

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Premijeri Češke, Poljske, Slovačke i Mađarske sastali su se u utorak 27. februara u Pragu, kako bi probali da premoste svoje strateške razlike, ponajpre zbog različitog pristupa ratu u Ukrajini. Analitičari smatraju da su „ulozi izuzetno visoki“ jer bi ishod sastanka mogao da oblikuje buduću koherentnost V4 i samim tim utiče na ključne evropske odluke po brojnim pitanjima
Predsednici vlada zemalja Višegradske grupe okupili su u glavnom gradu Češke na samitu V4 kako bi se bavili ključnim temama srednjoevropskog regiona, ali i najvažnijim evropskim pitanjima poput odbrambene i energetske bezbednosti, krize poljoprivrednog sektora, proširenja Evropske unije i sprečavanja nelegalne migracije.
Pitanje svih pitanja
Ipak, „pitanje svih pitanja“ je rat u Ukrajini oko kojeg nemaju sve zemlje Višegradskke grupe unisoni stav. Lideri Češke, Poljske, Slovačke i Mađarske pokušaće da zajedno pronađu odgovor na to šta je njihov zajednički stav po brojnim pitanjima koja narušavaju unutrašnju koherentnost bloka, kao i da li ovaj regionalni format još uvek ima budućnost. „Postoje srednjoevropske teme o kojima možemo da razgovaramo. Poljoprivreda, energetika, migracije. Hajde da probamo“, rekao je domaćin samita, češki premijer Petr Fijala.
Rat u Ukrajini podelio je inače prilično homogenu regionalnu inicijativu, koja je u prethodnim godinama omogućavala nadstandardnu saradnju država Višegradske grupe i u evropskom prostoru osnaživala pojedinačne glasove i uticaj zemalja koji ga čine. Poljska i Češka zalažu se za beskompromisnu podršku Ukrajini i spadaju među vodeće zagovornike daljeg naoružavanja Kijeva, dok se slovački i mađarski premijeri Robert Fico i Viktor Orban protive daljem rasplamsavanju sukoba i odbijaju da vojno pomažu Ukrajini.
„Slažemo se da je ruska agresija grubo kršenje međunarodnog prava“, rekao je premijer Petr Fijala posle sastanka sa premijerima Poljske, Slovačke i Mađarske, kao i da „Ukrajina zaslužuje pomoć“.
„Razlikujemo se oko toga kako bi ta pomoć trebalo da izgleda – postoje razlike među nama i te razlike se nisu promenile“, rekao je češki predsednik vlade. Komentarišući perspektive ratnog sukoba na istoku Evrope, Fijala je izjavio i da je zadržavanje i zaustavljanje Rusije što dalje od naših granica „mnogo bolja opcija nego da Rusija dođe do granica Slovačke“.
Ipak „spuštena lopta“
Slovački premijer Robet Fico ima potpuno drugačije mišljenje po pitanju rata u Ukrajini od onoga što se smatra evropskim mejnstrimom: on veruje da je zapadna strategija sukoba u Ukrajini – čiji cilj je poraz i uništenje Ruske Federacije – potpuno nefunkcionalan, „jer Moskva nije ni politički ni ekonomski na kolenima“. On je ranije takođe izjavio da „odbacuje crno-belu sliku ukrajinskog sukoba kakvu plasiraju Vašington i Brisel“.
Kao uzročnike sukoba Fico vidi lidere kijevskog režima i vodeće zapadne političare koji su pre dve godine onemogućili zaključivanje mirovnog sporazuma sa Ruskom Federacijom. Po njegovom mišljenju Zapad ima dve opcije: da nastavi da postupa u pravcu totalne eskalacije sukoba, pružajući vojnu i finansijsku pomoć Kijevu, ili da obezbedi plan za mirno rešenje sukoba. Po mišljenju slovačkog premijera, Zapad će izabrati prvu opciju. Robert Fico je nakon samita evropskih lidera održanom juče u Parizu, izjavio da pojedine zemlje Evropske unije i NATO-a čak razmišljaju da pošalju svoje vojnike u Ukrajinu.
Iako su uoči praškog samita lideri lideri Češke i Poljske otvoreno sumnjali u perspektive Višegradske grupe, nakon samita V4 deluje da je ipak „spuštena lopta“. To je potvrdio i mađarski premijer Viktor Orban. „Razlika u našim stavovima je u načinu na koji možemo pomoći Ukrajini“, izjavio je on nakon sastanka, dodajući: „Višegrad je živ, spremni smo da nastavimo saradnju.“. I slovački premijer Fico naglašava potrebu za opstankom inicijative V4. „Ne verujem u vojno rešenje sukoba u Ukrajini. Ali rat će se jednog dana završiti, a V4 će ostati“, rekao je Fico posle susreta sa kolegama iz Višegradske grupe.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve