
Bliski istok
Trampov mir: Vidimo se u sledećem ratu
Deluje da se primirje između Izraele i Irana stabilizuje, ali dok u regionu raste nada u smirivanje tenzija, mnoge države i dalje zauzimaju podeljene stavove prema Teheranu
Prioritet imaju sistemi dalekometnog oružja, odbrana od napada iz vazduha i mobilne kopnene jedinice, a dogovor biće na dnevnom redu samita NATO
Ministri odbrane zemalja NATO dogovorili su se u četvrtak u Briselu da pokrenu najveći program naoružavanja od Hladnog rata i da u narednim godinama drastično uvećaju sposobnost odvraćanja i odbrane.
Prioritet imaju sistemi dalekometnog oružja, odbrana od napada iz vazduha i mobilne kopnene jedinice, a dogovor biće na dnevnom redu samita NATO, koji će krajem juna biti održan u Hagu, prenosi dpa.
Generalni sekretar NATO Mark Rute je rekao da je ovo „istorijski trenutak“ za Severnoatlantski vojni savez.
Program uključuju nove ciljeve vojne sposobnosti svake članice NATO ponaosob, a svaka od 32 države dobiće spisak precizno definisanih obaveza za zajednički doprinos sposobnosti odvraćanja i odbrane.
Ti zahtevi se zasnivaju na proceni obaveštajnih služni da bi Rusija, uprkos iscrpljujućem ratu u Ukrajini, za nekoliko godina mogla biti spremna za rat protiv neke od članica NATO.
Bundesver da se dopuni sa oko 60.000 aktivnih vojnika
Konkretni ciljevi su strogo poverljivi, a izvori navode da realizacija programa vodi povećanju vojne sposobnosti saveza za oko 30 odsto.
Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus rekao je da za ispunjenje novih smernica Bundesver mora da se dopuni sa oko 60.000 aktivnih vojnika.
Očekuje se da će u Hagu biti usvojena odluka da sve članice NATO u narednom periodu za vojsku moraju da izdvajaju pet odsto bruto domaćeg proizvoda, ali ispunjenje te obaveze biće veliki izazov za mnoge države, jer neke nisu uspevale da ispune ni sadašnje obaveze.
Trampov zahtev
Do sada su članice imale obavezu da u odbranu ulažu najmanje dva odsto bruto domaćeg proizvoda, a od samita u Hagu to će narasti na 3,5 odsto, plus 1,5 odsto za povezana ulaganja, kao što su logistika i infrastruktura.
Izdvajanje pet odsto BDP za odbarnu je zahtev američkog predsednika Donalda Trampa.
Nemačka za ispunjenje novih ciljeva u narednih pet do sedam godina rashode za odbranu treba da povećava po stopi od 0,2 odsto BDP godišnje.
U tom slučaju, sa prošlogodišnjih 2,1 do ciljanih 3,5 odsto stići će 2032, a kancelar Fridrih Merc je naveo da svaki procentni poen potrošnje više za odbranu znači dodatnih 45 milijardi evra.
Deluje da se primirje između Izraele i Irana stabilizuje, ali dok u regionu raste nada u smirivanje tenzija, mnoge države i dalje zauzimaju podeljene stavove prema Teheranu
Voz je krenuo iz Pjongjanga 17. juna, a osam dana mu je trebalo da stigne na Jaroslavsku stanicu u Moskvi
Administracija predsednika Amerike Donalda Trampa otpustila je stotine novinara Glasa Amerike (VOA). Tako je zatvoren nezvanični javni servis SAD osnovan još 1942. godine
Američki predsednik Donald Tramp je na NATO samitu Hagu naglasio svoju ulogu u posredovanju o prekidu vatre između Izraela i Irana
Lideri NATO podržali su u sredu veliko povećanje potrošnje za odbranu koje je tražio predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp, i ponovo potvrdili posvećenost međusobnoj odbrani u slučaju napada
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve