

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Bliže se parlamentarni izbori u Hrvatskoj, a tenzije u zemlji izazvala je namera predsednika Hrvatske Zorana Milanovića da se kandiduje za premijera. O pozadini neobičnih političkih poteza i sukoba za „Vreme” govori politički analitičar Žarko Puhovski
Do parlamentarnih izbora u Hrvatskoj ostalo je manje od mesec dana. Od najave kandidature predsednika države Zorana Milanovića za premijersku funkciju stižu lavine reakcija, ali i odluka Ustavnog suda da Milanović ne može biti na izbornoj listi.
Politički analitičar Žarko Puhovski kaže za „Vreme” da je protivustavna kandidatura Milanovića očajnički čin koji upućuje na problem u zemlji.
„Tu se ne radi samo o tome da je Milanović čovek koji se huliganski ponaša u politici, nego i da taj huliganski čin odgovara osećaju značajnog broja ljudi da je situacija u zemlji ozbiljno poremećena. Pa se javlja ona fraza ‘na ljutu ranu, ljuta trava’”, objašnjava Puhovski.
Kaže za „Vreme” i da nema potrebe za ovakvim „kukavičkim merama”.
„Milanović se s jedne strane pojavljuje kao mačo spasistelj, a sa druge ne sme najpre dati ostavku pa onda riskirati. S obrazloženjem da bi njegova ostavka značila da HDZ do izbora ima u rukama obadve poluge vlasti, dakle i vladu i državu”, dodaje.
Istovremeno, kaže Puhovski, nikada u istoriji između HDZ-a i SDP-a nije bila manja sadržajna, odnosno programska razlika.
„Da mi se da da sam glavni ja”
„Dakle radi se o tome ‘ko će koga’, a ne mogu nam rastumačiti u čemu je bitna politička razlika. Milanović i Plenković kao predsednik države i predsednik Vlade se sukobljavaju već tri godine, danonoćno. Uključujući ekspolozije donedavno nepojmljivih prostakluka. Ali, ne možemo reći da je iko više liberalan ili više ili manje centralist. Naprosto se radi o onoj čuvenoj pesmi Đuze Stoiljkovića iz Pozorišta u kući ‘…al da mi se da da sam glavni ja’”, kaže Puhovski.
Sagovornik „Vremena” objašnjava da je čitava Hrvatska postala talac Milanovićevog i Plenkovićevog sukoba koji će se dalje zaoštravati. Ono što se menja je, kaže, što niko nije očekivao do pre pet dana, da izborna trka može da bude izjednačena.
„Istovremeno se dogodilo i da je Milanović svojim potezom uništio SDP kao veliku stranku. Pojavio se na konferenciji koju je trebalo voditi predsednik stranke Peđa Grbin. On ga je naprosto maknuo i rekao sad sam ja kandidat za premijera, iako su oni već u stranici doneli odluku da je Grbin kandidat. Ta odluka nije nikada promenjena, nego sad je naprosto tako kako je Milanović rekao”, kaže Puhovski.
Dodaje da je Milanović je tu stranku oštetio i političkim neuspehom i gubitkom izbora, ali i time što je gurnuo radikalno u desno.
Paralela sa Srbijom
Kada se pravi paralela sa političkim dešavanjima u regionu, Puhovski kaže da za razliku od Srbije, u Hrvatskoj postoji mogućnost da druga strana dođe na vlast.
„U Srbiji koliko sam ja shvatio, to nije bila realna opcija ni u jednom trenutku. Vučić ima većinu uz sebe, a ovde nije sigurno da je HDZ ima. Verovatno je situacija jako blizu, a to znači da puno detalja može odlučivati do zadnjeg časa. Čak i to kakvo će biti vreme na dan izbora”, kaže on.
Interesantno je, kaže, i da je Milanović prvi put odlučio, nakon 2000-tih, da izbori budu na radni dan, u sredu.
„To je velika nekorektnost. Najpre je kao predsednik države odlučio kad će biti izbori, a nakon toga da će u njima sudelovati. To je kao da sudac zviždukom označi početak utakmice, pa nakon toga počne igrati sa jednom od momčadi”, objašnjava Puhovski.
Parlamentarni izbori u Hrvatskoj su prvobitno bili planirani za jesen, ali je vlada odlučila da ih održi pre izbora za Evropski parlament u junu, te su zakazani za 17. april.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve