
Hronika
Ponovni zemljotres u Avganistanu: Stradalo najmanje 2200 ljudi
U četvrtak (4. septembar) zemljotres jačine 6,2 stepena Rihterove skale ponovo je pogodio Avganistan. Stradalo je najmanje 2200 ljudi, a povređeno je oko 3640
Francuska će priznati državu Palestinu u septembru na zasedanju Generalne skupštine UN, izjavio je francuski predsednik Emanuel Makron. Ko je sve do sada priznao Palestinu i kakav je status Srbije
Emanuel Makron je na svom nalogu na mreži Iks objavio pismo koje je poslao predsedniku Palestinske uprave Mahmudu Abasu, kojim potvrđuje nameru Francuske da prizna državu Palestinu.
Francuska će tako postati prva zapadna sila koja priznaje državu Palestinu.
„Veran svojoj istorijskoj posvećenosti pravednom i trajnom miru na Bliskom istoku, odlučio sam da će Francuska priznati Državu Palestinu. Svečano ću objaviti ovo na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija sledećeg septembra. Hitna je danas potreba da se okonča rat u Gazi i da se pruži pomoć civilnom stanovništvu“, rekao je Makron.
Francuski predsednik je pružao podršku Izraelu nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. i često se javno zalaže protiv antisemitizma, ali je u poslednje vreme rastuće nezadovoljan izraelskom ratnom politikom u Gazi.
Ko je sve priznao državu Palestinu?
Francuska je najveća i najmoćnija evropska zemlja koja je priznala Palestinu. Sa Francuskom, palestinsku državnost sada priznaje ukupno 147 od 193 država članica UN-a, iako Izrael i Sjedinjene Države snažno odbijaju to priznanje.
Francuska je tako postala prva zemlja G7 (Francuska, Kanada, Nemačka, Italija, Japan, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD) koja će priznati Palestinu.
Dana 4. juna 2024. godine, Slovenija je postala posljednja evropska zemlja koja je priznala palestinsku državu.
Nekoliko dana pre Slovenije, tačnije 22. maja iste godine, Norveška, Irska i Španija su redom objavile da priznaju Palestinu prema granicama pre 1967. sa istočnim Jerusalemom kao glavnim gradom.
Meksiko je poslednja država koja je priznala državu Palestinu, a to su uradili 20. marta ove godine, a od početka 2024. godine državu Palestinu priznalo je 10 država sveta.
U prvoj godini proglašenja nezavisnosti 1988. godine, Palestinu je priznalo 80 zemalja, među kojima je i Srbija.
Odnosi Jugoslavije/Srbije i Palestine
U periodu udaljavanja od Izraela, Beograd se posle 1967. približio Palestini, članici Pokreta nesvrstanih zemalja, čiji je Jugoslavija bila jedan od osnivača.
Tito je snažno podržavao Jasera Arafata i Palestinsku oslobodilačku organizaciju. Jaser Arafat je bio jedan od zvanica koje su posetile Beograd posle Titove smrti 8. maja 1980.
Jugoslavija je priznala državu Palestinu 1988. godine i sa njom uspostavila pune diplomatske odnose 1989, čak i pre mnogih arapskih zemalja.
Tokom ratova 1990-ih, Palestina je je priznala Saveznu Republiku Jugoslaviju (tada Srbiju i Crnu Goru) i sve ostale bivše Jugoslavije republike.
Tomislav Nikolić, bivši predsednik Srbije, posetio je Palestinu na poziv predsednika Abu Mazena 2013. godine.
Palestinska država je oštro protiv nezavisnosti Kosova.
Iako se na sajtu Ministarstva spoljnih poslova navodi da se „savremeni odnosi zasnivaju na tradicionalnom prijateljstvu“, Srbija je bila uzdržana kada se u Generalnoj skupštini UN glasalo za rezoluciju kojom se zahteva da Izrael povuče trupe i okonča „nezakonito prisustvo“ u Pojasu Gaze i na okupiranoj Zapadnoj obali.
U četvrtak (4. septembar) zemljotres jačine 6,2 stepena Rihterove skale ponovo je pogodio Avganistan. Stradalo je najmanje 2200 ljudi, a povređeno je oko 3640
Najmanje 16 osoba je izgubilo život, a 21 je povređeno kada je popularna lisabonska uspinjača Glorija iskliznula iz šina i udarila u zgradu. Tužilaštvo je pokrenulo istragu o uzroku nesreće, a portugalske vlasti privremeno su obustavile rad i preostale tri uspinjače radi bezbednosnih provera
Guverner Ron DeSantis i državni sanitarni inspektor Džozef Ladapo najavili su ukidanje svih obaveznih vakcina na Floridi. Lekari upozoravaju da bi to moglo dovesti do povratka bolesti poput malih boginja i dečje paralize
U ulici Jevfremova 46 u centru Lavova, u subotu 30. avgusta, linija života Andrija Parubija (na slici) mučno se ukrstila sa tokom veoma tragičnih zbivanja drame čiji je akter bio kao: galicijski ukrajinski nacionalista, čuvar sećanja na Ukrajinsku ustaničku armiju 1941-45. i na Ukrajinsku galicijsku vojsku 1918/9; kao komandant sotnije tokom Narandžaste revolucije 2004. i na Majdanu 2014; sekretar Saveta za nacionalnu bezbednost koji je podsticao formiranje dobrovoljačkih bataljona i odobrio Antiterorističku akciju u Donbasu 2014/5; predsednik Vrhovne Rade, koji je zagovarao raskid sa “moskaljima”, a promovisao ukrajinski jezik i crkvenu autokefalnost i zagovarao ulazak Ukrajine u EU i NATO
Kakvo sećanje prenosi Muzej okupacije i borbe za slobodu u Viljnusu? O čemu svedoče sačuvani dnevnički zapisi progonjenih u udaljene regione Sibira? Koliko je užasa i patnji pretrpljeno u sovjetskim gulazima i kako to utiče na današnji odnos Litvanaca prema Rusima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve