

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Nakon što su zemlje članice NATO saveza obećale da će Ukrajini isporučiti američke borbene avione F-16, Rusija se naoštrila da ih obori. Prvom borcu kome to pođe za rukom smeši se nagrada od 155.000 evra
Ruska kompanija „Fores“ obećala je nagradu od 15 miliona rubalja (oko 155.000 evra) ruskim borcima koji prvi obore američki borbeni avion F-16 u zoni „specijalne operacije“, tj. Ukrajine, saopštio je zamenik izvršnog direktora te kompanije Ilja Potanin.
„Biće nagrade za uništenje borbenih aviona F-15 i F-16. Za obaranje prvog aviona nagrada će biti 15 miliona rubalja“, rekao je on prilikom obraćanja vojnicima borbene grupe Centar povodom isplate sredstava za uništavanje zapadnih tenkova na ratištu u Ukrajini, prenosi agencija Tas.
Ranije je i generalni direktor kompanije Sergej Šmotjev na marginama Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu sve to potvrdio.
Ruski predsednik Vladimir Putin je naglasio da snabdevanje Ukrajine novim naoružanjem, pre svega modernim borbeneim avionima F-16, neće promeniti situaciju na frontu, već će dovesti do zaošgtravanja sukoba.
Putin je takođe je napomenuo da će ovi lovci, ako se pojave u sastavu Oružanih snaga Ukrajine, „goreti na isti način kao i druga vojna tehnika koju reklamira Zapad“.
Skupa podrška Zelenskom
Ovog leta Kijev će konačno od zemalja članica NATO-a dobiti borbene avione F-16, ali u mnogo manjem broju nego što se nadao, piše Blumberg pozivajući se na vojne izvore.
Mnogi tvrde da je slanje ratnih aviona Ukrajini kasnilo zbog pitanja u vezi sa rezervnim delovima i jezičkom barijerom između ukrajinskih pilota i njihovih stranih trenera.
Stručnjaci takođe izražavaju zabrinutost da zemlja nema dovoljno pista, a da su one koje ima, veoma ranjive na ruske napade.
Prevashodno, je međutim, bio prsutan straj da bi upotreba ovih aviona u ruskom vazdušnom prostoru mogla da isprovocira direktan sukom između Rusije i NATo-a.
Situacija je trenutno takva da bi Ukrajina mogla da oromi eskadrilu od 15 do 24 F-16 aviona, što je znatno manje od 300 koliko su njeni lideri tražili.
Kako saznaju strani mediji, Kijev očekuje da će ovog leta dobiti bar šest F-16 i do 20 mašina do kraja godine.
U mesecima otkako su piloti počeli obuku situacija na frontu se znatno promenila, sada se obe strane pre svega oslanjaju na jeftine dronove, a Rusija pojačava svoju protivvazdušnu odbranu, navodi Blumberg.
Zbog svega toga je kod kritičara zražena sumnja da li je mudro slati avione u Ukrajinu i da li to predstavlja „veoma skupo pokazivanje podrške“ predsedniku Volodimiru Zelenskom.
Nov F-16 košta oko 63 miliona dolara.
Ko sve šalje avione
Džejk Saliven, glavni savetnik za nacionalnu bezbednost predsednika SAD Džozefa Bajdena, izjavio je nedavno da je transfer aviona u toku i da će oni biti operativni u Ukrajini tokom leta.
Danska i Holandija isporučuju avione iz svog kontigenta, a Belgija i Norveška ih, takođe, obećavaju.
Saliven je dodao da se očekuje da će F-16 braniti snage na liniji fronta u kratkom roku i pomoći da se ponovo zauzme teritorija nakon odrđenog vremena.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve