
Laponija
Irvasi ili pare
Autohtoni narod Sami na severu Švedske pokušava da živi u ritmu svojih irvasa. Ali, pod tundrom leže retki zemni metali koji Evropi trebaju za električne automobile i tenkove. Tu nema mesta za sve

Arijel Anri je trenutno u Portoriku, nakon što su ga naoružane bande na Haitiju sprečile da se vrati u zemlju
Premijer Haitija Arijel Anri pristao je da podnese ostavku posle višenedeljnog pritiska i sve većeg nasilja u toj karipskoj zemlji, saopštio je predsednik Grupe karipskih zemalja i predsednik Gvajane Ifran Ali.
Ostavka premijera Haitija dolazi nakon sastanka regionalnih lidera u ponedeljak na Jamajci, gde su razgovarali o političkoj tranziciji na Haitiju, prenosi BBC.
Anri je trenutno u Portoriku, nakon što su ga naoružane bande na Haitiju sprečile da se vrati u zemlju.
Anri se prethodno nalazio u Keniji, gde je trebalo je da dodatno pregovara o dogovoru o raspoređivanju oko 1.000 policajaca na Haiti, nakon što je kenijski Viši sud blokirao ovaj plan u januaru.
Predsednik Gvajane je, nakon sastanka, rekao da karipska grupa priznaje ostavku Anrija nakon uspostavljanja prelaznog predsedničkog saveta i imenovanja privremenog premijera.
Ali je naveo da ce prelazni predsednički savet imati dva posmatrača i sedam članova sa pravom glasa, uključujuci predstavnike nekoliko koalicija, privatnog sektora i civilnog društva i jednog verskog vođu.

Autohtoni narod Sami na severu Švedske pokušava da živi u ritmu svojih irvasa. Ali, pod tundrom leže retki zemni metali koji Evropi trebaju za električne automobile i tenkove. Tu nema mesta za sve

Nemačka zapošljava medicinske sestre iz inostranstva, dolazi ih na stotine hiljada. Ali ostaće u Nemačkoj samo ako se tu osećaju ugodno. A za to je potrebno mnogo više od ugovora o radu

Šibanje je široko rasprostranjena kazna za krivična dela u Singapuru, a sada se uvodi i za prevarante

Kandidat levice Zohran Mamdani trijumfovao je na izborima u Njujorku, izazvavši bes Donalda Trampa koji ga je tokom kampanje opisivao kao „komunistu“ i „mrzitelja Jevreja“

Proces relativizacije prošlosti i ustaškog znamenja u Hrvatskoj već duže traje, a institucije nisu u stanju, a pitam se i da li su voljne, da garantuju prostor slobode, slobodu izražavanja, kaže Vesna Teršelić, voditeljka Dokumente – centra za suočavanje s prošlošću
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve