img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Palestina

Ko sve priznaje državu Palestinu?

25. jul 2025, 09:51 N. M.
fotografije: ap
VAŠINGTON, NJUJORK: Protesti američkih palestinaca...
Copied

Francuska će priznati državu Palestinu u septembru na zasedanju Generalne skupštine UN, izjavio je francuski predsednik Emanuel Makron. Ko je sve do sada priznao Palestinu i kakav je status Srbije

Emanuel Makron je na svom nalogu na mreži Iks objavio pismo koje je poslao predsedniku Palestinske uprave Mahmudu Abasu, kojim potvrđuje nameru Francuske da prizna državu Palestinu.

Francuska će tako postati prva zapadna sila koja priznaje državu Palestinu.

„Veran svojoj istorijskoj posvećenosti pravednom i trajnom miru na Bliskom istoku, odlučio sam da će Francuska priznati Državu Palestinu. Svečano ću objaviti ovo na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija sledećeg septembra. Hitna je danas potreba da se okonča rat u Gazi i da se pruži pomoć civilnom stanovništvu“, rekao je Makron.

Francuski predsednik je pružao podršku Izraelu nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. i često se javno zalaže protiv antisemitizma, ali je u poslednje vreme rastuće nezadovoljan izraelskom ratnom politikom u Gazi.

Ko je sve priznao državu Palestinu?

Francuska je najveća i najmoćnija evropska zemlja koja je priznala Palestinu. Sa Francuskom, palestinsku državnost sada priznaje ukupno 147 od 193 država članica UN-a, iako Izrael i Sjedinjene Države snažno odbijaju to priznanje.

Francuska je tako postala prva zemlja G7 (Francuska, Kanada, Nemačka, Italija, Japan, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD) koja će priznati Palestinu.

Dana 4. juna 2024. godine, Slovenija je postala posljednja evropska zemlja koja je priznala palestinsku državu.

Nekoliko dana pre Slovenije, tačnije 22. maja iste godine, Norveška, Irska i Španija su redom objavile da priznaju Palestinu prema granicama pre 1967. sa istočnim Jerusalemom kao glavnim gradom.

Meksiko je poslednja država koja je priznala državu Palestinu, a to su uradili 20. marta ove godine, a od početka 2024. godine državu Palestinu priznalo je 10 država sveta.

U prvoj godini proglašenja nezavisnosti 1988. godine, Palestinu je priznalo 80 zemalja, među kojima je i Srbija.

Odnosi Jugoslavije/Srbije i Palestine

U periodu udaljavanja od Izraela, Beograd se posle 1967. približio Palestini, članici Pokreta nesvrstanih zemalja, čiji je Jugoslavija bila jedan od osnivača.

Tito je snažno podržavao Jasera Arafata i Palestinsku oslobodilačku organizaciju. Jaser Arafat je bio jedan od zvanica koje su posetile Beograd posle Titove smrti 8. maja 1980.

Jugoslavija je priznala državu Palestinu 1988. godine i sa njom uspostavila pune diplomatske odnose 1989, čak i pre mnogih arapskih zemalja.

Tokom ratova 1990-ih, Palestina je je priznala Saveznu Republiku Jugoslaviju (tada Srbiju i Crnu Goru) i sve ostale bivše Jugoslavije republike.

Tomislav Nikolić, bivši predsednik Srbije, posetio je Palestinu na poziv predsednika Abu Mazena 2013. godine.

Palestinska država je oštro protiv nezavisnosti Kosova.

Iako se na sajtu Ministarstva spoljnih poslova navodi da se „savremeni odnosi zasnivaju na tradicionalnom prijateljstvu“, Srbija je bila uzdržana kada se u Generalnoj skupštini UN glasalo za rezoluciju kojom se zahteva da Izrael povuče trupe i okonča „nezakonito prisustvo“ u Pojasu Gaze i na okupiranoj Zapadnoj obali.

Tagovi:

Bliski istok Francuska Palestina Srbija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Laponija

05.novembar 2025. Natali Bertrams, Ingrid Gerkama, Tristen Tejlor

Irvasi ili pare

Autohtoni narod Sami na severu Švedske pokušava da živi u ritmu svojih irvasa. Ali, pod tundrom leže retki zemni metali koji Evropi trebaju za električne automobile i tenkove. Tu nema mesta za sve

Medicinska sestra s pacijentom

Industrija migracija

05.novembar 2025. Andrea Grunau / DW

Nemačka masovno „uvozi“ medicinske sestre, ali manjka „kulture dobrodošlice“

Nemačka zapošljava medicinske sestre iz inostranstva, dolazi ih na stotine hiljada. Ali ostaće u Nemačkoj samo ako se tu osećaju ugodno. A za to je potrebno mnogo više od ugovora o radu

Bičevanje

Singapur

05.novembar 2025. K. S.

Batina je iz zakona izašla: Najmanje šest udaraca prutom za sitne prevare

Šibanje je široko rasprostranjena kazna za krivična dela u Singapuru, a sada se uvodi i za prevarante

Lice nove američke levice

05.novembar 2025. I.M.

Izbori za gradonačelnika Njujorka: Pobeda Trampove noćne more

Kandidat levice Zohran Mamdani trijumfovao je na izborima u Njujorku, izazvavši bes Donalda Trampa koji ga je tokom kampanje opisivao kao „komunistu“ i „mrzitelja Jevreja“

Hrvatska

04.novembar 2025. Zoran Arbutina (DW)

Ustaški pokliči na „Danima srpske kulture“: Hrvatska se nije suočila s prošlošću

Proces relativizacije prošlosti i ustaškog znamenja u Hrvatskoj već duže traje, a institucije nisu u stanju, a pitam se i da li su voljne, da garantuju prostor slobode, slobodu izražavanja, kaže Vesna Teršelić, voditeljka Dokumente – centra za suočavanje s prošlošću

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gleda u visinu ispred Narodne Skupštine

Komentar

Predsednik Ćacilenda

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

Andrej Ivanji
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević

Dijana Hrka: Štrajk glađu

Bol zajednice

Bol Dijane Hrke od ovog trenutka bol je svakog građanina Srbije, koji je sačuvao u sebi jezgro ljudskosti u neljudskom režimu Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1818
Poslednje izdanje

Štrajk glađu Dijane Hrke

Jedna žena protiv trulog sistema Pretplati se
Posle obeležavanja godišnjice tragedije

Režimski debakl u Novom Sadu

Kratka hronologija 2025

Luciferov izaslanik za Srbiju

KK Partizan

Ostoja između dve vatre

Intervju: Miloš Lolić i Borisav Matić

Neposlušni umetnički tim Bitefa

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure