img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Samit Višegradske grupe u Pragu

„Rat će se završiti, a V4 ostaje“

27. februar 2024, 15:38 Uroš Mitrović
Ukrajinska vojska. Foto: AP/Roman Chop
Ukrajinska vojsaka.
Copied

Premijeri Češke, Poljske, Slovačke i Mađarske sastali su se u utorak 27. februara u Pragu, kako bi probali da premoste svoje strateške razlike, ponajpre zbog različitog pristupa ratu u Ukrajini. Analitičari smatraju da su „ulozi izuzetno visoki“ jer bi ishod sastanka mogao da oblikuje buduću koherentnost V4 i samim tim utiče na ključne evropske odluke po brojnim pitanjima 

Predsednici vlada zemalja Višegradske grupe okupili su u glavnom gradu Češke na samitu V4 kako bi se bavili ključnim temama srednjoevropskog regiona, ali i najvažnijim evropskim pitanjima poput odbrambene i energetske bezbednosti, krize poljoprivrednog sektora, proširenja Evropske unije i sprečavanja nelegalne migracije.

Pitanje svih pitanja

Ipak, „pitanje svih pitanja“ je rat u Ukrajini oko kojeg nemaju sve zemlje Višegradskke grupe unisoni stav. Lideri Češke, Poljske, Slovačke i Mađarske pokušaće da zajedno pronađu odgovor na to šta je njihov zajednički stav po brojnim pitanjima koja narušavaju unutrašnju koherentnost bloka, kao i da li ovaj regionalni format još uvek ima budućnost. „Postoje srednjoevropske teme o kojima možemo da razgovaramo. Poljoprivreda, energetika, migracije. Hajde da probamo“, rekao je domaćin samita, češki premijer Petr Fijala. 

Rat u Ukrajini podelio je inače prilično homogenu regionalnu inicijativu, koja je u prethodnim godinama omogućavala nadstandardnu saradnju država Višegradske grupe i u evropskom prostoru osnaživala pojedinačne glasove i uticaj zemalja koji ga čine. Poljska i Češka zalažu se za beskompromisnu podršku Ukrajini i spadaju među vodeće zagovornike daljeg naoružavanja Kijeva, dok se slovački i mađarski premijeri Robert Fico i Viktor Orban protive daljem rasplamsavanju sukoba i odbijaju da vojno pomažu Ukrajini.

„Slažemo se da je ruska agresija grubo kršenje međunarodnog prava“, rekao je premijer Petr Fijala posle sastanka sa premijerima Poljske, Slovačke i Mađarske, kao i da „Ukrajina zaslužuje pomoć“.

„Razlikujemo se oko toga kako bi ta pomoć trebalo da izgleda – postoje razlike među nama i te razlike se nisu promenile“, rekao je češki predsednik vlade. Komentarišući perspektive ratnog sukoba na istoku Evrope, Fijala je izjavio i da je zadržavanje i zaustavljanje Rusije što dalje od naših granica „mnogo bolja opcija nego da Rusija dođe do granica Slovačke“.

Ipak „spuštena lopta“

Slovački premijer Robet Fico ima potpuno drugačije mišljenje po pitanju rata u Ukrajini od onoga što se smatra evropskim mejnstrimom: on veruje da je zapadna strategija sukoba u Ukrajini – čiji cilj je poraz i uništenje Ruske Federacije – potpuno nefunkcionalan, „jer Moskva nije ni politički ni ekonomski na kolenima“. On je ranije takođe izjavio da „odbacuje crno-belu sliku ukrajinskog sukoba kakvu plasiraju Vašington i Brisel“.

Kao uzročnike sukoba Fico vidi lidere kijevskog režima i vodeće zapadne političare koji su pre dve godine onemogućili zaključivanje mirovnog sporazuma sa Ruskom Federacijom. Po njegovom mišljenju Zapad ima dve opcije: da nastavi da postupa u pravcu totalne eskalacije sukoba, pružajući vojnu i finansijsku pomoć Kijevu, ili da obezbedi plan za mirno rešenje sukoba. Po mišljenju slovačkog premijera, Zapad će izabrati prvu opciju. Robert Fico je nakon samita evropskih lidera održanom juče u Parizu, izjavio da pojedine zemlje Evropske unije i NATO-a čak razmišljaju da pošalju svoje vojnike u Ukrajinu.

Iako su uoči praškog samita lideri lideri Češke i Poljske otvoreno sumnjali u perspektive Višegradske grupe, nakon samita V4 deluje da je ipak „spuštena lopta“. To je potvrdio i mađarski premijer Viktor Orban. „Razlika u našim stavovima je u načinu na koji možemo pomoći Ukrajini“, izjavio je on nakon sastanka, dodajući: „Višegrad je živ, spremni smo da nastavimo saradnju.“. I slovački premijer Fico naglašava potrebu za opstankom inicijative V4. „Ne verujem u vojno rešenje sukoba u Ukrajini. Ali rat će se jednog dana završiti, a V4 će ostati“, rekao je Fico posle susreta sa kolegama iz Višegradske grupe. 

Tagovi:

Rat u Ukrajini samit u pragu
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Smenjen najviši kineski general

Kina

27.januar 2026. Uroš Mitrović

Uzdrmana „Čelična elita“: Šta znači pad generala Džanga Jousije

Smena i hapšenje generala Džanga Jousije, potpredsednika Centralne vojne komisije i dugogodišnjeg bliskog saradnika predsednika Si Đinpinga, zbog špijunaže je iznenadila zapadne posmatrače. Šta se događa u zatvorenom sistemu moći Narodne Republike Kine

Nosač aviona sve bliži Iranu

Bliski istok

27.januar 2026. I.M.

SAD i Iran: Američki nosač aviona „Abraham Linkoln“ zauzima borbeni položaj

Dok predsednik SAD Donald Trump razmatra moguće odgovore na represiju u Iranu, američka ratna mornarica predvođena nosačem „Abraham Linkoln“ sve je bliže Teheranu

SAD

SAD

26.januar 2026. Metju Pirson / DW

Trampove patriote: Kako se vrbuju ljudi za lov na migrante

Masovne deportacije koje sprovodi američka imigraciona služba ICE praćene su naglim rastom broja zaposlenih i promenama u sistemu obuke. Kritičari upozoravaju da je naglasak stavljen na kvantitet, dok se istovremeno povećava broj konflikata, protesta i smrtonosnih incidenata

SAD

26.januar 2026. A.I.

Lov na migrante: Napad na fundamentalne vrednosti demokratije

Trampove naoružane trupe za deportaciju ganjaju migrante kao slobodnu lovinu. Od početka godine ubili su troje ljudi. Oglasili su se i bivši predsednici Barak Obama i Bil Klinton

Ljudi posmatraju kako izraelski vojni buldožer ruši kuće u palestinskom izbegličkom kampu Nur Šams, blizu grada Tulkarema na Zapadnoj obali.

Na licu mesta

26.januar 2026. Tanja Kremer (DW)

Palestinci na Zapadnoj obali: Život u strahu, bolu i poniženju

Postoji obrazac kojim militantni izraelski naseljenici maltretiraju mnoge palestinske porodice na Zapadnoj obali, zbog čega su te porodice prinuđene da napuste domove

Komentar
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Blokada Filozofskog fakultta u Novom Sadu

Komentar

Šta bi naprednjaci dali da su Jelena Kleut

Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1829
Poslednje izdanje

Ova situacija

Opomene i pouke Vlade Zorana Đinđića Pretplati se
Intervju: Ivan Vujačić, ekonomista, bivši ambasador u SAD, predsednik upravnog odbora Fondacije Zoran Đinđić

Žongliranje sa 18 loptica u Vladi

Naprednjački udar na pravosuđe

Lojalizacija sudstva i tužilaštva

Vučić kao četnik

Zapela mi kokarda za granu

Iran

Američke pretnje i domaće nezadovoljstvo

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure