
Bombardovanje Irana
SAD: Operacija „Ponoćni čekić“ postigla cilj
Najavljena je sednica Saveta bezbednosti UN. Pentagon ocenjuje da je Operacija „Ponoćni čekić“ uspela, a iransko Ministarstvo zdravlja tvrdi da vazduh nije zagađen
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da treba da se utvrde sve okolnosti smrti Alekseja Navaljnog. Saučešče i kritike na račun Putina su izrazili mnogi svertski državnici
Na vest o smrti ruskog opozicionara Alekseja Navaljnog u zatvoru reagovali su šef NATO-a Jens Stoltenberg, predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel, britanski premijer Riši Sunak, kancelar Nemačke Olaf Šolc, državni sekretar SAD Entoni Blinken i drugi svetski zvaničnici, kao i saradnici Navaljnog.
Američki predsednik Džozef Bajden izjavio je da smatra da je ruski predsednik Vladimir Putin odgovoran za smrt Alekseja Navaljnog.
„Ne grešite – Putin je odgovoran za smrt Navaljnog“, rekao je on i dodao:
„Putinu nisu ciljevi samo građani drugih zemalja, kao što vidimo u svemu što se trenutno dešava u Ukrajini, on takođe čini strašne zločine i prema svom narodu, “, dodao je predsednik.
Bajden je naveo i da je „ogorčen“ vešću da je Navaljni umro.
„Navaljni se hrabro suprotstavio korupciji, nasilju i svim lošim stvarima koje je Putinova vlada radila. Kao odgovor na to, Putin ga je otrovao, uhapsio ga je, dao ga je procesuirati za izmišljene zločine“, rekao je Bajden i dodao:
„Čak i u zatvoru, bio je moćan glas istine“, rekao je on.
Stoltenberg je rekao da treba da se utvrde sve okolnosti njegove smrti, ali i da je duboko ožalošćen zbog ove vesti.
„Rusija mora da odgovori na neka veoma ozbiljna pitanja“, poručio je Stoltenberg.
Porodici Navaljnog i njegovim političkim saborcma predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel uputio je saučešće uz poruku da se on borio za slobodu i demokratiju.
Poruke Putinu
Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj izjavio je da je šokiran medijskim izveštajima o smrti Alekseja Navaljnog i istakao da je to krivica predsednika Rusije Vladimira Putina.
Istakao je da je Navaljni bio veoma hrabar čovek koji je život posvetio da spase čast Rusije i davao nadu za demokratiju i civilno društvo.
„Dok čekamo dalje informacije, hajde da budemo jasni: Za ovo je Putin lično odgovoran“, istakao je Borelj.
I predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen navela je na svom nalogu na društvenoj mreži Iks da je duboko uznemirena i ožalošćena zbog vesti o smrti Navaljnog i ocenila da se Putin ničega ne plaši više od „neodobravanja sopstvenog naroda“.
„Mračan podsetnik o tome šta su Putin i njegov režim“, navela je Fon der Lajen na društvenoj mreži Iks i pozvala na ujedinjenje u borbi da se zaštite sloboda i bezbednost onih koji se usude da ustanu, kako je napisala, „protiv autokratije“.
Potpredsednica Sjedinjenih Američkih Država Kamala Haris izjavila je da se amerika trudi da ustanovi da li je tačna vest da je ruski opozicionar Aleksej Navaljni preminuo i da ako jeste, to je, tvrdi ona, još jedan dokaz brutalnosti ruskog predsednika.
„Umro je u Rusiji. Ovo je, naravno, strašna vest, na čijoj potvrdi radimo. Moje molitve su sa njegovom porodicom, uključujući njegovu suprugu Juliju, koja je danas sa nama. I ako se potvrdi, ovo bi bio još jedan znak Putinove brutalnosti. Kakvu god priču da pričaju, da budemo jasni, Rusija je odgovorna. I imaćemo više da kažemo o tome kasnije”, rekla je ona na panelu na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji.
Strašna vest
Nemački kancelar Olaf Šolc je izjavio da je smrt Navaljnog „strašan pokazatelj toga koliko se Rusija kao zemlja pormenila poslednji godina“.
Predsednik Francuske Emanuel Makron ocenio je , povodom smrti Alekseja Navaljnog, da se u današnjoj Rusiji ljudi slobodnog duha stavljaju u gulage i osuđuju na smrt.
„Bes i ogorčenje“, napisao je Makron na društvenoj mreži Iks.
On je istakao da salutira sećanju na Alekseja Navaljnog, njegovu posvećenost i hrabrost.
„Moje misli su uz porodicu i voljene Navaljnog i uz ruski narod“, istakao je Makron.
Francuski ministar spoljnih poslova Stefan Sežurne napisao na mreži Iks da smrt Navaljnog u kažnjeničkoj koloniji podseća na realnost režima Vladimira Putina.
Britanski premijer Riši Sunak je rekao da je smrt Navaljnog „strašna vest“.
„Kao odlučan zagovonik ruske demokratije, Aleksej Navaljni je demonstrirao hrabrost celog svog života“, naveo je Sunak.
Otvorena pitanja
Saradnik Navaljnog Leonid Volkov napisao je na društvenoj mreži Iks da nisu u mogućnosti da potvrde njegovu smrt, ali da se njegov advokat uputio ka zatvorskoj jedinici gde je Navaljni služio kaznu. Poručio je i da nema osnova da veruje državnoj propagandi.
Nobelovac, ruski urednik lista Novaja gazeta Dmitri Muratov nazvao je smrt Navaljnog „ubistvom“ i naveo da veruje da su uslovi pod kojima je služio kaznu doveli do njegove smrti.
Nensi Pelosi, bivša predsedavajuća Predstavničkog doma Kongresa, koja boravi na bezbednosnoj konferenciji u Minhenu, rekla je za Glas Amerike da je smrt Navalnog „strašna tragedija, kao što je i njegovo pritvaranje bila strašna tragedija“.
Američki savetnik za nacionalnu bezbjednost Džejk Salivan rekao je tokom intervjua za američki NPR, upravo nakon što se pojavila vest o smrti Navaljnog, ukoliko bude potvrđena, da je to „užasna tragedija“.
„Duga i prljava istorija ruskih vlasti koje žele da naude svojim protivnicima nameće stvarna, očigledna pitanja“, dodao je on.
A portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da ruska kazneno-popravna služba vrši sve provere u vezi sa smrću Navaljnog, ali da nema informacija o tome.
Najavljena je sednica Saveta bezbednosti UN. Pentagon ocenjuje da je Operacija „Ponoćni čekić“ uspela, a iransko Ministarstvo zdravlja tvrdi da vazduh nije zagađen
Američka GBU-57 smatra se najjačom bombom za probijanje bunkera na svetu. Jedino ona može da uništi zaštićena iranska nuklearna postrojenja. Sada je američki predsednik Tramp izdao naredbu za napad
Bombu od 15 tona, koju samo Amerika poseduje, bacile su SAD na poslednji netaknuti nuklearni objekat u Iranu
Mnogi su zabrinuti, ali većina zapadnih zemalja šalje reči podrške američkoj odluci, dok muslimanske zemlje ne gaje ni približno oduševljenje američkih zvaničnika
Prve reakcije iz Irana, nakon borbardovanja njihovih nuklearnih postrojenja od strane Amerike, su između kontrapretnji i tvrdnji o malim štetama
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve