Nakon što je Izrael odbio da pošalje delegaciju na poslednju rundu razgovora, pregovor je prekinut bez značajnog pomaka
Dvodnevni pregovori Izraela i Hamasa u Kairu o prekidu vatre u Gazi prekinuti su nekoliko dana pre početka Ramazana. Pregovor je prekinut bez značajnog pomaka, saopštili su palestinski zvaničnici, nakon što je Izrael odbio da pošalje delegaciju na poslednju rundu razgovora, piše Gardijan.
Basem Naim, šef Hamasovog političkog odeljenja u Gazi, rekao je novinarima da Netanjahu ne želi da postigne dogovor i da je lopta sada u dvorištu Amerikanaca da pritisne izraelskog premijera da se vrati za sto.
Dok, izraelske vlasti nisu odmah odgovorile na zahtev za komentar. Američki zvaničnik je u subotu rekao da je Izrael “manje-više prihvatio” dogovor koji su posrednici predstavili izraelskoj delegaciji u Kataru.
Šta kao prvo traži Izrael?
Egipatski i katarski posrednici su u poslednja dva dana vršili pritisak na Hamas da sačini spisak talaca koji će biti pušteni kao prvi korak u postupnom sporazumu o prekidu vatre sa Izraelom, kažu zvaničnici upoznati sa razgovorima.
Izrael, međutim, nije poslao delegaciju na drugi dan pregovora u Kairu kako se nadao, zahtevajući da Hamas predstavi spisak od 40 starijih, bolesnih i žena talaca koji će prvi biti oslobođeni u okviru primirja, počevši od meseca Ramazana.
Foto: AP Photo/Leo Correa
Šta kao prvo traži Hamas?
Hamas je zahtevao da se humanitarna pomoć velikih razmera dozvoli u Gazi i da se Palestincima koji su raseljeni iz svojih domova na severu primorske teritorije dozvoli povratak.
Diplomatski izvori u Vašingtonu rekli su Gardijanu u ponedeljak da je nejasno šta je sprečilo palestinsku militantnu grupu da napravi spisak koji identifikuje prvu grupu talaca, napominjući da su slične neizvesnosti završile urušavanjem poslednjeg uspešnog primirja u novembru posle nedelju dana.
Oni su sugerisali da bi to moglo da odražava probleme u komunikaciji između Hamasovih jedinica unutar i izvan Gaze, da neke taoce mogu držati druge grupe, uključujući tvrdokorniji palestinski islamski džihad, ili da elementi Hamasa skrivaju informacije kao način da ometaju dogovor.
Deca u Gazi akutno neuhranjena
Dok je retorika Vašingtona o humanitarnoj krizi u Gazi ojačala poslednjih nekoliko dana, kritičari kažu da je američki predsednik Džo Bajden odlučio da ne koristi uticaj Vašingtona kao glavnog izraelskog dobavljača oružja i najvažnijeg međunarodnog saveznika, te da Izrael dovede za pregovarački sto ili natera zemlju da poveća priliv pomoći očajnim civilima u Gazi.
Američko vazduhoplovstvo u subotu je započelo ispuštanje pomoći u zajedničkoj operaciji sa jordanskim avionima, isporučivši ukupno 38.000 obroka, nakon najave Bajdena prethodnog dana.
Izraelska ofanziva je ubila više od 30.000 ljudi, raselila 85 odsto od 2,3 miliona stanovništva iz svojih domova i ostavila više od polovine infrastrukture u Pojasu Gaze u ruševinama, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze i UN.
Tokom Hamasovog iznenadnog napada, bez presedana na zajednice širom Izraela, prema izraelskim podacima, ubijeno je oko 1.200 ljudi, a još 250 oteto.
U novembru je razmenjeno oko 100 talaca za 240 palestinskih žena i dece koji su držani u izraelskim zatvorima.
UN kažu da se četvrtina stanovništva Gaze suočava sa glađu. Neuhranjenost dece raste na opkoljenoj teritoriji, a zvaničnici UN su u ponedeljak izvestili da je jedno od šest dece mlađe od dve godine u severnoj polovini Gaze akutno neuhranjeno.
Što duže borbe traju, to je veći rizik od požara: grupe koje podržava Iran u Libanu, Iraku, Siriji i Jemenu već su uvučene u sukob. Ramazan je često praćen porastom nasilja u izraelsko-palestinskom sukobu, čak i u mirnijim godinama.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”
Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti
Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (2)
Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Situacija u Avganistanu se dramatično pogoršava, posebno za žene i devojčice koje su praktično isključene iz javnog života. Prema izveštaju Ujedinjenih nacija, skoro polovina stanovništva ove zemlje će zavisiti od humanitarne pomoći do kraja godine
Novčanica od sto dolara, međunarodni aerodrom na Floridi, propusnice za nacionalne parkove nosiće ime Donalda Trampa. Postoje planovi i za ratne brodove, auto-puteve, uz sve drugo što već sada krase lik i ime aktuelnog američkog predsednika
Nije Vučić Putin, niti to može biti. Putina se ljudi plaše, a od Vučića im se samo ide u toalet. Da bi postao ozbiljan diktator, čovek mora za to da bude talentovan. I mora imati validniju diplomu od one dobijene od Vojislava Šešelja
Zašto SNS nakon lokalnih izbora liči na firmu koja pravi banket prikrivajući neizbežni bankrot, a Vučić na njenog vlasnika zaduženog do grla kako bi još malo izigravo velikog gazdu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!