
Crna Gora i EU
Omiljeni kandidat EU: Posle Brisela, premijer Crne Gore u Berlinu
Dok se Srbija nasukala na grebenu bezakonja, Crna Gora hrli ka članstvu u Evropskoj uniji. Posle Brisela, premijer Milojko Spajić otišao je u Berlin

Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Ujedinjenim nacijama (UN) Linda Tomas-Grinfild ocenila je na sednici Saveta bezbednosti UN da članovi tog saveta moraju da govore jednim glasom i da moraju da iskoriste svoju moć da pritisnu Hamas da prihvati predlog za premošćavanje krize koji uključuje ogromne i trenutne koristi za Palestince u Gazi i uključuje niz ranijih Hamasovih zahteva
Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Ujedinjenim nacijama (UN) Linda Tomas-Grinfild izjavila je na sednici Saveta bezbednosti (SBUN) da je „na vidiku“ sporazum o prekidu vatre u Gazi i oslobađanju talaca, i zatražila od članica SBUN da izvrše pritisak na Hamas da prihvati prekid sukoba, prenosi Glas Amerike.
„Trenutak za pregovore o prekidu vatre odlučujući je i za region, tako da svaki član ovog tela treba da nastavi da šalje snažne poruke drugim akterima da izbegavaju poteze koji bi nas udaljili od finalizacije sporazuma“, rekla je Grinfield.
Napomenula je da je predlog za prekid vatre koji su objavile SAD, Katar i Egipat usklađen sa planom koji je u maju predstavio američki predsednik Džozef Bajden, a u junu odobrio SBUN.
„Učiniti sve da sporazum o prekidu vatre i oslobađanju talaca bude primenjen”
„Postoji veoma realna opasnost od regionalne eskalacije. Potrebno je da učinimo sve što je u našoj moći da sporazum o prekidu vatre i oslobađanju talaca bude primenjen”, rekla je Grinfild.
Ona je istakla da Izrael mora da „ubrza odobrenja i ukloni ograničenja“ za ulazak pomoći u Gazu, i da zaštititi Palestince u Judeji i Samariji od „nasilnih doseljenika“.
„Kao članovi ovog saveta, moramo da govorimo jednim glasom i moramo da iskoristimo svoju moć da pritisnemo Hamas da prihvati predlog za premošćavanje krize koji uključuje ogromne i trenutne koristi za Palestince u Gazi i uključuje niz ranijih Hamasovih zahteva“, rekla je Grinfild.
Neslaganja oko prisustva Izraela u Gazi
Prema neimenovanim izvorima agencije Rojters eventualni dogovor o prekidu neprijateljstava otežavaju neslaganja u vezi sa budućim vojnim prisustvom Izraela u Gazi i oslobađanju palestinskih zatvorenika, a koji proizilaze iz zahteva koje je Izrael postavio otkako je Hamas prihvatio Bajdenov predlog.
Sukob u Gazi ozbilno je uzdrmao delove Bliskog istoka, jer se u pograničnim područjima sukobljavaju izraelske snage i pripadnici Hezbolaha koga podržava Iran.
Osim toga, Iran je najavio odmazdu zbog ubistva lidera Hamasa Ismaila Hanijea u Teheranu 31. jula, za šta je okrivio Izrael, koji, s druge strane nije ni potvrdio ni demantovao da je odgovoran za ubistvo Hanijea.
Proterano 2,3 miliona ljudi
Prema podacima palestinskih vlasti, od početka sukoba u Pojasu Gaze u oktobru 2023. godine, do sada je ubijeno najmanje 40.000 ljudi.
Međunarodne humanitarne organizacije upozoravaju da se Gazom šire bolesti i glad, i navode da je iz domova proterano 2,3 miliona ljudi.
Sukob u Pojasu Gaze počeo je pošto su početkom oktobra 2023. godine pripadnici Hamasa, prema izraelskim podacima, usmrtili oko 1.200 Izraelaca i oteli oko 250 talaca.
Izraelska vojska je potom počela sa napadima u Gazi u kojima je srušen dobar deo stambene i druge infrastrukture te enklave.

Dok se Srbija nasukala na grebenu bezakonja, Crna Gora hrli ka članstvu u Evropskoj uniji. Posle Brisela, premijer Milojko Spajić otišao je u Berlin

Neko će morati da plati štetu nastalu ratom u Ukrajini. Rusija to sigurno neće učiniti. Zbog toga će se na samitu Evropske unije diskutovati da se za to koristi zamrznuta ruska imovina u EU. To, međutim, povlači sa sobom razne probleme

343 žene, simbolični broj u istoriji francuskog feminizma, podnele su krivičnu prijavu protiv Brižit Makron zbog izjava upućenih feminističkim aktivistkinjama koje su protestovale protiv glumca optuživanog za silovanje

“Bilo je mnogo rasprava u ‘Njujork tajmsu’ kada je Tramp prvi put izabran da li treba da ga nazivamo lažovom. Ja mislim – da, treba. I tu se ne radi o aktivizmu, već o činjenicama. Iskreno, u SAD mene mnogo više brine kapitulacija… Pogledajte šta radi ‘Vašington post’. Dali su novac Trampu za renoviranje balske sale, a zatim objavili uvodnik o tome kako je divno što imamo novu balsku salu ne pominjući da su je zapravo oni platili. Za mene je to pravi problem”

Kina i Rusija više nisu ključne bezbednosne pretnje, Putin i Si nisu autokrate već mogući veliki biznis partneri, a američki predsednik jedine saveznike u Evropi prepoznaje u “patriotskim partijama” krajnje desnice
Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture
Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve