

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Administracija predsednika SAD Džoa Bajdena traži od Ukrajine da hitno poveća broj vojnika koji nedostaju na frontu. Rešenje vidi u pomeranju starosne granice za regrutaciju sa 25 na 18 godina
Administracija predsednika Džoa Bajdena je pozvala Ukrajinu da brzo poveća broj aktivnih vojnika uvođenjem većeg broja regruta i reformisanjem Zakona o mobilizaciji. Izmenama postojećeg zakona, omogućila bi se regrutacija lica koja imaju 18 godina.
Visoki zvaničnik Bajdenove administracije, koji je želeo da ostane anoniman, izjavio je u da odlazeća demokratska administracija želi da Ukrajina smanji starosnu granicu za mobilizaciju sa sadašnjih 25 na 18 godina, kako bi proširila bazu ljudi sposobnih za borbu u ratu sa Rusijom, piše AP.
Zvaničnik je dodao da „čista matematika“ ukazuje na to da je Ukrajini sada potrebno više vojnika. Trenutno Ukrajina ne mobilizuje niti obučava dovoljno vojnika, koji bi zamenili gubitke na frontu.
Nedostaje najmanje 160.000 vojnika
Bela kuća je od početka ruske invazije u februaru 2022. godine pružila više od 56 milijardi dolara vojne pomoći Ukrajini i planira da pošalje još milijardu vredna sredstva, pre nego što Bajden napusti funkciju predsednika Sjedinjenih Država u januaru 2025. godine.
Portparol Saveta za nacionalnu bezbednost Bele kuće, Šon Savet, izjavio je da će administracija nastaviti da šalje oružje Ukrajini, ali smatra da je ljudska snaga trenutno najvažnija potreba te zemlje.
„Spremni smo da povećamo kapacitete za obuku ako Ukrajina preduzme odgovarajuće korake za popunjavanje svojih redova“, naglasio je Savet.
Ukrajini je, prema sopstvenim procenama, potrebno oko 160.000 dodatnih vojnika za ispunjavanje potreba na bojištu, ali američka administracija veruje da će taj broj verovatno biti još veći.
Više od milion Ukrajinaca već je davno u vojnoj uniformi, uključujući pripadnike Nacionalne garde i drugih jedinica, piše AP.
Brojni problemi
Evropski saveznici Ukrajine su takođe izrazili zabrinutost zbog ovog problema. Ukazali su i na rizike koje nedostatak trupa nosi za ukrajinsku operaciju u ruskoj oblasti Kursk, znatno oslabljenu dolaskom najmanje 12.000 severnokorejskih vojnika u pomoć Moskvi.
Inicijativa za jačanje ukrajinskih redova dolazi u trenutku kada se Ukrajina priprema za inauguraciju predsednika Donalda Trampa 20. januara, koji je najavio brzo okončanje rata i doveo u pitanje nastavak slanja američke vojne pomoći.
Bredli Bouman iz Fondacije za odbranu demokratije smatra da nema lakih rešenja za ovaj problem, ali da bi smanjenje starosne granice za regrutaciju pomoglo.
Ukrajina je već preduzela korake ka proširenju baze regruta, uključujući smanjenje starosne granice s 27 na 25 godina i ukidanje određenih izuzeća, ali to je donelo samo oko 50.000 novih vojnika – daleko ispod potrebnog broja.
Predsednik Volodimir Zelenski za sada, ipak, ne planira dalje snižavanje starosne granice, ističući da Ukrajina nema dovoljno opreme za postojeće mobilizacione kapacitete. Ukrajinski zvaničnici smatraju da insistiranje na daljoj mobilizaciji preusmerava pažnju sa kašnjenja u isporuci zapadne vojne opreme.
Pitanje regrutacije ostaje osetljivo, dok neki upozoravaju da bi dodatno smanjenje starosne granice moglo negativno uticati na već oslabljenu ekonomiju. Američki zvaničnici ukazuju da Ukrajina mora agresivnije da rešava i problem dezerterstva kako bi optimizovala postojeću vojsku.
Izvor: AP


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve