
Crna Gora i EU
Omiljeni kandidat EU: Posle Brisela, premijer Crne Gore u Berlinu
Dok se Srbija nasukala na grebenu bezakonja, Crna Gora hrli ka članstvu u Evropskoj uniji. Posle Brisela, premijer Milojko Spajić otišao je u Berlin
Russia Ukraine War Explainer
Administracija predsednika SAD Džoa Bajdena traži od Ukrajine da hitno poveća broj vojnika koji nedostaju na frontu. Rešenje vidi u pomeranju starosne granice za regrutaciju sa 25 na 18 godina
Administracija predsednika Džoa Bajdena je pozvala Ukrajinu da brzo poveća broj aktivnih vojnika uvođenjem većeg broja regruta i reformisanjem Zakona o mobilizaciji. Izmenama postojećeg zakona, omogućila bi se regrutacija lica koja imaju 18 godina.
Visoki zvaničnik Bajdenove administracije, koji je želeo da ostane anoniman, izjavio je u da odlazeća demokratska administracija želi da Ukrajina smanji starosnu granicu za mobilizaciju sa sadašnjih 25 na 18 godina, kako bi proširila bazu ljudi sposobnih za borbu u ratu sa Rusijom, piše AP.
Zvaničnik je dodao da „čista matematika“ ukazuje na to da je Ukrajini sada potrebno više vojnika. Trenutno Ukrajina ne mobilizuje niti obučava dovoljno vojnika, koji bi zamenili gubitke na frontu.
Nedostaje najmanje 160.000 vojnika
Bela kuća je od početka ruske invazije u februaru 2022. godine pružila više od 56 milijardi dolara vojne pomoći Ukrajini i planira da pošalje još milijardu vredna sredstva, pre nego što Bajden napusti funkciju predsednika Sjedinjenih Država u januaru 2025. godine.
Portparol Saveta za nacionalnu bezbednost Bele kuće, Šon Savet, izjavio je da će administracija nastaviti da šalje oružje Ukrajini, ali smatra da je ljudska snaga trenutno najvažnija potreba te zemlje.
„Spremni smo da povećamo kapacitete za obuku ako Ukrajina preduzme odgovarajuće korake za popunjavanje svojih redova“, naglasio je Savet.
Ukrajini je, prema sopstvenim procenama, potrebno oko 160.000 dodatnih vojnika za ispunjavanje potreba na bojištu, ali američka administracija veruje da će taj broj verovatno biti još veći.
Više od milion Ukrajinaca već je davno u vojnoj uniformi, uključujući pripadnike Nacionalne garde i drugih jedinica, piše AP.
Brojni problemi
Evropski saveznici Ukrajine su takođe izrazili zabrinutost zbog ovog problema. Ukazali su i na rizike koje nedostatak trupa nosi za ukrajinsku operaciju u ruskoj oblasti Kursk, znatno oslabljenu dolaskom najmanje 12.000 severnokorejskih vojnika u pomoć Moskvi.
Inicijativa za jačanje ukrajinskih redova dolazi u trenutku kada se Ukrajina priprema za inauguraciju predsednika Donalda Trampa 20. januara, koji je najavio brzo okončanje rata i doveo u pitanje nastavak slanja američke vojne pomoći.
Bredli Bouman iz Fondacije za odbranu demokratije smatra da nema lakih rešenja za ovaj problem, ali da bi smanjenje starosne granice za regrutaciju pomoglo.
Ukrajina je već preduzela korake ka proširenju baze regruta, uključujući smanjenje starosne granice s 27 na 25 godina i ukidanje određenih izuzeća, ali to je donelo samo oko 50.000 novih vojnika – daleko ispod potrebnog broja.
Predsednik Volodimir Zelenski za sada, ipak, ne planira dalje snižavanje starosne granice, ističući da Ukrajina nema dovoljno opreme za postojeće mobilizacione kapacitete. Ukrajinski zvaničnici smatraju da insistiranje na daljoj mobilizaciji preusmerava pažnju sa kašnjenja u isporuci zapadne vojne opreme.
Pitanje regrutacije ostaje osetljivo, dok neki upozoravaju da bi dodatno smanjenje starosne granice moglo negativno uticati na već oslabljenu ekonomiju. Američki zvaničnici ukazuju da Ukrajina mora agresivnije da rešava i problem dezerterstva kako bi optimizovala postojeću vojsku.
Izvor: AP

Dok se Srbija nasukala na grebenu bezakonja, Crna Gora hrli ka članstvu u Evropskoj uniji. Posle Brisela, premijer Milojko Spajić otišao je u Berlin

Neko će morati da plati štetu nastalu ratom u Ukrajini. Rusija to sigurno neće učiniti. Zbog toga će se na samitu Evropske unije diskutovati da se za to koristi zamrznuta ruska imovina u EU. To, međutim, povlači sa sobom razne probleme

343 žene, simbolični broj u istoriji francuskog feminizma, podnele su krivičnu prijavu protiv Brižit Makron zbog izjava upućenih feminističkim aktivistkinjama koje su protestovale protiv glumca optuživanog za silovanje

“Bilo je mnogo rasprava u ‘Njujork tajmsu’ kada je Tramp prvi put izabran da li treba da ga nazivamo lažovom. Ja mislim – da, treba. I tu se ne radi o aktivizmu, već o činjenicama. Iskreno, u SAD mene mnogo više brine kapitulacija… Pogledajte šta radi ‘Vašington post’. Dali su novac Trampu za renoviranje balske sale, a zatim objavili uvodnik o tome kako je divno što imamo novu balsku salu ne pominjući da su je zapravo oni platili. Za mene je to pravi problem”

Kina i Rusija više nisu ključne bezbednosne pretnje, Putin i Si nisu autokrate već mogući veliki biznis partneri, a američki predsednik jedine saveznike u Evropi prepoznaje u “patriotskim partijama” krajnje desnice
Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture
Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve