

Bliski istok
Da, Nemačka stvarno naplaćuje evakuaciju 500 evra
Kad neko neposredno pred rat ode da se sunča i šopinguje u Dubai – da li država treba da ga besplatno izbavi odande? Nemci kažu ne, Srbi kažu da




Bliže se parlamentarni izbori u Hrvatskoj, a tenzije u zemlji izazvala je namera predsednika Hrvatske Zorana Milanovića da se kandiduje za premijera. O pozadini neobičnih političkih poteza i sukoba za „Vreme” govori politički analitičar Žarko Puhovski
Do parlamentarnih izbora u Hrvatskoj ostalo je manje od mesec dana. Od najave kandidature predsednika države Zorana Milanovića za premijersku funkciju stižu lavine reakcija, ali i odluka Ustavnog suda da Milanović ne može biti na izbornoj listi.
Politički analitičar Žarko Puhovski kaže za „Vreme” da je protivustavna kandidatura Milanovića očajnički čin koji upućuje na problem u zemlji.
„Tu se ne radi samo o tome da je Milanović čovek koji se huliganski ponaša u politici, nego i da taj huliganski čin odgovara osećaju značajnog broja ljudi da je situacija u zemlji ozbiljno poremećena. Pa se javlja ona fraza ‘na ljutu ranu, ljuta trava’”, objašnjava Puhovski.
Kaže za „Vreme” i da nema potrebe za ovakvim „kukavičkim merama”.
„Milanović se s jedne strane pojavljuje kao mačo spasistelj, a sa druge ne sme najpre dati ostavku pa onda riskirati. S obrazloženjem da bi njegova ostavka značila da HDZ do izbora ima u rukama obadve poluge vlasti, dakle i vladu i državu”, dodaje.
Istovremeno, kaže Puhovski, nikada u istoriji između HDZ-a i SDP-a nije bila manja sadržajna, odnosno programska razlika.
„Da mi se da da sam glavni ja”
„Dakle radi se o tome ‘ko će koga’, a ne mogu nam rastumačiti u čemu je bitna politička razlika. Milanović i Plenković kao predsednik države i predsednik Vlade se sukobljavaju već tri godine, danonoćno. Uključujući ekspolozije donedavno nepojmljivih prostakluka. Ali, ne možemo reći da je iko više liberalan ili više ili manje centralist. Naprosto se radi o onoj čuvenoj pesmi Đuze Stoiljkovića iz Pozorišta u kući ‘…al da mi se da da sam glavni ja’”, kaže Puhovski.
Sagovornik „Vremena” objašnjava da je čitava Hrvatska postala talac Milanovićevog i Plenkovićevog sukoba koji će se dalje zaoštravati. Ono što se menja je, kaže, što niko nije očekivao do pre pet dana, da izborna trka može da bude izjednačena.
„Istovremeno se dogodilo i da je Milanović svojim potezom uništio SDP kao veliku stranku. Pojavio se na konferenciji koju je trebalo voditi predsednik stranke Peđa Grbin. On ga je naprosto maknuo i rekao sad sam ja kandidat za premijera, iako su oni već u stranici doneli odluku da je Grbin kandidat. Ta odluka nije nikada promenjena, nego sad je naprosto tako kako je Milanović rekao”, kaže Puhovski.
Dodaje da je Milanović je tu stranku oštetio i političkim neuspehom i gubitkom izbora, ali i time što je gurnuo radikalno u desno.
Paralela sa Srbijom
Kada se pravi paralela sa političkim dešavanjima u regionu, Puhovski kaže da za razliku od Srbije, u Hrvatskoj postoji mogućnost da druga strana dođe na vlast.
„U Srbiji koliko sam ja shvatio, to nije bila realna opcija ni u jednom trenutku. Vučić ima većinu uz sebe, a ovde nije sigurno da je HDZ ima. Verovatno je situacija jako blizu, a to znači da puno detalja može odlučivati do zadnjeg časa. Čak i to kakvo će biti vreme na dan izbora”, kaže on.
Interesantno je, kaže, i da je Milanović prvi put odlučio, nakon 2000-tih, da izbori budu na radni dan, u sredu.
„To je velika nekorektnost. Najpre je kao predsednik države odlučio kad će biti izbori, a nakon toga da će u njima sudelovati. To je kao da sudac zviždukom označi početak utakmice, pa nakon toga počne igrati sa jednom od momčadi”, objašnjava Puhovski.
Parlamentarni izbori u Hrvatskoj su prvobitno bili planirani za jesen, ali je vlada odlučila da ih održi pre izbora za Evropski parlament u junu, te su zakazani za 17. april.


Kad neko neposredno pred rat ode da se sunča i šopinguje u Dubai – da li država treba da ga besplatno izbavi odande? Nemci kažu ne, Srbi kažu da


Posle gotovo nedelju dana intenzivnih udara i uzajamnih pretnji između Izrael i Iran, region ulazi u fazu opasne neizvesnosti - nastavljaju se napadi, diplomatski kanali pokušavaju da se ponovo otvore, a strah od šireg regionalnog sukoba sve je prisutniji. Dok se broj žrtava povećava, a civili u više gradova provode noći u skloništima, međunarodna zajednica pokušava da spreči dalje širenje rata koji već sada menja političku i bezbednosnu mapu Bliskog istoka


Pretnje, blokade i politički obračuni lidera Mađarske i Ukrajine postaju sve veći i teži. Da li nove tenzije među evropskim liderima nagoveštavaju širi sukob i novu krizu u Evropi


Ministarstvo pravde SAD objavilo je nove FBI dokumente o Džefriju Epstinu, uključujući tvrdnje žene koja optužuje Epstina i Donalda Trampa za seksualno zlostavljanje osamdesetih godina


Rat na Bliskom istoku ušao je u novu fazu. Nakon koordinisanih udara Sjedinjenih Država i Izraela na ciljeve u Iranu, Teheran odgovara raketama i dronovima širom regiona. Broj žrtava u Iranu popeo sa na 1.230. Globalna tržišta reaguje na nestabilnost energetskih tokova, zapadne zemlje evakuišu svoje državljane iz regiona i razmatraju slanje vojnih snaga u region
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve