img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Rusija ponovo krenula na Harkov: Zašto je važan ovaj ukrajinski grad?

14. maj 2024, 11:01 Roman Goncharenko (DW)
Rusija je, posle dve godine, ponovo krenula na ukrajinski grad Harkov. Foto: AP
Rusija je, posle dve godine, ponovo krenula na ukrajinski grad Harkov.
Copied

Posle neuspelog pokušaja pre dve godine da zauzme Harkov, Rusija je ponovo krenula na ovaj grad i početkom maja brzo zauzela nekoliko sela na severu Harkovske oblasti. Za Ukrajinu Harkov je i ekonomski i kulturni centar, ali i simbol ukrajinske sposobnosti da se odbrani od ruske invazije

Dve godine posle propalog pokušaja da zauzme Harkov Rusija je opet krenula na ovaj grad. Donedavno su stručnjaci bili sigurni da su operacije u blizini Harkova deo ruske propagandne kampanje jer Rusija nema dovoljno trupa da osvoji grad, piše Dojče vele.

Ali ruska vojska je početkom maja brzo zauzela nekoliko sela na severu Harkovske oblasti, pa se zabrinutost za sudbinu Harkova povećala. Za Kijev nisu u igri samo dodatni teritorijalni gubici. Za Ukrajinu je Harkov višestruko ključan grad. Ekonomski i kulturni centar, ali i simbol ukrajinske sposobnosti da se odbrani od ruske invazije.

Šta se mora znati o Harkovu?

Još u carskoj Rusiji Harkov je bio veliki grad. Od 1919. do 1934. bio je prvi glavni grad sovjetske Ukrajine. Mada je stanovništvo grada kasnije pretežno govorilo ruski, ovde je dvadesetih i tridesetih godina prošlog stoleća procvetala ukrajinska kultura, čiji su istaknuti predstavnici postali žrtve Staljinovog terora. Imena mnogih pisaca i pesnika te generacije „pogubljenog preporoda“ postala su poznata tek u nezavisnoj Ukrajini.

U sovjetskoj eri Harkov je bio prometni, industrijski i naučni centar. Iz sovjetskog vremena Harkov je sačuvao visokotehnološko nasleđe i važne fakultete kao što su Karasin, pravni i radioelektronski fakultet, kao i jedini ukrajinski institut za vazduhoplovstvo. U jednom naučnom institutu u Harkovu je tridesetih godina prošlog stoleća prvi put postignuto cepanje atomskog jezgra (nuklearna fisija).

Harkov je udaljen 40 kilometara od granice s Rusijom, na prelazu važnih puteva koje vode od zapada prema istoku i od severa prema jugu, uključujući i smer od Moskve preko Rostova na Donu do Krima.

Donedavno su u gradu proizvodili delove za hidroelektrane, termoelektrane i nuklearne elektrane, ali i komponente za avione, traktore i tenkove. Osim toga, u centru se nalazi najveće ukrajinsko tržište – Barabašovo.

Harkov – mesto Putinovog poraza

Usled pojačane paljbe s ruske strane i nestanaka električne energije mnoga poduzeća ne mogu raditi punim kapacitetom. Malo je verovatno da bi Ukrajina mogla sve da ih prebaci na sigurnije mesto. Za to su potrebni novac, teretni vozovi i puno vremena. A vlada nestašica svih tih resursa. Neka manja poduzeća su preselila u zapadnu Ukrajinu još 2022. godine. U aprilu su ukrajinski mediji javili da su dva industrijska giganta iz Harkova, koji su se spojili uoči ruskog napada, odlučili osnovati svoja predstavništva na zapadu zemlje.

Rusija nije krila da želi osvojiti Harkov. Bivši predsednik Rusije Dmitrij Medvedev otvoreno je najavio da će Harkovska oblast u jesen 2022. biti peta regija Ukrajine koju će aneksirati Rusija. Uspešna protivofanziva ukrajinske vojske sprečila je te planove. Iz Harkovske oblasti je ruska vojska doslovce pobegla ostavljajući za sobom oružje, opremu i municiju.

Analitičari ne sumnjaju u želju Rusije da se osveti za taj poraz. Gubitak Harkovske oblasti bio bi za Ukrajinu težak udarac u pogledu energetske sigurnosti. Ekonomske posledice bi bile veće nego kod gubitka Donjecka i Mariupolja. Prema državnim statistikama Harkov i njegova oblast bili su 2019. treći po doprinosu bruto domaćem proizvodu (6,3 posto), iza Kijeva i Dnjepropetrovska. Harkovska regija poseduje najveće zalihe plina u zemlji, koje bi skoro u potpunosti mogle podmiriti ukrajinske potrebe.

Logističko čvorište ukrajinske vojske

Bitka za Harkov mogla bi biti najkrvavija do sada. Grad se prostire na 350 kvadratnih kilometara na kojima po aktualnim službenim procenama živi oko 1, 3 miliona ljudi. To je otprilike veličina Minhena. U gradu dakle živi isti broj ljudi kao i pre ruskog napada na Ukrajinu. Doduše, brojni stanovnici su otišli iz grada, ali je mnogo njih došlo iz ratom zahvaćenih područja u Donbasu i drugim regijama.

Kada su 2014. proruski aktivisti uz diskretnu pomoć ruskih tajnih službi pokušali preuzeti vlast u gradovima istočne Ukrajine, to im je pošlo za rukom u Donjecku i Luhansku. U Harkovu su ih brzo oterali iz zgrade regionalne uprave. Kada je iste godine počeo rat u Donbasu, Harkov je postao logističko čvorište ukrajinske vojske, ali i centar dragovoljačkog pokreta. U gradu se popravlja vojna oprema i oružje, neguju se ranjenici. Harkovska oblast je zadržala brojne vojne objekte iz sovjetske ere. Među njima su skladišta oružja i vojni aerodrom.

Ruska ofanziva u ovoj oblasti nije iznenadila Ukrajinu. Oko grada Harkova napravljeno je nekoliko odbrambenih linija. Ali one ne obuhvataju i širi teren. Osim toga, Rusija ima veliku stratešku prednost jer može gađati Harkov sa svoje teritorije. Ukrajina sme odgovoriti samo svojim oružjem manjeg dometa, ali ne i zapadnim projektilima većeg dometa. To ne dozvoljavaju ugovorni uslovi pod kojima Zapad isporučuje oružje. Velika Britanija je nedavno izrazila spremnost da to promeni. Za većinu drugih zapadnih zemalja to je tabu – ne žele da Ukrajina gađa rusku teritoriju njihovim oružjem.

Tagovi:

Rusija Rat u Ukrajini Harkov
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Iran

28.februar 2026. N. R.

Trampov čudni govor: Smena režima ili vikend-rat?

Američki predsednik poziva Irance da „preuzmu vlast“, ali ne planira slanje kopnenih snaga. Analitičari misle da je zato smena režima prazna priča

Bliski istok

28.februar 2026. Andrej Ivanji

Združeno bombardovanje Irana: Napad drugačiji od drugih

Donald Tramp osetio je moć koju ima kao glavnokomandujući američkih oružanih snaga. Čini se da ima nameru da je koristi više od njegovih prethodnika

Vojni udar na Iran

28.februar 2026. M. L. J.

Američki nosač aviona Džerald R. Ford: Vojna sila pred vratima Irana

Američki nosač aviona USS Džerald R. Ford krenuo je iz Grčke da zaštiti Izrael, dok traje napad na Izrael. Ima veću vatrenu moć od mnogih država

Robot

Robotika

28.februar 2026. Uta Štajnver/Juan Ju/Šitao Li/Danijel Eberc/DW

Kineski roboti-vojnici: Pusti snovi ili spremni za Vojsku Srbije?

Roboti nalik Terminatoru uništavaju sve pred sobom - ovu mašineriju iz Kine želi da angažuje predsednik Aleksandar Vučić

Bliski istok

28.februar 2026. M. L. J.

Tramp Islamskoj gardi: Položite oružje ili se suočite sa sigurnom smrću

Sjedinjene Američke Države i Izrael izveli su u subotu, 28. februara, rano ujutro vazdušne napade na Iran, potvrdili su izraelski ministar odbrane Izrael Kac i dvojica američkih zvaničnika, potvrđeno je za CNN

Komentar
Aleksandar Vučić i Vladimir Orlić u odelima sa kravatom u BIA

Pregled nedelje

Da se zaledi krv u žilama

Šta spaja Vučićev let u Kazahstan i obolelog Dačića? Ko i zašto tajno snima dolazak Peconija u advokatsku kancelariju Zdenka Tomanovića? I kuda vode Srbiju podivljale službe i naprednjačke paravojno/propagandne trupe

Filip Švarm

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1834
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Hoće li pasti naprednjačke tvrđave Pretplati se
Na licu mesta: Surdulica

Gomila za linč

Veštačka inteligencija

Slike danas lažu brže, jače, bolje

SAD – Evropa

Mesec, to je kad se vratiš

Intervju: Miljenko Jergović, pisac

Kradljivac knjige i njegova sećanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure