img
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sindikati, Italija

Prekretnica

20. maj 2009, 11:32 Enzo Mangini
Copied

Tri najveće italijanske unije sindikata zatražile su od Evropske federacije sindikata metalskih radnika da sazove sastanak sindikata Fijata sa sindikatima "Dženeral motors – Opela" iz Evrope i SAD. Sastanak će biti održan 24. maja. Biće prisutni predstavnici sindikata iz svih zemalja na koje se odnosi Fijatova strategija širenja, pa i Srbije, ako predstavnici srpskih sindikata dođu na kongres

Za „Vreme“ iz Rima

„Nema rata među siromašnima“, „Od severa ka jugu, Fijat će napredovati samo sa nama“, neki su od slogana sa velikih demonstracija na kojima se u subotu 16. maja okupilo najmanje 15.000 Fijatovih radnika u Torinu, prestonici italijanske automobilske industrije.

U poslednjih 30 godina nije se dogodilo da u Torinu protestuju svi Fijatovi radnici. Poslednji put, 1980. godine, održan je marš Fijatovih kadrova protiv „plavih kragni“, što je bila prekretnica za italijanski radnički pokret. Prekretnica i poraz. Subota 16. maj mogla bi da bude još jedna prekretnica, ako slogani i gnev protiv plavih i belih kragni budu shvaćeni ozbiljno u italijanskoj vladi i menadžmentu Fijata. Odziv demonstranata je bio ogroman. U poslednjih 20 godina Fijat je smanjio svoje prisustvo u Italiji. Danas ima pet pogona za proizvodnju automobila i šesti koji je u zajedničkom vlasništvu Fijata i francuskog Psa. Ukupan broj Fijatovih radnika je 32.300, tako da je praktično polovina njih protestovala ispred nekada velikog pogona „Mirafjori“, simbola Fijata i torinske radničke duše.

ŠIRENJE I ŠTRAJK: Nije nikakav paradoks to što se protest dogodio upravo u vreme kada Fijat počinje da sprovodi najveći plan širenja u svojoj istoriji. Dok u vreme krize automobilske industrije raste Fijatov udeo na evropskom i italijanskom tržištu, u pogonima se oseća rastuća nelagodnost prema menadžmentu i rastući strah od budućnosti. Pogoni na jugu Italije su najizloženiji rizicima koje sa sobom nose plodovi kampanje u SAD i Nemačkoj. U Pomiiljano d’Arko, u blizini Napulja, radnici su protestovali skoro godinu dana zbog odluka menadžmenta. Sada strahuju da će njihova fabrika, u kojoj se proizvode i neki modeli Alfa, biti zatvorena. Isti strah vlada i u Kasteli di Sangro u regionu Abruco, gde je svih 1400 privremeno zaposlenih radnika otpušteno.

foto: reuters
OVO JE TEK POČETAK: Protest Fijatovih radnika

Uz to, Fijat ne čine samo fabrike i pogoni. U čitavom automobilskom sektoru, uključujući kooperantske firme i proizvođače komponenti, radi najmanje milion ljudi. To je milion porodica. Dakle, reč je o i dalje najvećem industrijskom sektoru u Italiji, uprkos smanjenju, pa je 15.000 demonstranata u Torinu samo prethodnica. Parada koja je prošla kroz delove Torina gde je radnički pokret ostavio trag u istoriji, pokazala je i veliko jedinstvo među sindikatima. Ogranci metalskih radnika u sklopu tri glavna sindikalna saveza – UILM, FIM i FIOM – u punoj su snazi. Pridružili su im se predstavnici sindikata koji ne pripadaju nijednom od tri saveza, kao i pojedinci iz FISMIC-a, nekada poznatog kao „žuti sindikat“, osnovan od strane vlasnika Fijata, porodice Anjeli. Najbrojnije su bile zastave FIOM-a, metalskog ogranka CGIL-a, najvećeg italijanskog saveza sindikata sa više od tri miliona članova.

POKUŠAJ UJEDINJENJA: „FIOM je najreprezentativniji sindikat unutar Fijat grupe“, kaže Alesandra Mekoci, čelnica Međunarodnog odeljenja FIOM-a: „Od ukupnog broja Fijatovih radnika, 12,7 odsto njih su naši članovi, a među njima su i plave i bele kragne.“ U Fijatovim, kao i svim drugim fabrikama u Italiji, radnici imaju mogućnost da glasaju za predstavnike u takozvanim unitarnim sindikalnim grupama, Rappresentanze sindacali unitarie – RSU. Izbori se odvijaju tako što bilo koji sindikat može da predloži listu za koju radnici glasaju. Ove grupe su ovlašćene za pregovore sa menadžmentom i potpisivanje ugovora na lokalnom nivou, dok je na nacionalnom nivou potreban potpis generalnog sekretara sindikata. „Obično su izbori vreme velikih svađa i podela među sindikatima“, objašnjava Mekocijeva: „Ali, pošto je Fijat tvrd orah, pokušavamo da se ujedinimo, naročito u teškim trenucima kao što je ovaj.“

Ona dodaje da je razlog što se tako mnogo radnika našlo na ulicama Torina „strah da bi širenje Fijata na inostrano tržište moglo da dovede do zatvaranja fabrika u Italiji, kako u automobilskom tako i u drugim, sa njim povezanim sektorima“.

Demonstracije su ujedno bile i poziv na buđenje vladi Silvija Berluskonija: „Zaista je čudno i zabrinjavajuće da generalni direktor Fijata Serđo Markione smatra da mora da ide u Vašington i Berlin kako bi objasnio plan širenja američkoj i nemačkoj vladi, a da se u Italiji samo dopisuje sa Klaudiom Skajolom, ministrom za ekonomski razvoj“, kaže Alesandra Mekoci.

Javnost i sindikati strahuju da bi zbog činjenice da Vašington i Berlin ulažu novac kako bi im Fijat garantovao da neće biti zatvaranja i otpuštanja, dok zvanični Rim to ne radi, italijanski radnici mogli postati najslabija karika u lancu. Oni bi mogli da budu prvi koji će platiti cenu za Markioneove odluke. „Pokušaćemo da napravimo međunarodnu zaštitnu strategiju“, kaže Mekocijeva: „Želimo da izbegnemo zamku koju nam postavlja menadžment. Ne želimo da radimo jedni protiv drugih: italijanski radnici protiv nemačkih i američkih i obrnuto.“

PROLETERI SVIH ZEMALJA: U Frankfurtu je 13. maja održan sastanak italijanskih, španskih i nemačkih sindikata „Dženeral motors – Opel Grupe“. Mekocijeva kaže da su tri najveće italijanske unije sindikata zatražile od Evropske federacije sindikata metalskih radnika da sazove sastanak sindikata Fijata sa sindikatima „Dženeral motors – Opela“ iz Evrope i SAD. „Sastanak će biti održan 24. maja, tokom Međunarodnog kongresa FIOM-a. Biće prisutni predstavnici sindikata iz svih zemalja na koje se odnosi Fijatova strategija, kao što je Brazil, pa i Srbija, ako predstavnici srpskih sindikata dođu na kongres.“ Mekocijeva dodaje da će se sredinom juna u Torinu predstavnici FIOM-a sresti sa svim sindikalcima Fijata i Krajslera, kako bi izgradili trajnu sindikalnu mrežu koja bi bila dovoljno jaka da pregovara direktno sa menadžmentom Fijata. Mekocijeva kaže da je svesna koliko je to izazovan eksperiment, ali takođe smatra da je to jedini način da se odgovori na globalnu strategiju Fijata. „Svesni smo da dogovori na nacionalnom nivou više nisu dovoljni, pa ćemo istovremeno zahtevati od vlade da organizuje okrugli sto na kom ćemo sa menadžmentom raspravljati o strategiji Fijata i pokušati da napravimo međunarodne alijanse i saveze za koje smatramo da su nam potrebni.“

FIOM-ov zadatak na međunarodnom planu jeste da svuda u svetu spreči zatvaranje fabrika uzrokovano Fijatovom globalnom strategijom širenja: „Plan je nastao zbog krize proizvodnje pojačane finansijskom olujom koja je sve teško pogodila prošle godine. To je posledica finansijskog haosa koji je razorio ekonomski sektor, ali i odsustva dugoročne strategije proizvođača automobila. Oni su bili neverovatno spori u uvođenju inovacija u proizvodnju, kao što je niža emisija štetnih gasova ili vozila koja koriste alternativne izvore energije“, kaže Mekocijeva: „Mi, radnici, ne želimo da plaćamo cenu za njihove greške. Ako su automobili i dalje kamen temeljac industrijske proizvodnje, nešto se mora menjati. To znači da moramo ozbiljno da razmislimo o opasnim vezama između industrijskog i finansijskog sektora.“ Ona dodaje da je neverovatno brzo vlada požurila da pomogne posrnulim bankama i finansijskim agencijama, dok u isto vreme ne radi dovoljno da spase radna mesta u auto-industriji: „Mi ne tražimo državne subvencije koje bi veštački održavale industriju. Radije smo za strategiju koja će sačuvati radna mesta i proizvodnju, oko koje ćemo se složiti svi, u Italiji, SAD, Nemačkoj i svuda gde postoji rizik od zatvaranja pogona.“

Slogani i plakati sa protesta u Torinu pokazuju da zahtevi i strategija radnika nisu tek nešto čime sindikalni lideri napadaju menadžment. Pre je reč o nečemu što je duboko ukorenjeno među radnicima. Stariji među njima još se sećaju vremena kada je internacionalizam bio vitalna snaga radničkog pokreta, a mlađi kroz fabričke kapije prolaze sa ušima punim refrena o globalizmu. Sada je na njih red da razmisle o globalnoj strategiji kojom će se izbeći rizik od globalnog poraza.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
protesti mladih u evropi, generacija z

Vesti

21.novembar 2026. Anja Mihić

Generacija Z je na ulicama širom Evrope

Mladi u Evropi protestuju su zbog troškova života, uslova obrazovanja i besmisla rata. Generacija Z poručuje da ne želi da se o budućnosti odlučuje bez nje

Vesti

20.novembar 2026. M.T.

Hladan tuš: Akcije Antropika pale za 10 odsto dan posle javne ponude

Prva velika kompanija koja razvija modele mašinskog učenja izašla je na berzu, a već sutradan njene akcije zabeležile su pad od oko deset odsto. Analitičari ne očekuju da će oscilacije prestati

Samit u Šenženu: Tramp, Si i Putin

Svet

20.novembar 2026. Endrju Fang (DW)

Ko je profitirao od samita u Šenženu

U Šenženu je održan sastanak predsednika Kine, SAD i Rusije koji je ocenjen kao samit bez presedana

Fabrika Folksvagena, auto na traci

Svet

20.novembar 2026. Nik Martin (DW)

Nemačka auto-industrija pred neizbežnom prekretnicom

Restrukturiranje auto-industrije je neizbežno, ali stručnjaci ocenjuju da za Nemačku još ima šanse

Vesti

19.novembar 2026. M.T.

Albanija kupuje HIMARS: Američki kredit, američko oružje

Albanija će nabaviti dva američka raketna sistema HIMARS uz odobrenje Stejt departmenta. Nabavka će biti plaćena kreditom iz američkog programa vojnog finansiranja.

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure