img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

SAD

Reforme zdravstva – Pravo ili privilegija

03. март 2010, 18:25 Duška Anastasijević
BEZ DOGOVORA: Okrugli sto o reformi zdravstva (foto: Reuters)
Copied

Dok demokrate veruju da je zdravstveno osiguranje pravo, republikanci smatraju da je ono privilegija i lična stvar pojedinca u koju država ne treba da se meša. Razlike zadiru u samu srž ideološke podele među partijama

Za „Vreme“ iz Amerike

Predlog zakona o reformi sistema zdravstvenog osiguranja, po kome bi svi građani SAD bili osigurani, u kritičnom je stanju i nakon sedam i po sati reanimacije, koliko je trajao samit pod pokroviteljstvom predsednika Baraka Obame koji je okupio najistaknutije članove Kongresa iz obe partije. Javnom debatom, koju su prenosile sve vodeće kablovske mreže i tokom koje se slivala bujica analiza po blogovima svih medija koji drže do sebe, predsednik nije želeo samo da udahne život reformi zdravstva, okosnici svog mandata, već i da nakon godinu dana njenog mrcvarenja u Kongresu pruži poslednju priliku obema partijama da postignu kompromis. Ako za reformu još možda i ima nade, uprkos tome što je demokratska partija nakon izbora u Masačusetsu izgubila dvotrećinsku većinu u Senatu, u dogovor između republikanaca i demokrata ne veruju ni najveći optimisti. U ideološki naelektrisanoj atmosferi kakva se decenijama nije videla, samit je više ličio na bračno savetovalište nego na forum iz koga će se ispiliti dogovor. Uostalom, ako republikancima i demokratama ni cela protekla godina nije bila dovoljna da nađu zajednički imenitelj, bilo je naivno verovati da će jedan sastanak, ma koliko dugo trajao, biti dovoljan za pomirenje, i to još usred izborne godine za Kongres.

Razlike su, pokazalo se, nepremostive, i zadiru u samu srž ideološke podele među partijama. Dok demokrate veruju da je zdravstveno osiguranje pravo, republikanci smatraju da je ono privilegija i lična stvar pojedinca u koju država ne treba da se meša. Konzervativci često vole da kažu da je američki zdravstveni sistem najbolji na svetu, što je sa tačke gledišta jednog senatora sasvim tačno. Za preko 40 miliona Amerikanaca, koji ni pored dva posla koji rade nisu u stanju da kupe zdravstveno osiguranje, zdravstvena zaštita je preskupa, jer plaćaju iz džepa na licu mesta, ili loša, jer u bolnice dospevaju tek kao hitni slučajevi, pošto za preventivno lečenje nemaju para. Jedan doktor iz Ohaja, države koju je recesija teško pogodila, a koji volontira u dispanzeru koji pruža besplatne preglede, nedavno je ispričao da je broj pacijenata u poslednjih godinu dana dramatično porastao. Pretprošle godine je zakazivanje trajalo tri meseca pre nego što su svi termini popunjeni za naredni kvartal. Januara prošle godine termini su popunjeni za tri dana, a prošlog januara – za svega tri sata. Većina ovih pacijenata ili radi kod poslodavaca koji ne mogu da obezbede svojim zaposlenima osiguranje, ili osiguravajuće kompanije ne žele da im prodaju osiguranje jer imaju neku hroničnu bolest. Reforma koja je u pripremi već više od godinu dana ukinuće pravo osiguravajućim kompanijama da diskriminišu pacijente prema zdravstvenom stanju, a za uzvrat će osiguranje biti obavezno, što će im doneti oko 30 miliona novih klijenata.

Za nekoga ko dolazi s one strane Atlantika teško je pojmljivo da i pored toga što potroši najviše novca po glavi stanovnika za lečenje, Amerika i dalje nije svim svojim građanima obezbedila zdravstveno osiguranje, i da su nesrazmere među okruzima toliko velike da je životni vek u nekim delovima zemlje približan onom u zemljama trećeg sveta. Teško je razumeti i da je osiguranje za kola obavezno, dok za ljude nije. Zbunjuje, međutim, i sledeće pitanje: kako je čovek koji je na izborima protiv sebe imao mašineriju Klinton, koji je ubedljivom pobedom osvojio mandat za reforme koje je obećavao tokom kampanje, te čija partija ima većinu u oba doma Kongresa, dozvolio da sudbina zdravstvene reforme, nakon godinu dana rasprave među zakonodavcima, visi o koncu?

Odgovor na ovo pitanje može se naći u čuvenoj Čerčilovoj opasci da je „demokratija najverovatnije najgori oblik vladavine, ako se ne računaju one koje su isprobavane s vremena na vreme“. Očevi američke nacije hteli su da demokratski sistem bude složeniji nego bile gde drugde. Stvari dodatno komplikuje i „kvaka 22“, tj. Pravilo 22 senatskog pravilnika, po kome je za donošenje zakona potrebna dvotrećinska većina od 100 senatora.

Srećna okolnost je da su oba doma Kongresa nešto pre Nove godine usvojili svoje, makar donekle različite verzije zakona o reformi zdravstvenog osiguranja. Demokrate imaju još jedan proceduralni izlaz iz ove zamršene situacije, koji se zove „pomirenje“, što podrazumeva da demokrate u Predstavničkom domu zapuše nos i usvoje verziju zakona koji je već dobio podršku dvotrećinske većine u Senatu. Da bi se ta razvodnjena ali konačna verzija našla na predsednikovom stolu, potrebno je da za nju glasa prosta većina senatora. Ovaj broj „Vremena“ biće već u rukama čitalaca kada predsednik Obama bude najavio konačnu strategiju za izglasavanje reforme koja se rađala, koja je umirala i vaskrsavala već čitav jedan vek. Iako su se na ovom terenu pre njega okušala i propala sedmorica američkih predsednika, za Baraka Obamu ona je mnogo više od predizbornog obećanja. Danas može da bira između manjkavog uspeha (jer reforma je već prilično razblažena) i teškog neuspeha po kome bi ostao upamćen i dugo nakon što ne bude više predsednik SAD.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Koncert Marka Perkovića Tompsona na zagrebačkom Hipodromu

Hrvatska

07.јул 2025. Srećko Matić (DW)

Broj ljudi na Tompsonovom koncertu kao broj ustaških žrtava

Broj ljudi na koncertu Marka Perkovića Tompsona sličan je broju žrtava ustaškog režima koji Tompson rehabilituje, piše Frankfurter algemajne cajtung

Granični prelaz

Uvođenje graničnih prelaza u EU

07.јул 2025. Katrin Šmid / DW

Beše nekad Šengen: Granične kontrole u 13 od 29 zemalja

Članice Evropske unije uvode kontrole na granicama. Šengenski sporazum to dopušta, ali oročeno. Pa ipak, Brisel ne preduzima ništa ni kad se svi rokovi probiju

Širenje moći

06.јул 2025. Klaudija Mende / DW

Džamije i geopolitika: Kako Erdogan gradi uticaj Turske na Balkanu

Izgradnjom monumentalnih džamija širom Balkana i šire, Turska ne širi samo veru, već i svoj politički uticaj. Pod rukovodstvom Redžepa Tajipa Erdogana, verski objekti postali su deo šire geopolitičke strategije – u kojoj su minareti visoki 50 metara i političke poruke još više

Marko Perković Tompson

Hrvatska

05.јул 2025. M.S.

Tompsonov koncert: Selfi sa premijerom i ministrom policije i, opasnost od ustaških simbola

Koncert Marka Perkovića Tompsona, koji je prema mišljenju mnogih hrvatskih istoričara i političara trebalo zabraniti, ipak se održava na zagrebačkom Hipodromu. Kakve su reakcije?

Rusija

05.јул 2025. B. B.

Rusija prva zemlja koja je priznala talibansku vladu

„Zvanično priznanje vlade Avganistana daće podsticaj razvoju produktivne bilateralne saradnje između naših zemalja“, navelo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova

Komentar

Komentar

„Antisrbin“ i „blokader“: Pumpaj Nole!

Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obilazi novu deonicu auto-puta E-763

Komentar

Pakovraće – Požega: Vučić na putu iracionalnosti

I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučićev testosteron, nepravda i beščašće

Da li biste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure