img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Rusija ponovo krenula na Harkov: Zašto je važan ovaj ukrajinski grad?

14. maj 2024, 11:01 Roman Goncharenko (DW)
Rusija je, posle dve godine, ponovo krenula na ukrajinski grad Harkov. Foto: AP
Rusija je, posle dve godine, ponovo krenula na ukrajinski grad Harkov.
Copied

Posle neuspelog pokušaja pre dve godine da zauzme Harkov, Rusija je ponovo krenula na ovaj grad i početkom maja brzo zauzela nekoliko sela na severu Harkovske oblasti. Za Ukrajinu Harkov je i ekonomski i kulturni centar, ali i simbol ukrajinske sposobnosti da se odbrani od ruske invazije

Dve godine posle propalog pokušaja da zauzme Harkov Rusija je opet krenula na ovaj grad. Donedavno su stručnjaci bili sigurni da su operacije u blizini Harkova deo ruske propagandne kampanje jer Rusija nema dovoljno trupa da osvoji grad, piše Dojče vele.

Ali ruska vojska je početkom maja brzo zauzela nekoliko sela na severu Harkovske oblasti, pa se zabrinutost za sudbinu Harkova povećala. Za Kijev nisu u igri samo dodatni teritorijalni gubici. Za Ukrajinu je Harkov višestruko ključan grad. Ekonomski i kulturni centar, ali i simbol ukrajinske sposobnosti da se odbrani od ruske invazije.

Šta se mora znati o Harkovu?

Još u carskoj Rusiji Harkov je bio veliki grad. Od 1919. do 1934. bio je prvi glavni grad sovjetske Ukrajine. Mada je stanovništvo grada kasnije pretežno govorilo ruski, ovde je dvadesetih i tridesetih godina prošlog stoleća procvetala ukrajinska kultura, čiji su istaknuti predstavnici postali žrtve Staljinovog terora. Imena mnogih pisaca i pesnika te generacije „pogubljenog preporoda“ postala su poznata tek u nezavisnoj Ukrajini.

U sovjetskoj eri Harkov je bio prometni, industrijski i naučni centar. Iz sovjetskog vremena Harkov je sačuvao visokotehnološko nasleđe i važne fakultete kao što su Karasin, pravni i radioelektronski fakultet, kao i jedini ukrajinski institut za vazduhoplovstvo. U jednom naučnom institutu u Harkovu je tridesetih godina prošlog stoleća prvi put postignuto cepanje atomskog jezgra (nuklearna fisija).

Harkov je udaljen 40 kilometara od granice s Rusijom, na prelazu važnih puteva koje vode od zapada prema istoku i od severa prema jugu, uključujući i smer od Moskve preko Rostova na Donu do Krima.

Donedavno su u gradu proizvodili delove za hidroelektrane, termoelektrane i nuklearne elektrane, ali i komponente za avione, traktore i tenkove. Osim toga, u centru se nalazi najveće ukrajinsko tržište – Barabašovo.

Harkov – mesto Putinovog poraza

Usled pojačane paljbe s ruske strane i nestanaka električne energije mnoga poduzeća ne mogu raditi punim kapacitetom. Malo je verovatno da bi Ukrajina mogla sve da ih prebaci na sigurnije mesto. Za to su potrebni novac, teretni vozovi i puno vremena. A vlada nestašica svih tih resursa. Neka manja poduzeća su preselila u zapadnu Ukrajinu još 2022. godine. U aprilu su ukrajinski mediji javili da su dva industrijska giganta iz Harkova, koji su se spojili uoči ruskog napada, odlučili osnovati svoja predstavništva na zapadu zemlje.

Rusija nije krila da želi osvojiti Harkov. Bivši predsednik Rusije Dmitrij Medvedev otvoreno je najavio da će Harkovska oblast u jesen 2022. biti peta regija Ukrajine koju će aneksirati Rusija. Uspešna protivofanziva ukrajinske vojske sprečila je te planove. Iz Harkovske oblasti je ruska vojska doslovce pobegla ostavljajući za sobom oružje, opremu i municiju.

Analitičari ne sumnjaju u želju Rusije da se osveti za taj poraz. Gubitak Harkovske oblasti bio bi za Ukrajinu težak udarac u pogledu energetske sigurnosti. Ekonomske posledice bi bile veće nego kod gubitka Donjecka i Mariupolja. Prema državnim statistikama Harkov i njegova oblast bili su 2019. treći po doprinosu bruto domaćem proizvodu (6,3 posto), iza Kijeva i Dnjepropetrovska. Harkovska regija poseduje najveće zalihe plina u zemlji, koje bi skoro u potpunosti mogle podmiriti ukrajinske potrebe.

Logističko čvorište ukrajinske vojske

Bitka za Harkov mogla bi biti najkrvavija do sada. Grad se prostire na 350 kvadratnih kilometara na kojima po aktualnim službenim procenama živi oko 1, 3 miliona ljudi. To je otprilike veličina Minhena. U gradu dakle živi isti broj ljudi kao i pre ruskog napada na Ukrajinu. Doduše, brojni stanovnici su otišli iz grada, ali je mnogo njih došlo iz ratom zahvaćenih područja u Donbasu i drugim regijama.

Kada su 2014. proruski aktivisti uz diskretnu pomoć ruskih tajnih službi pokušali preuzeti vlast u gradovima istočne Ukrajine, to im je pošlo za rukom u Donjecku i Luhansku. U Harkovu su ih brzo oterali iz zgrade regionalne uprave. Kada je iste godine počeo rat u Donbasu, Harkov je postao logističko čvorište ukrajinske vojske, ali i centar dragovoljačkog pokreta. U gradu se popravlja vojna oprema i oružje, neguju se ranjenici. Harkovska oblast je zadržala brojne vojne objekte iz sovjetske ere. Među njima su skladišta oružja i vojni aerodrom.

Ruska ofanziva u ovoj oblasti nije iznenadila Ukrajinu. Oko grada Harkova napravljeno je nekoliko odbrambenih linija. Ali one ne obuhvataju i širi teren. Osim toga, Rusija ima veliku stratešku prednost jer može gađati Harkov sa svoje teritorije. Ukrajina sme odgovoriti samo svojim oružjem manjeg dometa, ali ne i zapadnim projektilima većeg dometa. To ne dozvoljavaju ugovorni uslovi pod kojima Zapad isporučuje oružje. Velika Britanija je nedavno izrazila spremnost da to promeni. Za većinu drugih zapadnih zemalja to je tabu – ne žele da Ukrajina gađa rusku teritoriju njihovim oružjem.

Tagovi:

Harkov Rat u Ukrajini Rusija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
U grozničavoj potrazi za napadačem koji je ubio dvoje studenata, a devetoro njih ranio učestvuje više od 400 pripadnika snaga reda.

SAD

14.decembar 2025. B. B.

U pucnjavi na američkom univerzitetu dvoje ubijenih

U grozničavoj potrazi za napadačem koji je ubio dvoje studenata, a devetoro njih ranio učestvuje više od 400 pripadnika snaga reda

Trampova bezbednosna strategija

13.decembar 2025. Astrid Benelken / DW

Rasturanje Evrope: Da li postoji američki tajni plan?

SAD navodno planiraju da „izdvoje“ iz EU - Italiju, Austriju, Poljsku i Mađarsku. Da li je to tačno i koliko je to realno? I zašto su baš ove četiri zemlje meta navodnog američkog plana?

Crna Gora i EU

12.decembar 2025. Aleksandra Mudreša (DW)

Kako jedan kolektor sputava sprint Crne Gore u Evropsku uniju

Meštani sela Botun nedaleko od Podgorice rešeni su da spreče gradnju postrojenja za prečiščavanje otpadnih voda. Kako se jedan kolektor isprečio na crnogorskom putu ka članstvu u Evropsku uniju i ugrozio investicije od sto miliona evra

Evropska unija

Rat u Ukrajini

12.decembar 2025. K. S.

Ruskih 210 milijardi evra ostaje zamrznuto u Evropskoj uniji

Ruska državna imovina u Evropi mogla bi da ostane trajno zamrznuta na osnovu pravnog mehanizma koji su odobrile zemlje članice Evropske unije. U to spadaju u 210 milijardi evra Centralne banke Rusije

Protesti oborili bugarsku vladu

11.decembar 2025. I.M.

Bugarski premijer podneo ostavku pod pritiskom masovnih protesta protiv korupcije

Nakon što je vlada bila primorana da povuče nacrt budžeta za 2026. godinu, a zemlju zahvatile masovne demonstracije, premijer Rosen Željazkov podneo je ostavku. Građani optužuju vlasti da nije uspela da suzbije duboko ukorenjenu korupciju

Komentar
Ćacičend sa ukrašenim jelkama i letećim Deda Mrazom

Komentar

Praznični Ćacilend: Dovedite i Božić Batu

Ne treba dirati Ćacilend pred praznike. Kad već u Beogradu neće na ulici biti novodišnjih proslava, valja ga ostaviti kao atrakciju za strane turiste

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Prometej iz Ćacilenda

Preuzimanjem „na sebe“ odgovornost za aferu Generalštab i obećavanjem amnestije Selakoviću i drugim potencijalnim osumnjičenim licima, Vučić hoće da se osigura da mu saradnici ne postanu svedoci-saradnici. Zato je spreman da razori sudsku granu vlasti

Filip Švarm

Komentar

Strah od sekundarnih sankcija NIS-u: Zašto banke ćute?

Evro skače, ljudi hrle u menjačnice, banke odbijaju da kažu da li posluju sa NIS-om, a režim kaže - sve je do panike. Moguće, ali ko je širi

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1823
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva

Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati se
Politički život i smrt u Srbiji

Kada će izbori, ali stvarno

BIA: Izbor za superlojalistu

Ljudi sa crvenim đonovima

Sjedinjene Američke Države

Tramp u potrazi za Nobelom

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure