

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Nadležne službe u nekoliko zemalja centralne Evrope upozorile su na snažno nevreme i poplave tokom vikenda. U Rumuniji je oluja odnela pet života, a na Alpima je sneg zatrpao kuće
Zemlje Srednje Evrope pogodile su velike poplave. U olujnom nevremenu u istočnoj Rumuniji stradalo je pet osoba. U Češkoj vodostaj dostigao opasne nivoe u desetak oblasti širom zemlje, plaveći kuće i puteve u više gradova i sela. U Poljskoj evakuacije iz predostrožnosti, nadležni upozoravaju da „najgore tek dolazi“. Vodostaj Dunava preti Budimpešti i Bratislavi. Upozorenja u Nemačkoj, Austriji i Sloveniji. Na Alpima već pao prvi sneg. Zabelelo se i na Jahorini.
Nadležne službe u nekoliko zemalja centralne Evrope upozorile su na snažno nevreme i poplave tokom vikenda u Češkoj, Poljskoj, Austriji, Nemačkoj, Slovačkoj i Mađarskoj, a u međuvremenu na većim nadmorskim visinama već je pao i prvi sneg.
Nevreme je pogodilo 19 mesta u osam okruga u Rumuniji, pet osoba je stradalo u istočnoj Rumuniji. Jak vetar je oborio desetine stabala, koja su oštetila automobile i blokirala puteve i saobraćaj u toj zemlji.
Austrija okovana snegom
Delove Austrije okovao je sneg, a na visinama iznad 1.400 metara pao je sneg visine od preko metar.
„Ono što su u nizijama kiša i poplave, na visinama iznad 1.400 metara, kao što je Obertauern, pao je sneg visine metar“, pišu austrijski mediji.
Zbog obilne kiše u nekoliko regiona u Austriji proglašena je vanredna situacija, a operativni centri proglasili su više desetina opština za područja katastrofe zbog obilnih padavina.
Situacija sa poplavama u Donjoj Austriji pogoršala se u juče u večernjim satima. U Valdfirtelu, oko 120 kilometara severozapadno od Beča, očekuju se poplave, koje se u proseku dešavaju svakih 100 godina.
„Naredni sati će biti veliki test za naše hitne službe i brojne sunarodnike. Naročito se u Valdfirtelu očekuju izazovi istorijskih dimenzija“, upozorila je guvernerka Donje Austrije Johana Mikl-Lajtner.
U regionu Štajerske 4.000 domova je bez struje.
Na snimcima se vidi kako se meštani Obertauerna jedva probijaju kroz smetove, sneg je gotovo potpuno zatrpao kuće, a automobili su potpuno zatrpani snegom.
Diepste winter in de oostelijke Alpen. In #Obertauern #Salzburg is inmiddels 80 cm gevallen en het blijft maar sneeuwen! 📹 Via Marco Kaschuba FBhttps://t.co/smP1eYYTa8 pic.twitter.com/oHVJaWFRSz
— Johanns (Alpen)weer (@Alpenweerman) September 14, 2024
Nevreme je usledilo posle temperatura od 30 stepeni prošle nedelje i dovelo je do obustavljanja saobraćaja i tekućih spasilačkih operacija za čoveka koji je nestao nakon lavine.
Vetrovi su duvali brzinom od skoro 150 kilometara na jugu zemlje.
Vatrogasci u Beču reagovali su na oko 150 incidenata koji se odnose na ruševine i uklanjanje vode iz poplavljenih podruma dok je samo u regionu Štajerske 4.000 domova bez struje.
Došlo je i do drastičnog zahlađenja s obzirom na to da je temperatura i ispod 10°C.
Kancelar Karl Nehamer upozorio je danas da vrhunac olujnog udara tek predstoji.
Izvor: RTS/Tanjug


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve