
Iz njuzletera
Pozovi Pita kad pukne laboratorija droge
„Vreme“ je razgovaralo sa jednim građevinskim radnikom u Roterdamu koji ima neobičan posao – sređuje prostorije u kojima su eksplodirale ilegalne „radionice“ za sintetičke droge i kokain
Demonstracije u Grčkoj zbog stradalih u železničkoj nesreći u Tempima 2023. s porukom vladi da odgovorni nisu kažnjeni, pokazale su neverovatnu sličnost sa aktuelnim događanjima u Srbiji
Uz glavne slogane „Ne zataškavanju!“ i „Nemam kiseonika“, Grci su se masovno okupili u nedelju, 26. januara 2025. godine, na preko 180 lokacija u Grčkoj i inostranstvu, tražeći pravdu za stravičnu železničku nesreću. u Tempima, u Tesaliji, koja se dogodila 28. februara 2023. godine i odnela živote 57 ljudi, većinom mladih ljudi i studenata..
Zataškavanje zločina
Ovim masovnim okupljanjima i demonstracijama, koje su bile najveće u poslednjih 15 godina, Grci su poslali snažnu poruku vladi desnog centra i Kirijakosu Micotakisu, tražeći pravdu za 57 nedužno stradalih u Tempima i kažnjavanje odgovornih za tu nesreću i njihovih političkih pretpostavljenih.
Međutim, tadašnji ministar infrastrukture i saobraćaja Kostas Ahileos Karamanlis, koji je u svojim političkim govorima građane uveravao u bezbednost grčkih železnica i iako je podneo ostavku posle nesreće u Tempima (iz „poštovanja prema žrtvama tragedije“, kako je rekao), ponovo je izabran za poslanika na nacionalnim izborima 2023. Tako je u suštini ostao ne samo nekažnjen, nego i nagrađen! Skoro dve godine rodbina nastradalih traži pravdu, dok pravosuđe opstruiše postupak i podelu odgovornosti, a građani sumnjaju da iza ovog odugovlačenja stoji „prst vlasti”.
Grčka vlada je čak odbila apel Evropskog javnog tužilaštva da preduzme akciju u vezi sa mogućom krivičnom odgovornošću dvojice bivših ministara saobraćaja za ovaj kobni sudar u Tempima.
Dve godine tražimo pravdu
„Da li je moguće da i posle dve godine mi i dalje tražimo pravdu za žrtve?“ pita se Anastasija Plakijas koja se osvrnula na gubitak svoje tri rođake, koje su joj bile bliske kao rođene sestre.
“Medju nama je bilo samo tri godine razlike, maštale smo zajedno… I ja sam često koristila taj voz Atina-Solun. Nikada više u Grčkoj neću ući u voz!”, kaže.
Marija Karistijanu, predsednica Udruženja rođaka žrtava u Tempima i majka 20-godišnje Marte koja je takođe stradala u toj stravičnoj nesreći, rekla je da su „tri mučna minuta znali da će umreti i da su čekali da umru. Da li znate koliko traju tri minuta kada znate da ćete umreti? Ono što je ubilo 57 ljudi u Tempima može slobodno da nastavi da ubija!“
Rođaci žrtava, koji su učestvovali u demonstracijama, tražili su detaljnu istragu nadležnih organa i zadovoljenje pravde za zločin zbog kog je izgubilo život 57 ljudi. Istovremeno, izveštaji veštaka g. Kokosakisa, kao i tima stručnjaka sa Nacionalnog politehničkog univerziteta, otkrili su da je teretni voz koji se sudario sa putničkim vozom prevozio nedozvoljene supstance (ugljovodonike, verovatno ksilen).
Utvrđeno je da je eksplozija ovih materija izazvala smrt 30 ljudi u prvom vagonu voza tri minuta posle sudara. Nalazi izveštaja su tako srušili stav vlade, koja je tvrdila da u teretnom vozu nije bilo nelegalnog materijala.
Nema zločina bez kazne
Ove masovne demonstracije i skupovi, posebno na trgu Sintagma u centru Atine, koji je brojao preko sto hiljada građana, krasili su slogani tipa „Ubice“ i „Nema zaborava, nema oproštaja“.
Micotakisova vladu se uspaničila količinom gneva pa je odlučila da “nagradi” građane suzavcem i tako rastera skup. U Solunu je skup takođe bio nezapamćeno velik, a policija ga je rasterala bacanjem blic bombi, a privela je i 8 demonstranata. Masovna okupljanja su se održala i na ostrvima. Na Sirosu, na glavnom Trgu Miaoulis se okupilo preko 1.500 demonstranata. Glavni slogani skupova su svuda bili „Nema zločina bez kazne“ i „Nezavisna pravda za sve“.
Istovremeno, održani su protesni skupovi u raznim gradovima u inostranstvu, sa grčkim i stranim pristalicama protesta, od Valete na Malti i Rejkjavika na Islandu, do Helsinkija u Finskoj i Toronta u Kanadi. Proteste su pokrenuli belgijski Grci okupivši se u subotu, 25. januara, na Trgu Luksemburg, blizu Evropskog parlamenta u Briselu.
ERT je „ugušio” glasove demonstranata
Premda su ove masovne demonstracije privukle pažnju stranih medija, grčka javna televizija ERT je „ugušila“ glasove demonstranata. To je izazvalo reakcije predstavnika zaposlenih u javnoj televiziji, govoreći da je „novinarstvo u ERT-u ostalo bez kiseonika „, i za to su direktno krivili administraciju ERT-a određenu od Micotakisove vlade.
Međutim i većina privatnih televizijskih kanala koji su u vlasništvu domaćih oligarha, koji otvoreno podržavaju Micotakisovu vladu, takođe su pokušali da umanje značaj ovih demonstracija.
Istovremeno, veliki međunarodni mediji su naširoko izveštavali o ovim demonstracijama koje su za glavni zahtev imale pravdu za Tempe. Slike masovnog učešća u skoro celoj Grčkoj su obišle svet, a BBC je izveštavao o nasilnoj policijskoj represiji sa upotrebom suzavca, navodio glavni slogan protesta „Nemam kiseonik“ jer su mnogi mladi u nesreći stradali ne od samog sudara vozova, koliko od požara izazvanog eksplozijom zabranjenih hemikalija u teretnom vozu.
„Društvena opozicija“ protiv vlade.
Ove masovne demonstracije pretvorile su se u neformalni referendum protiv Micotakisove vlade koja je uprkos svemu pobedila na izborima 2023. sa 41 odsto glasova, jer je „ova katastrofa ostavila duboku ranu u grčkom društvu“, kaže Tomas Krisikopulos, stručnjak za socijalnu pravdu i društvena pitanja.
Rascepkana opozicija levog centra, koja nije stajala iza organizovanja ovih demonstracija, koje su se samoorganizovale putem interneta i društvenih mreža, nije bila u stanju da izvuče trenutne političke koristi. Politički analitičari kažu da u ovom zločinu sudara vozova u Tempima nema mesta za komunikacijske utiske ili malopartijske reakcije.
Postoji ogromna potreba za razumevanjem među institucijama u demokratskom prostoru kako bi pravda bila zadovoljena.Tragedija u Tempima je postala glavni pokretač tzv. „društvene opozicije“ u Grčkoj, koja još nije uspela da nađe politički izraz.
Još nije jasno da li će postojeće grčke stranke moći da je predstave, iako se dešava nekakvo “vrenje”, na stalnom oprezu i strahu od krajnje desnice koja jača ohrabrena raznim teorijama zavere kao i Trampovim reizborom u SAD. Većina ljudi se, međutim, slaže da je grčkom društvu potrebno više „kiseonika“ kako bi izašlo iz krize u koju opet tone.
„Vreme“ je razgovaralo sa jednim građevinskim radnikom u Roterdamu koji ima neobičan posao – sređuje prostorije u kojima su eksplodirale ilegalne „radionice“ za sintetičke droge i kokain
Tužioci navode da Tramp nema zakonska ovlašćenja da ukida federalnu agenciju koju je uspostavio Kongres ili da joj zabrani da potrošii novac koji su joj dodelili američki zakonodavci
Evropska komisija prati ono što se događa na političkoj sceni Srbije, uključujući i proteste studentata, kojima se pridružuju i druge kategorije društva, istakla je evropska komesarka za proširenje Marta Kos
Nakon što je bio osuđen za pokušaj političke korupcije, bivši guverner Ilinoisa, Rod Blagojević, dobio je pomilovanje od Donalda Trampa. Ova odluka dolazi nakon što je Blagojević proveo osam godina u zatvoru, a Tramp je istakao da je on žrtva nepravde
Odluka suda da zaustavi prinudni odmor hiljada zaposlenih u USAID-u nije promenila situaciju na terenu – vrata sedišta agencije u Vašingtonu ostala su zatvorena za većinu osoblja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve