img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

SAD – Gejmeri protiv brokera

Pomršeni berzanski konci

03. februar 2021, 19:23 Magda Anastasijević
fotografije: ap photo
Copied

Prošle nedelje udružena grupa korisnika internet foruma "Reddit" nanela je brokerima sa Vol strita gubitak od dvadeset milijardi dolara, a jedan hedž fond gurnula u stečaj. Ipak, ova pobeda Davida protiv berzanskog Golijata suštinski neće ništa promeniti

Ideja iza uobičajene špekulacije na svim svetskim berzama je jednostavna – kupiti akcije (ili neke druge finansijske instrumente) što jeftinije sa nadom da će njihova cena rasti, sačekati, i onda ih prodati što skuplje. Ukoliko je procena bila pogrešna, brokeri su na gubitku.

Međutim, postoji način da se zaradi i ukoliko cena akcija pada. To je takozvano „šortovanje“ deonica ili prodaja na kratko. Takva prodaja podrazumeva prodaju bez pokrića, prilikom čega se akcija pozajmljuje, uz garanciju da će se vratiti vlasniku u određenom roku i staviti u promet. Fondovi se u tom slučaju klade da će firma čije su deonice u pitanju poslovati sa gubicima i da će cene njenih akcija uskoro opasti. U slučaju da je procena bila dobra, brokeri otkupljuju akcije po nižoj ceni, vraćaju ih vlasniku, a razliku zadrže za sebe.

foto: ap photo


PRODAJA NA KRATKO

Profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu i nekadašnji predsednik Saveta Narodne banke Srbije Dejan Šoškić objašnjava da je ovaj vid špekulacije znatno rizičniji: „Kod normalne špekulacije, kad kupite akciju, najviše što možete da izgubite je iznos koji ste već platili. Najviše što možete da dobijete je neograničeno. Kod prodaje na kratko je obrnuto – najviše što možete da zaradite je cena te akcije ukoliko cena padne na nulu, što je retko, a najviše što možete da izgubite je neograničeno.“ Zbog visokog rizika, prodaja na kratko nije dozvoljena svima – penzionim fondovima i osiguravajućim društvima je, na primer, zabranjeno da trguju na kratko. Veliki investitori, poput hedž fondova i investicionih banaka, međutim, imaju odrešene ruke.

U neku ruku, na šortovanje se u široj javnosti gleda kao na oblik dosta okrutne kocke da tuđi gubitak donese zaradu. Upravo zbog takvog imidža „lešinarskih kapitalista“, velike kuće su se našle na meti grupe članova foruma koja je odrasla na kampanjama video-igrica.


IGRICE I VELIKI MOMCI

„Reddit“ je platforma internet foruma koji je prošle godine bio sedmi najposećeniji sajt u SAD, a među prvih dvadeset globalno. Do prošle godine, kada je formalno zabranjen govor mržnje tokom demonstracija u Americi, načelo je bilo da nema regulacije, već da moderatori potforuma određuju kakav sadržaj je prihvatljiv. Jedan od ovih potforuma je „Opklade sa Vol strita“ (r/WallStreetBets), koji je početkom prošle nedelje brojao oko dva miliona članova.

Uprkos velikom članstvu, „Opklade sa Vol strita“ nije forum namenjen brokerima i investitorima. Većina objava kroz šaljiv sadržaj samo prati dešavanja na njujorškoj i ostalim velikim berzama, a korisnici su uglavnom muškarci između 18 i 35 godina koji su odrasli na kampanjskim video-igrama. Većina njih se seća sloma berze koji se dogodio 2008. Kombinacija ovih faktora gurnula je velike investicione kuće prošle nedelje u težak gubitak.

„Gejm Stop“ je lanac prodavnica fizičkih kopija video-igara i konzola za njihovu igru. Kako se sve digitalizuje, tako je pala i potražnja za diskovima. Uz to, pandemija virusa korona pogodila je ovaj tip maloprodaje, tako da nije teško prepoznati odakle je Vol strit izvukao zaključak kako će cene akcija uskoro početi da padaju. Međutim, malo su se zaneli u igri koju već dugo igraju. Iznajmili su deonice po ceni od dvadesetak dolara početkom godine i počeli da spuštaju cenu koja je pala na svega nekoliko dolara tokom meseca. „Reddit“ je primetio jeftine akcije popularne radnje i odlučio da se malo zabavi.


POMRŠENI KONCI

Korisnici potforuma „Opklada sa Vol strita“ pokupovali su sve akcije jeftino, time im digli cenu i – odbili da ih prodaju nazad, makar i po skupljoj ceni. Kada se berza zatvorila u petak, akcije su dosegle vrednost od 325 dolara. Da stvar po investicione kuće bude još gora, u opticaju je tada bilo 140 odsto iznajmljenih deonica. Drugim rečima, kako su se neke deonice izdavale po više puta, investicioni fondovi nisu mogli da ih sve otkupe čak i da im je bilo ponuđeno.

Neki članovi foruma su se šalili da sad konačno mogu da vrate roditeljima pare koje su dali na video-igre kad su bili mali. Na kraju krajeva, „američki san“ propoveda da se i „mali čovek“ može obogatiti kroz vredan rad i pametne investicije.

Veliki igrači na berzi, međutim, nisu videli smešnu stranu situacije. Milijarder i menadžer hedž fonda Leon Kuperman besno je psovao male investitore na američkoj televiziji „Si-En-Bi-Si“. Tezu da finansijske elite ne vraćaju dovoljno nazad društvu nazvao je „sranje konceptom i napadom na bogate“ i za turbulenciju okrivio nezaposlene koji su primili pomoć od države. Za sada je jedan hedž fond, „Grejlok“, čak bankrotirao. Drugi, „Melvin Kapital“, izgubio je više od 50 odsto svog portfelja. Ukupni pretrpljeni gubici dosežu oko dvadeset milijardi dolara.


„ĆALE, OVO JE ZA TEBE“

S druge strane, nisu svi korisnici „Reddita“ ušli u igru da bi zaradili. Neki su bili sentimentalni prema radnji za koju ih vezuju lepe uspomene, neki su prosto hteli da se zabave, dok su neki ugrabili priliku da se osvete onima koje vide kao neprijatelje. Jedan od korisnika, koji nije želeo da mu se objavi identitet, ali koristi nadimak Space–peanut, kupio je akcije kada su pale na nešto malo ispod 7 dolara. Njihova vrednost sada iznosi više od 17.000 dolara.

„Godina 2008. bukvalno je razvalila celu moju porodicu. Mom tati je propala firma i izgubio je kuću jer nije mogao da plati hipoteku. Moj stric je takođe izgubio kuću. Gledao sam brata i tatu kako broje sitniš iz džepova, samo im je to bilo ostalo. Za to vreme, brokeri su na onoj terasi na Vol stritu pili šampanjac i smejali se dok su gledali ljude kako dole protestuju. Nikada to neću zaboraviti.“ Uprkos dobitku, kaže da ne planira da unovči akcije. „Neću da prodam jer taj novac ne cenim uopšte. Radije ću sve da izgubim nego da im dam alat kojim će da me unište. Moj otac se nikada nije oporavio od tog prvog udarca. Počeo je da pije i od njega je ostala samo ljuštura. Ćale, ovo je za tebe.“


KO VISOKO LETI…

Mnogi članovi foruma dele ovaj stav. Ne žele da unovče deonice jer znaju da na taj način izazivaju još veći gubitak velikim investitorima. Oni koji jesu prodali svoje akcije, sada kreativno troše novac: neki su iznajmili bilborde širom cele Amerike koji reklamiraju „Opklade sa Vol strita“; jedan od korisnika je iznajmio avion da preleće iznad zgrada u kojima se nalaze kancelarije investicionih fondova i vuče transparent na kome piše da su glupi; neki novac koriste da podrže „Gejm Stop“ pa kupuju igrice i zaposlenima svakog dana naručuju hranu tokom radnog vremena.

Sve u svemu, veliki igrači su u ovoj rundi bili poraženi. Kako su navikli da igraju unutar sopstvenih krugova, iznenadni ulazak malih investitora ih je iznenadio i nisu se snašli. Ova situacija ih je podsetila da letenje visoko može da se završi padom od više desetina milijardi.


GOLIJAT IPAK POBEĐUJE

Na pitanje da li će ovo imati trajne posledice po finansijska tržišta, Šoškić je odgovorio odrečno. „Tržišta hartija od vrednosti su volatilna, to im je glavna karakteristika. Kada bi cene deonica stalno stagnirale, ne bi imalo smisla“, rekao je on. Ipak, postoji nekoliko novina na ovom primeru. Obično veliki investitori fingiraju cenu akcija, a sada je to učinila grupa malih investitora. Drugo, za komunikaciju su koristili društvene mreže.

Šefovi velikih investicionih institucija nakon decenija borbe da spreče da im se neko spolja meša u posao, sada zahtevaju veću regulativu. Prema njihovim tvrdnjama, ovakvo udruživanje predstavlja veštačko fingiranje cena. Međutim, pitanje je da li ima osnova za to. „Ovo su sve legitimne transakcije, oni jesu komunicirali o svojim pozicijama, ali nijedno regulatorno telo se nije javilo da ih sankcioniše“, kaže Šoškić. Na pitanje koliko će ova trzavica imati uticaja na Srbiju, on odgovara: onoliko koliko je Srbija uključena u svetska finansijska tržišta. To je, još uvek, malo.

Ipak, dan kad je jedan hedž fond oteran u stečaj i drugi doveden do ruba bankrota, internet će pamtiti. Makar kroz šaljiv sadržaj.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Ratno vazduhoplovstvo SAD

Rat na Bliskom istoku

04.april 2026. I.M.

Iran nudi nagradu za hvatanje nestalog američkog pilota od 66.000 dolara

Američki F-15 oboren je na jugu Irana, a potraga za nestalim pilotom traje. Iran nudi nagradu za hvatanje pilota, dok je pilot A-10 spašen nakon spasilačke misije. Bela kuća potvrđuje da je predsednik Tramp obavešten

Religija

03.april 2026. Kristof Štrak/DW

Sve više džamija, a sve manje crkava u Nemačkoj

Nemačka doživaljava zatvaranje katoličkih i protestantkih crkava, dok se otvaraju džamije i crkve drugih religija

Mađar, Orban, kolaž

Parlamentarni izbori u Mađarskoj

03.april 2026. Anja Mihić

„Sad ili nikad“: Hoće li Peter Mađar svrgnuti sa vlasti Viktora Orbana

Mađari 12. aprila izlaze na parlamentarne izbore. Može li u referendumskoj atmosferi izazivač Peter Mađar da pobedi Viktora Orbana? Aktuelni premijer koristi sve poluge autokratije koju je izgradio, ali njegovog protivnika podržava Evropska unija

Čovek zavija ventil za naftu

Rat na Bliskom istoku

03.april 2026. Inza Vrede / DW

Globalni ekonomski potres: Koga najviše pogađa rat protiv Irana

Kako rat na Bliskom istoku utiče na svetsku ekonomiju i kakve su prognoze

Pit Hegset i Rendi Džordž

SAD

03.april 2026. Isidora Cerić

Promene u vrhu američke vojske: Tramp usred rata menja šefa Generalštaba

Nakon najave predsednika SAD Donalda Trampa da će se rat sa Iranom završiti „vrlo brzo“, ministar rata Pit Hegset zatražio je od načelnika Generalštaba Rendija Džordža da podnese ostavku

Komentar
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Kula

Komentar

I šta sad?

Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure