img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Rusija ponovo krenula na Harkov: Zašto je važan ovaj ukrajinski grad?

14. maj 2024, 11:01 Roman Goncharenko (DW)
Rusija je, posle dve godine, ponovo krenula na ukrajinski grad Harkov. Foto: AP
Rusija je, posle dve godine, ponovo krenula na ukrajinski grad Harkov.
Copied

Posle neuspelog pokušaja pre dve godine da zauzme Harkov, Rusija je ponovo krenula na ovaj grad i početkom maja brzo zauzela nekoliko sela na severu Harkovske oblasti. Za Ukrajinu Harkov je i ekonomski i kulturni centar, ali i simbol ukrajinske sposobnosti da se odbrani od ruske invazije

Dve godine posle propalog pokušaja da zauzme Harkov Rusija je opet krenula na ovaj grad. Donedavno su stručnjaci bili sigurni da su operacije u blizini Harkova deo ruske propagandne kampanje jer Rusija nema dovoljno trupa da osvoji grad, piše Dojče vele.

Ali ruska vojska je početkom maja brzo zauzela nekoliko sela na severu Harkovske oblasti, pa se zabrinutost za sudbinu Harkova povećala. Za Kijev nisu u igri samo dodatni teritorijalni gubici. Za Ukrajinu je Harkov višestruko ključan grad. Ekonomski i kulturni centar, ali i simbol ukrajinske sposobnosti da se odbrani od ruske invazije.

Šta se mora znati o Harkovu?

Još u carskoj Rusiji Harkov je bio veliki grad. Od 1919. do 1934. bio je prvi glavni grad sovjetske Ukrajine. Mada je stanovništvo grada kasnije pretežno govorilo ruski, ovde je dvadesetih i tridesetih godina prošlog stoleća procvetala ukrajinska kultura, čiji su istaknuti predstavnici postali žrtve Staljinovog terora. Imena mnogih pisaca i pesnika te generacije „pogubljenog preporoda“ postala su poznata tek u nezavisnoj Ukrajini.

U sovjetskoj eri Harkov je bio prometni, industrijski i naučni centar. Iz sovjetskog vremena Harkov je sačuvao visokotehnološko nasleđe i važne fakultete kao što su Karasin, pravni i radioelektronski fakultet, kao i jedini ukrajinski institut za vazduhoplovstvo. U jednom naučnom institutu u Harkovu je tridesetih godina prošlog stoleća prvi put postignuto cepanje atomskog jezgra (nuklearna fisija).

Harkov je udaljen 40 kilometara od granice s Rusijom, na prelazu važnih puteva koje vode od zapada prema istoku i od severa prema jugu, uključujući i smer od Moskve preko Rostova na Donu do Krima.

Donedavno su u gradu proizvodili delove za hidroelektrane, termoelektrane i nuklearne elektrane, ali i komponente za avione, traktore i tenkove. Osim toga, u centru se nalazi najveće ukrajinsko tržište – Barabašovo.

Harkov – mesto Putinovog poraza

Usled pojačane paljbe s ruske strane i nestanaka električne energije mnoga poduzeća ne mogu raditi punim kapacitetom. Malo je verovatno da bi Ukrajina mogla sve da ih prebaci na sigurnije mesto. Za to su potrebni novac, teretni vozovi i puno vremena. A vlada nestašica svih tih resursa. Neka manja poduzeća su preselila u zapadnu Ukrajinu još 2022. godine. U aprilu su ukrajinski mediji javili da su dva industrijska giganta iz Harkova, koji su se spojili uoči ruskog napada, odlučili osnovati svoja predstavništva na zapadu zemlje.

Rusija nije krila da želi osvojiti Harkov. Bivši predsednik Rusije Dmitrij Medvedev otvoreno je najavio da će Harkovska oblast u jesen 2022. biti peta regija Ukrajine koju će aneksirati Rusija. Uspešna protivofanziva ukrajinske vojske sprečila je te planove. Iz Harkovske oblasti je ruska vojska doslovce pobegla ostavljajući za sobom oružje, opremu i municiju.

Analitičari ne sumnjaju u želju Rusije da se osveti za taj poraz. Gubitak Harkovske oblasti bio bi za Ukrajinu težak udarac u pogledu energetske sigurnosti. Ekonomske posledice bi bile veće nego kod gubitka Donjecka i Mariupolja. Prema državnim statistikama Harkov i njegova oblast bili su 2019. treći po doprinosu bruto domaćem proizvodu (6,3 posto), iza Kijeva i Dnjepropetrovska. Harkovska regija poseduje najveće zalihe plina u zemlji, koje bi skoro u potpunosti mogle podmiriti ukrajinske potrebe.

Logističko čvorište ukrajinske vojske

Bitka za Harkov mogla bi biti najkrvavija do sada. Grad se prostire na 350 kvadratnih kilometara na kojima po aktualnim službenim procenama živi oko 1, 3 miliona ljudi. To je otprilike veličina Minhena. U gradu dakle živi isti broj ljudi kao i pre ruskog napada na Ukrajinu. Doduše, brojni stanovnici su otišli iz grada, ali je mnogo njih došlo iz ratom zahvaćenih područja u Donbasu i drugim regijama.

Kada su 2014. proruski aktivisti uz diskretnu pomoć ruskih tajnih službi pokušali preuzeti vlast u gradovima istočne Ukrajine, to im je pošlo za rukom u Donjecku i Luhansku. U Harkovu su ih brzo oterali iz zgrade regionalne uprave. Kada je iste godine počeo rat u Donbasu, Harkov je postao logističko čvorište ukrajinske vojske, ali i centar dragovoljačkog pokreta. U gradu se popravlja vojna oprema i oružje, neguju se ranjenici. Harkovska oblast je zadržala brojne vojne objekte iz sovjetske ere. Među njima su skladišta oružja i vojni aerodrom.

Ruska ofanziva u ovoj oblasti nije iznenadila Ukrajinu. Oko grada Harkova napravljeno je nekoliko odbrambenih linija. Ali one ne obuhvataju i širi teren. Osim toga, Rusija ima veliku stratešku prednost jer može gađati Harkov sa svoje teritorije. Ukrajina sme odgovoriti samo svojim oružjem manjeg dometa, ali ne i zapadnim projektilima većeg dometa. To ne dozvoljavaju ugovorni uslovi pod kojima Zapad isporučuje oružje. Velika Britanija je nedavno izrazila spremnost da to promeni. Za većinu drugih zapadnih zemalja to je tabu – ne žele da Ukrajina gađa rusku teritoriju njihovim oružjem.

Tagovi:

Rusija Rat u Ukrajini Harkov
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Religija

03.april 2026. Kristof Štrak/DW

Sve više džamija, a sve manje crkava u Nemačkoj

Nemačka doživaljava zatvaranje katoličkih i protestantkih crkava, dok se otvaraju džamije i crkve drugih religija

Mađar, Orban, kolaž

Parlamentarni izbori u Mađarskoj

03.april 2026. Anja Mihić

„Sad ili nikad“: Hoće li Peter Mađar svrgnuti sa vlasti Viktora Orbana

Mađari 12. aprila izlaze na parlamentarne izbore. Može li u referendumskoj atmosferi izazivač Peter Mađar da pobedi Viktora Orbana? Aktuelni premijer koristi sve poluge autokratije koju je izgradio, ali njegovog protivnika podržava Evropska unija

Čovek zavija ventil za naftu

Rat na Bliskom istoku

03.april 2026. Inza Vrede / DW

Globalni ekonomski potres: Koga najviše pogađa rat protiv Irana

Kako rat na Bliskom istoku utiče na svetsku ekonomiju i kakve su prognoze

Pit Hegset i Rendi Džordž

SAD

03.april 2026. Isidora Cerić

Promene u vrhu američke vojske: Tramp usred rata menja šefa Generalštaba

Nakon najave predsednika SAD Donalda Trampa da će se rat sa Iranom završiti „vrlo brzo“, ministar rata Pit Hegset zatražio je od načelnika Generalštaba Rendija Džordža da podnese ostavku

Nemačka

02.april 2026. Nemanja Rujević

Prepolovljena prognoza privrednog rasta

Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto

Komentar
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Kula

Komentar

I šta sad?

Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure