Parlamentarni izbori u Sloveniji održavaju se u nedelju, 22. marta. Favoriti su vladajući Pokret Sloboda i opoziciona Slovenačka demokratska stranka, ali će svima biti potrebne i manjinske stranke
Harmonikaš je stalni prizor u centru Ljubljane. Bez obzira na godišnje doba, sedi na stolici na Prešernovom trgu, u narodnoj nošnji i sa perom na šeširu, i svira tradicionalne slovenačke narodne pesme. Na neobičan način, upravo harmonika i narodna muzika koja se na njoj svira, postali su simbol glavne opozicione stranke, Slovenačke demokratske stranke (SDS).
Ljubljana je izlepljena plakatima sa simpatičnim dečakom koji pozira sa harmonikom i sloganom: „Glasajte za SDS da i vaš unuk peva slovenačke pesme“.
„Kao alpska zemlja, imamo harmoniku kao jedan od instrumenata koji nam daju identitet“, kaže Tone Kajzer, bivši diplomata, danas portparol SDS-a za spoljnu politiku.
Foto: AP Photo/Harry NakosPremijer Slovenije Robert Golob
„Cilj je da podsetimo ljude da smo najpre Slovenci, zatim Evropljani, a tek onda građani sveta — da se vratimo svojim korenima. Jer drvo bez korena brzo pada“, rekao je za DW.
Kampanja SDS-a namerno priziva idealizovanu prošlost, uz poruku da je sve bilo bolje u godinama neposredno nakon slovenačke nezavisnosti od Jugoslavije 1991.
Golob protiv Janše
Nasuprot tome, plakati vladajućeg, Pokreta Sloboda (levi centar) imaju samo jednu reč: „Napred“. Generalni sekretar stranke, Matej Grah, kaže da ta reč sažima razliku između dve glavne opcije na izborima:
„Ovi izbori su izbor između dve vizije Slovenije. Ili govorimo i radimo za budućnost, ili se vraćamo u prošlost“, rekao je za DW.
Približno 1,6 miliona ljudi ima pravo glasa na parlamentarnim izborima u nedelju. Birači će na glasačkim listićima imati čak 18 lista kandidata. Neke od manjih stranaka gotovo sigurno će biti potrebne za formiranje koalicije nakon izbora.
Glavna borba svodi se na dvojicu kandidata: predsednika Pokreta Sloboda i aktuelnog premijera Roberta Goloba i predsednika SDS-a, te trostrukog bivšeg premijera Janeza Janšu.
Matej Grah to opisuje kao borbu za dušu Slovenije. „Ne radi se samo o zdravstvu, radnim mestima ili privredi. Radi se o suverenitetu Slovenije, vladavini prava i očuvanju ovog ostrva vrednosti u Evropi — vrednosti koje su liberalne, otvorene i štite socijalnu državu.“
Foto: AP Photo/Darko BandicPočelo glasanje u Sloveniji
Kraj kastinga na levici
Pokretu Sloboda uspelo je da prekine dugogodišnji obrazac – birači na levoj strani političkog spektra stalno su birali „nova lica“, pa se na svakim izborima pojavljivala nova stranka.
I sam Robert Golob pojavio se kao takvo „novo lice“ pred izbore 2022. i njegova stranka osvojila je rekordan broj mandata. Međutim, birači su se vremenom ohladili, pa je reizbor postao izazov.
Uprkos tome, GS je uspeo da izdrži puni četvorogodišnji mandat — i ovog puta nema novog kandidata.
„Neverovatno je da ovaj put nemamo novo lice na levom centru“, kaže Igor Bergant, jedan od najpoznatijih voditelja vesti na RTV Slovenija. On to objašnjava time što slovenačka levica nije uspela da pronađe uverljivu centralnu figuru još od smrti nekadašnjeg premijera i predsednika Janeza Drnovšeka 2008.
Da li je Golob previše obećao?
„Raspon pažnje u Sloveniji vrlo je kratak, ljudi se brzo zasite političara“, rekao je Bergant za DW, dodajući da je Golob sam sebi stvorio problem obećavajući više nego što je mogao da ispuni.
„Govorio je da će biti potrebna dva mandata, dakle osam godina, da bi se sprovele potrebne reforme. Posle četiri godine, rezultati nisu naročito impresivni. Očigledno se uplašio reformi, pa nije doneo očekivane promene i mnogi su zbog toga razočarani.“
GS kao dokaze napretka navodi promene u zdravstvu, stambenoj politici i penzionom sistemu i traži priliku da dovrši osmogodišnji program. Međutim, činjenica da sve glavne stranke kao ključni problem ističu posrnulo zdravstvo ukazuje na to da birači još ne vide stvarna poboljšanja.
Afera uoči izbora
U danima pred izbore izbio je skandal nakon objavljivanja tajnih snimaka koji ukazuju na moguće primanje mita među vodećim ljudima sa levog centra.
Robert Golob direktno je optužio rivala Janeza Janšu da je angažovao privatnu izraelsku obaveštajnu agenciju i da ugrožava slovenačku demokratiju saradnjom sa stranom silom.
SDS je uzvratio da je „prava priča“ o državi „zarobljenoj sistemskom korupcijom“.
Kako će birači to doživeti, znaće se tek kada ubace listiće u kutije: do ponedeljka bi trebalo da bude jasno da li su Slovencima bliže „stare melodije“ Janeza Janše i SDS-a ili „progresivni ritam“ Roberta Goloba i njegovog Pokreta Sloboda.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Rat protiv Irana je do sada najveći Trampov spoljnopolitički promašaj. Potcenio je snagu Islamske Republike. Narušio je savezništvo sa zemljama Zaliva, koje su kroz gorku lekciju utvrdile da Amerika ne može da im garantuje bezbednost. Pokvareni su odnosi sa Izraelom. Svet je zbog intervencije plaćao dramatično višu cenu nafte. Mnogi iranski zahtevi su iznenađujuć lako uvaženi, što potvrđuje da se Trampu žurilo da što pre izađe iz rata u koji uopšte i nije trebalo da uđe
Svega nekoliko sati nakon što su objavljeni rezultati istorijskog referenduma u Velikoj Britaniji, Najdžel Faraž je gostovao u jutarnjem programu ITV. Euforija među 52 odsto Britanaca koji su glasali da izađu iz EU bila je na vrhuncu. Onih 48 odsto koji su bili protiv uglavnom su bili očajni. A onda je Faraž pristalicama Bregzita servirao bombu za doručak. Znate onih 350 miliona funti nedeljno što smo Boris i ja obećavali da ćemo umesto u kasu EU preusmeriti u britanski zdravstveni sistem? E, od toga najverovatnije nema ništa
Izgledno je da će se i neki autsajderi dokopati drugog kruga – najbliži tome su reprezentativci Zelenortskih Ostrva, Konga i Irana. Uspeli su da odole najjačim reprezentacijama i zaslužili da svoju požrtvovanost i hrabrost krunišu plasmanom među 32 najbolje ekipe
Svaki peti građanin Nemačke ne može da priušti nedelju dana odmora, pokazuju podaci nemačkog Zavoda za statistiku. Rast cena putovanja dodatno opterećuje kućne budžete
Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.