
Ukrajina
Ukrajina tvrdi da je uništila desetine ruskih bombardera
Ukrajina tvrdi da je pogodila vazduhoplovne baze u severnoj Murmanskoj i centralnoj Rjazanjskoj regiji, kao i baza u sibirskoj regiji Irkutsk
Luksuzni avion vredan 400 miliona dolara, koji Katar poklanja SAD, mogao bi da postane nova verzija „Air Force One“ tokom drugog mandata Donalda Trampa — ali i nova tačka sukoba u američkoj unutrašnjoj politici
Američki predsednik Donald Tramp našao se u središtu nove kontroverze nakon što je potvrđeno da je spreman da prihvati luksuzni avion Boing 747-8, poznat kao „leteća palata“, kao poklon od katarske kraljevske porodice. Vrednost ovog aviona procenjuje se na oko 400 miliona dolara, što bi ga činilo najskupljim poklonom koji su SAD ikada primile od neke strane vlade, navode mediji.
Avion koji je prethodno bio u vlasništvu katarskih vlasti planira se kao privremena zamena za postojeće avione „Air Force One“, koji datiraju iz 1990-ih i sve češće se suočavaju s tehničkim problemima i kvarovima. Nakon što prođe bezbednosne provere i neophodne prepravke, koje će sprovoditi američki privatni vojni kontraktor „L3Harris“, predviđeno je da ga Tramp koristi tokom svog drugog predsedničkog mandata. Troškove prenosa i prilagođavanja snosiće američko ratno vazduhoplovstvo, sredstvima iz budžeta finansiranog od strane poreskih obveznika. Po završetku mandata, najkasnije do januara 2029. godine, avion bi trebalo da bude prenet u vlasništvo Trampove predsedničke biblioteke, navodi Vol strit žurnal.
Iako katarske vlasti negiraju da je poklon već formalizovan, sam Tramp je na svojoj društvenoj mreži Truth Social potvrdio dogovor, opisavši ga kao „transparentan“ i optuživši demokrate da se protive „besplatnom daru bez ikakvih uslova“. Pravni savetnici, uključujući Trampovu državnu tužiteljku Pem Bondi i pravnog savetnika Bele kuće Dejvida Voringtona, tvrde da prihvatanje aviona ne predstavlja mito, jer nije uslovljeno konkretnim aktima, niti se dodeljuje lično Trampu. Poklon će se formalno voditi kao donacija američkom ratnom vazduhoplovstvu, a potom predsedničkoj biblioteci. Takođe, i jedan katarski zvaničnik izjavio je da se avion tehnički gledano poklanja od strane katarskog Ministarstva odbrane američkom Pentagonu, opisujući to više kao transakciju između dve vlade, a ne kao lični poklon.
Donald Tramp je još u februaru obišao taj avion dok je bio parkiran na aerodromu u Palm Biču, a zvanična objava poklona očekuje se tokom njegove predstojeće turneje po Bliskom istoku, koja obuhvata Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate i Katar.
Međutim, reakcije američke javnosti i političke opozicije su burne. Demokratski lideri, uključujući senatora Čaka Šumera i kongresmena Džejmija Raskina, optužuju Trampa za potencijalno kršenje Ustava, koji zabranjuje da državni zvaničnici primaju poklone od stranih vlada bez saglasnosti Kongresa. Raskin je istakao da je čak i privremeno korišćenje aviona poklon – i oblik lične koristi – ako se kasnije prenosi na privatnu instituciju, prenosi Gardijan.
Dodatnu zabrinutost izaziva objava Trampove organizacije, koju vode njegovi sinovi, o planiranoj izgradnji luksuznog golf kompleksa vrednog 5,5 milijardi dolara u Kataru.
Kritičari ukazuju da ovaj lukrtivni dil otvara sumnje u mogući sukob interesa, posebno što vest o poklonu u vidu luksuznog aviona stiže svega nekoliko dana nakon objave katarskog investicionog projekta sa Trampovom organizacijom.
Pored političkih i pravnih pitanja, stručnjaci za bezbednost upozoravaju na ozbiljne rizike u vezi sa letelicom iz Katara. Potencijalno poklanjanje aviona od strane neke strane vlade za predsedničku upotrebu ocenjuje se kao „bezbednosna noćna mora“, naveo je izvor iz Tajne služne za Si-En-En. Posebno se ističe opasnost od nadzora, špijunaže, pa čak i sabotaže, zbog čega je bezbednosni aspekt podjednako zabrinjavajući kao i politički.
Zbog kašnjenja i poskupljenja u ugovoru sa Boingom o isporuci novih Air Force One aviona, koji se sada očekuju tek 2027. ili 2028. godine, Donald Tramp izgleda traži brzu alternativu — jer, kako poručuje, nema vremena za čekanje.
Ukrajina tvrdi da je pogodila vazduhoplovne baze u severnoj Murmanskoj i centralnoj Rjazanjskoj regiji, kao i baza u sibirskoj regiji Irkutsk
Holandske vlasti traže pomoć transportnih firmi kako bi obezbedile vozila za prevoz tenkova i municije. Ugovori sa privatnicima deo su strategije za brzu reakciju u slučaju krize u Istočnoj Evropi
Dok je PSŽ sa ubedljivih 5:0 savladao Inter i osvojio Ligu šampiona, u Parizu je proslava rezultirala haotičnim scenama. Demonstranti su probijali kordone, palili automobile i sukobili se sa policijom, što je dovelo do skoro 300 privedenih.
Apelacioni sud je vratio Trampu mogućnost da uvodi carine, samo dan nakon što je Sud za međunarodnu trgovinu presudio da su one nezakonite. Sudbina Trampove ekonomske politike sada zavisi od daljeg sudskog postupka i mogućeg uplitanja Vrhovnog suda
Nemačka vlada najavila je novu seriju zakonskih izmena koje značajno pooštravaju uslove za izbeglice i useljenike. Obustava spajanja porodica za deo izbeglica i ukidanje ubrzanog državljanstva signaliziraju kraj jedne liberalnije migracione ere
Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac
Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve