img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Austrija – Venčanje Karin Knajsl

Ples sa Putinom

22. август 2018, 19:50 Andrej Ivanji
fotografije: tanjug / ap photo
Copied

Ne zna se otkud ministarki spoljnih poslova Austrije ideja da na svoje venčanje pozove Vladimira Putina, ali je jasno zbog čega je on poziv prihvatio: prikazao se kao političar sa ljudskim licem, šarmantan i duhovit, i zabeležio gol u gostima u propagandnom ratu sa Zapadom. Karin Knajsl je, biće, venčanje preselo

Despot. Diktator. Tiranin. Autokrata. Kada zapadni mediji izveštavaju, ili zapadni političari govore za zapadne medije o Vladimiru Vladimiroviču Putinu, uobičajno je da se jedan od ovih epiteta zalepi uz njegovo ime. Putinofobija, to jest rusofobija, je sveprisutna.

Putin je nitkov koji je oteo Krim Ukrajini i potpiruje oružane sukobe u Dombasu i Donjecku, zbog čega je Zapad Rusiji uveo svekolike sankcije; Putin je zločinac koji vojno i politički podržava sirijskog zločinca Bašara el Asada i podriva napore Sjedinjenih Američkih Država i njenih partnera da uspostave mir u Siriji; Putinovi hakeri hakuju šta stignu i nameštaju izbore, recimo u SAD; Putinovi agenti podrivaju dogovor između Atine i Skoplja o imenu Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije; Putinovi plaćenici organizuju državni udar u Crnoj Gori; Putinove ubice truju i ubijaju, kao u slučaju dvostrukog agenta Sergeja Skripalja i njegove ćerke Julije; Putin ugnjetava neistomišljenike u Rusiji, guši kritičke medije, prava LGBT populacije i, onako suštinski, ne daje ni pišljiva boba za demokratiju i tamo nekakve zapadne vrednosti.

I onda takav ili tako izvikan Vladimir Vladimirovič 18. 8. 2018. bude počasni svat na venčanju austrijske ministarke spoljnih poslova Karin Knajsl i preduzetnika Volfganga Majlingera u selu Gamlic na jugu Štajerske. Putin se na svadbi zadržao samo jedan sat i dvadeset minuta, nakon čega je produžio za Berlin na razgovor sa kancelarkom Nemačke Angelom Merkel o suštinskim pitanjima za Evropu i svet. Za to kratko vreme izazvao je medijsku i političku buru iz koje je on izašao ozaren, a neiskusna ministarka spoljnih poslova Austrije ismejana, kao objekat opšte sprdnje i zgražanja austrijskih zapadnih partnera i briselskih birokrata.

KOZAČKI HOR: Na venčanju je bilo stotinak zvanica, osim prijatelja pedesetogodišnjih mladenaca nekolicina ministara iz redova desničarske Slobodarske partije Austrije (FPO), na čiji je predlog Karin Knajsl kao vanstranačka ličnost postala ministarka spoljnih poslova. FPO je mlađi partner Narodne partije u koalicionoj vladi kancelara Sebastijana Kurca.

Atmosfera je već i vizuelno bila naglašeno nacionalno osvešćena, mlada obučena u dirndl, mladoženja takođe u austrijsku narodnu nošnju, baš kao i mnoge zvanice, nimalo slučajno, to je stejtment u određenim krugovima u Austriji, ili u Bavarskoj.

I sve bi to bila vest za jednokratnu upotrebu u lokalnim medijima da nije svratio Vladimir Putin sa sve kozačkim horom i timom ruske međunarodne televizije Raša tudej, jedine televizije na prominentnom venčanju. Za već spomenutih sat i po kamere ruske televizije su zabeležile diplomatski i unutrašnjopolitički debakl Karin Knajsl.

NA KOLENIMA PRED PUTINOM: Prvo je mlada, ne skrivajući ushićenje kada se Putin pojavio sa buketom cveća, krenula da ga ljubi i treći put „po ruski“, kada se Vladimir posle dva poljupca već malo povukao. Pritom je rekla: „Gospodine predsedniče, mnogo, mnogo hvala što ste došli. To je takva čast!“ A mladoženja je uz čvrst stisak ruke i blagi naklon nastavio: „Sjajno što ste to uradili! Hvala, puno hvala! Sjajno! Hvala što ste ovde!“ „Hvala na pozivu“, uzvratio je Putin.

Onda je držao zdravicu na nemačkom, čitao je doduše, ali je pokazao da veoma dobro govori nemački, koji je usavršio sedamdesetih godina kao agent KGB-a u Nemačkoj. Bio je šarmantan, ležeran, odmeren, šaljiv, iskamčio aplauze i smeh prisutnih, poželeo naravno zdravlje i sreću mladencima, koji su se topili pod njegovim toplim rečima. „Bolje ikad, nego nikad“, našalio se Putin sa pedesetogodišnjim mladencima, pohvalio austrijsko gostoprimstvo i ljubav Karin Knajsl prema psima. Ona i njen muž uvek su dobrodošli u Rusiji. Podignute su čaše sa belim vinom, Putin je ponovo poljubio mladu, sada dva puta, zazvečao je kristal dok su se kucali.

A onda je usledilo ono zbog čega su neki austrijski komentatori napisali da bi Karin Knajsl trebalo da podnese ostavku: ples sa Putinom. Ili preciznije: kraj plesa Karin i Vladimira. Putin joj je džentlmenski poljubio ruku. A onda je ministarka spoljnih poslova pred njim napravila kniks, duboko se naklonila malo savivši koleno, kakav žene inače prave pred kraljevima ili kraljicama.

Putin je ubrzo nakon toga, uz još dva poljupca za mladu i nakon što se potpisao na beloj VW „bubi“, koju je bračni par dobio na poklon, krenuo u pravcu Berlina i u svojoj limuzini, kako tvrde austrijski mediji, do aerodroma u Gracu razgovarao sa kancelarom Sebastijanom Kurcom.

Karin Knajsl je ostala da slavi. Biće da joj jutro nije bilo tako prijatno. Austrijski i svetski mediji su se obrušili na nju zato što je „pala na kolena pred Putinom“. Ko sa Putinom pleše, mora da plati.

SLIKA ZA VEČNOST: U komentaru pod naslovom „Knajslova na kolenima pred Putinom je bruka“ bečki „Standard“ piše: „Kniks je bio nepotreban – ples može da se završi i stojećki – ta slika sadrži poruku: mala Austrija je pred moćnim čovekom iz Moskve pala na kolena. Toga će se svi sećati dokle god Knajsl bude bila ministarka spoljnih poslova.“

„Standard“ postavlja pitanje kako će nakon ovoga Knajslova uopšte moći da sa svojim stranim kolegama razgovara o mnogobrojnim krizama u koje je umešana Rusija, kada će im se stalno javljati slika na kojoj je ona na „kolenima pred despotom“. Kako misli da je njene kolege shvate ozbiljno kada Austrija krajem godine bude predsedavala Evropskom unijom? Kako uopšte misli da se verodostojno predstavlja kao demokrata.

Šef desnopopulističkih slobodaraca i vicekancelar Hajnc-Kristijan Štrahe uzeo je u zaštitu svoju štićenicu. Njen kniks posle plesa povezao je sa „sa dobrim vaspitanjem i lepim ponašanjem“, što je „generaciji 1968. strano“, a ministarka zna naprosto „šta je red“. Javio se za reč i neki Tomas Šefer-Elmajer, šef Bečke plesne škole, koji je potvrdio da je kniks sastavni deo nekih plesova, ne ulazeći u to da li ples sa Putinom spada baš u tu kategoriju.

PRODUŽENA RUKA MOSKVE: Svi zapadni mediji su se osvrnuli na Putinov blic-boravak u Štajerskoj, na propagandni blic-krig koji je suvereno dobio. Neki se prosto rugaju sa ministarkom spoljnih poslova Austrije, neki joj zameraju što je dovela u pitanje politiku Zapada i sankcije protiv Rusije, neki ukazuju na zabrinjavajuće srdačne odnose evropskih desničara sa Vladimirom Putinom, neki ovaj gaf dovode u vezu sa njenim diplomatskim i političkim neiskustvom. „The Bride was a Dream in a Dirndl, but Putin stole the Show„, glasio je na primer naslov u „Njujork tajmsu“.

Austrijski Zeleni su tražili ostavku ministarke, jer je „proigrala dobru reputaciju zemlje“, čija vlada sada u EU važi „za produženu Putinovu ruku“.

Predsedavajuća spoljnopolitičkog parlamentarnog odbora Ukrajine Hana Hopko izjavila je da Austrija nakon ovog venčanja više ne može da bude neutralni posrednik u ukrajinskoj krizi.

DESNI POPULISTI: Naravno da su ruski mediji sve ovo videli i predstavili u drugom svetlu. Bilo je reči o tome da su Putina u Austriji prihvatili kao „humanog političara“, sa kojim je lepo ćaskati i družiti se, poziv na venčanje austrijske ministarke spoljnih poslova je pokazao da je „Rusija jedna sasvim normalna zemlja“.

Karin Knajsl (52) je pre nego što je postala šefica austrijske diplomatije bila publicistkinja, studirala je arapski i međunarodno pravo sa posebnim osvrtom na Bliski istok. Otac joj je bio pilot jordanskog kralja Huseina, majka stjuardesa, piše bečki „Standard“. Poseduje i malo seosko imanje na kome se stara o napuštenim životinjama. Za ministarku spoljnih poslova koalicione desničarske vlade slobodaraca i naprednjaka kandidovala se svojim stavovima da treba zatvoriti granice EU za izbeglice.

Od spoljnopolitičkih tema kancelar Kurc spominje kao mantru jedino zatvaranje granice EU za migrante, naravno pre svega za one tamnopute, islamske verosipovesti. Na tome je dobio izbore, na tome se zasniva i koalicija njegove Narodne partije sa slobodarcima, to je nešto sa čime se identifikuje i Karin Knajsl sa ili bez dirndla.

U Austriji se nakon „plesa sa Putinom“ postavlja i pitanje ko zapravo vodi spoljnu politiku zemlje, da li su je slobodarci oteli za sebe. Oni, kao i gotovo sve značajnije evropske desnopopulističke partije, ne kriju bliske veze sa Rusijom, koja ih donekle i finansira. Podršku desničarske partije u Evropi dobijaju i od administracije Donalda Trampa.

Nije zato nimalo nelogično da je Karin Knajsl na svoje venčanje, eto tako, pozvala Vladimira Putina, da je ovaj možda i iznenadio prihvativši poziv, da se ona tako iskreno obradovala visokoj zvanici, sve to uprkos svim tim dosadnim liberalnim medijima i političarima koji stalno nešto kukaju o ljudskim pravima i nekakvim demokratskim vrednostima.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Denis Šmigalj podneo je ostavku

Ukrajina

15.јул 2025. K. S.

Premijer Ukrajine podneo ostavku

Rekonstrukcija ukrajinske Vlade - Denis Šmigalj više nije premijer.

Nemačka

15.јул 2025. B. B.

Nemački poreznici se nameračili na bogate influensere

Poreznici sumnjaju da su influenseri u Nemačkoj izbegli poreske obaveze u milionskim iznosima

Gaza

15.јул 2025. Bjern Dake (DW)

U Gazu i dalje stiže premalo pomoći

Video-snimak jednog dečaka iz Gaze izazvao je nedavno veliku pažnju: iz centra za distribuciju hrane Mohamed se vratio praznih ruku i iz očaja jeo pesak

Finska

15.јул 2025. Jovana Kentić

Putinov prvi komšija: Aleksander Stub – predsednik čelične discipline

Trčanje, plivanje, bicikl pa na posao. Predsednik Finske Akeksander Stub ličnim primerom  propagira devizu da je u zdravom telu zdrav duh

Pobeda Bele kuće

15.јул 2025. I.M.

Vrhovni sud SAD dozvolio Trampu masovna otpuštanja u Ministarstvu prosvete

Američki Vrhovni sud privremeno je ukinuo zabranu Trampovog plana o otpuštanju hiljada zaposlenih u Ministarstvu prosvete, čime je Bela kuća zabeležila novu pobedu pred pravosuđem. Liberalne sudije upozorile su da odluka narušava ustavnu podelu vlasti

Komentar

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Otvaranje „Prokopa“ 2023. godine: Već mora na rekonstrukciju

Komentar

Nebulozni govor vlasti

Aleksandar Vučić više nije u stanju da povrati ravnotežu u pobunjenom društvu. To se najbolje vidi u ravni govora: nijedno njegovo baljezganje više ne prolazi

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Pohvala neutralnosti

Ako smo neutralni dok studente zatvaraju, devojke i momke mlate na pravdi boga, zatiru demokratiju, neistomišljenike dehumanizuju, nastavljaju korupciju koja ubija i još mnogo toga poganog rade – onda ništa  

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1801
Poslednje izdanje

MUP i građani

Sve što treba da znate o policiji na protestima Pretplati se
Opozicija na ulicama

Jedinstvo, ali parcijalno

Thompson u Zagrebu

Najmasovniji profašistički skup posle Drugog svetskog rata

Kultura sećanja: Studenti i policija

Represivni san svake diktature

Intervju: Dušan Strajnić Dukat, grupa “Oxajo”

Najbolje je kada me pesma prevaziđe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure