img
Loader
Beograd, 0°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kontroverze oko kloniranja ljudskih bića

Perverzna maštanja o selekciji

22. avgust 2001, 20:21 Zoran Jevtović
Copied

Prilikom prošlonedeljne konferencije u Vašingtonu, na kojoj je objasnio svoje namere, doktor Antinori doživeo je najveće poniženje za jednog naučnika: smeh. Vodeći engleski i američki doktori molekularne biologije koji već godinama rade na kloniranju životinja etiketirali su ga kao šarlatana i megalomana

„Osoba A predstavite se.“

„Ja sam Moamer el Gadafi.“

„Osoba B predstavite se.“

„Ja sam Moamer el Gadafi.“

„Osoba C, kako se Vi zovete?“

„Moamer el Gadafi.“

Ovako će izgledati kviskoteka, bez ikakve mogućnost da se gadafiji razlikuju jedan od drugog ukoliko se u novembru ostvari najavljeni eksperiment kloniranja čoveka. Prema objašnjenju Severina Antinorija, kontroverznog rimskog ginekologa koji predvodi tridesetočlani tim naučnika, cilj kloniranja ipak nije stvaranje dvojnika, već lečenje potpunog steriliteta jer će mu se podvrgnuti samo muškarci koji nemaju nijedan drugi način da postanu očevi (navodno je spremno već 650 zainteresovanih parova).

Ipak vest da „čovek klonira samog sebe“ od onih je koje izazivaju polemike svetskih razmera. Rizici, nuspojave i etičke konsekvence kloniranja nose sa sobom pitanja sudbonosna za ljudsku vrstu i suviše važna za dosadne avgustovske dane. Iz tog razloga zavladala je panika u mnogim institucijama međunarodne zajednice. Uostalom, sa terapeutske klonacije (u svrhu lečenja steriliteta) skoro neprimetno se može preći na kloniranje radi reprodukcije, a sve to evocira perverzna maštanja o selekciji ljudske vrste, stvaranju dvojnika, besmrtnosti i sve redom, do Hitlera i dr Mengelea.

Iako se opravdano strahuje da se godinama u tajnosti u nekim zemljama (poput Japana i Južne Koreje) odvijaju slična istraživanja, opšti je konsenzus da je kloniranje čoveka skok u mrak za koji nema razloga. Time se mali italijanski ginekolog našao kao Galilej naspram Inkvizicije. U domovini je odavno kritikovan jer je pre nekoliko godina njegovom terapijom jedna žena postala majka u 62. godini; kako stvari stoje, zbog najnovijeg poduhvata Antinori će biti izbačen iz italijanskog društva lekara, a možda i uhapšen.

NAUČNIK ILI ŠARLATAN: Doktor Antinori sa asistentkinjom

PRIPREMA UPRKOS SVEMU: I dok se Antinorijev tim priprema za eksperiment, uprkos protivljenju Evropske unije, američkog predsednika Buša i Vatikana, celokupan medicinski svet ih gleda sa zabrinutošću i sumnjom. Prilikom prošlonedeljne konferencije u Vašingtonu, na kojoj je objasnio svoje namere, doktor Antinori doživeo je najveće poniženje za jednog naučnika: smeh. Vodeći engleski i američki doktori molekularne biologije koji već godinama rade na kloniranju životinja etiketirali su ga kao šarlatana i megalomana. Istom prilikom, na radost svih svetskih medija, Antinori je na svom špageti-engleskom odgovorio nobelovcima da su obični veterinari, a čelnike Rimokatoličke crkve (čije su anateme najžešće) nazvao srednjeovekovnim mrakom i kriminalcima.

Zgroženi namerama Antinorija i njegovih saradnika, zvanični Berlin i Pariz zatražili su od Ujedinjenih nacija da se usvoji konvencija koja bi zabranila kloniranje u svrhu reprodukcije. U ovom trenutku, prema Evropskoj konvenciji o biomedicini i Dokumentu o osvnovnim pravima Evropske unije, postoji zabrana stvaranja ljudskih bića identičnih postojećim. Istovremeno je objavljen interni dokument Evropske unije u čijem zaključku stoji da će „ako ti beskrupulozni tipovi ispune svoje ciljeve to biti katastrofa“. Međutim sva ta dokumenta nisu obavezujuća i trenutno samo 23 zemlje (od kojih četiri iz Evrope: Italija, Španija, Nemačka i Francuska) imaju jasne zakone kojima se ne dozvoljavaju takvi eksperimenti.

OBILAŽENJE ZAKONA: Pripreme za kloniranje čoveka teku nesmetano jer će ovi zakoni biti zaobiđeni tako što će gostoprimstvo naučnicima pružiti jedna „neimenovana mediteranska zemlja“ (čitaj – Gadafijeva Libija), ili brod usidren u međunarodnim vodama.

Sam postupak kloniranja biće identičan kloniranju ovce Dolly, i predviđa da se iz neoplođene ženske jajne ćelije izvadi jezgro (nucleus) i zameni jezgrom muške ćelije. Električnom stimulacijom vrši se fuzija i počinje da se razvija (u laboratoriji) normalni embrion. Nakon toga, i samo ako je embrion zdrav – tvrdi Antinori, biće vraćen u žensku matericu.

Sem moralnih i etičkih zamerki na ovaj eksperiment, prisutne su tehničke sumnje jer su na sličan način dosad klonirane razne životinje (žabe, krave, ovce, svinje, miševi i koze), ali uspeh je bio manji od 1 odsto, i to uz stravične anomalije koje naučnici nisu u stanju da objasne.

U oblasti kloniranja ljudskih ćelija najdalje se otišlo u Velikoj Britaniji zahvaljujući zakonu koji je dozvolio istraživanja, ali samo da bi se porazile bolesti poput Parkinsonove ili Alchajmerove. Istraživači iz Edinburga, koji su pre tri godine klonirali prvog sisara, ovcu Dolly, izjavili su da postoji ogromna opasnost da Antinori stvori deformisanu decu i da „nijedan naučnik zdravog razuma to ne bi ni pokušavao“. Uplašenim Englezima i široj svetskoj javnosti doktor Antinori i njegov američki kolega kiparskog porekla Zavos pojednostavljeno su objasnili da „krajnji cilj nije da se stvore Dejvid Bekam ili drugi sportisti…“, već da se leči sterilitet onih parova koji nemaju nijedan drugi način da postanu roditelji. Istovremeno tvrde da je „kloniranje ljudskih bića lakše nego kloniranje životinja“, i procenjuju uspešnost na 12 odsto uz napomenu da su genetske deformacije moguće, ali isti rizik je prisutan kod svih ostalih vrsta asistirane reprodukcije.

„Ovo je poslednja granica biogenetike pred kojom je nemoguće zaustaviti se“ – zaključio je doktor Antinori.

Cena

Strah od Antinorijevog kloniranja čoveka obuzeo je američke filmske i druge zvezde, pa su požurile da zaštite prava na svoj DNK. Institut iz San Franciska pružiće pravnu i drugu zaštitu svojim klijentima u slučaju eventualne krađe ili nezakonitog korišćenja njihovih gena radi, na primer, biološke, fotografske ili elektronske duplikacije. „Patentiranje“ sopstvenog DNK koda košta hiljadu i po dolara.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Reza Pahlavi, sin svrgnutog iranskog šaha Mohameda Reze Pahlavija

Iran

09.januar 2026. B. B.

Reza Pahlavi zamolio Trampa da bude spreman da interveniše u Iranu

„Gospodine predsedniče, ovo je hitan i neposredni poziv za vašu pažnju, podršku i akciju“, napisao je iranski prestolonaslednik i opozicionar u egzilu  Reza Pahlavi

Žena leži na stomaku na krevetu.

Nemačka

09.januar 2026. Inza Vrede (DW)

Nemačka privreda trpi zbog menopauze

Posledice menopauze koštaju Nemačku oko devet i po milijardi evra godišnje u izgubljenoj ekonomskoj vrednosti

Žena tuguje i polaže sveće

Tragedija u Kran-Montani

09.januar 2026. B. B.

Pritvoren vlasnik švajcarskog kafića u kome je stradalo 40 ljudi

Tužilaštvo je u petak ispitalo francuske vlasnike bara „Le Constellation“, a u pritvoru je zadržan Žak Moreti zbog sumnje da bi mogao da pobegne

Putin i Maduro

Napad SAD na Venecuelu

09.januar 2026. Sergej Nikitin

DW: Zašto je ruska protivvazdušna odbrana zakazala u Venecueli?

Predsednik Venecuele Nikolas Maduro hvalio se ruskim PVO sistemom pre samo nekoliko meseci. A onda su ga Amerikanci kidnapovali koristeći upravo vazdušnu silu

Vojska na Grenlandu

Grenland

09.januar 2026. N. M.

Danska preti oružanim otporom ako SAD krene na Grenland

Dansko vojno rukovodstvo potvrdilo je da će oružane snage Danske pružiti oružani otpor američkim trupama ukoliko bi one izvršile invaziju na Grenland

Komentar
Kolažna fotografija svrgnutog predsednika Venecuele Nikolasa Madura i predsednika Srbije Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Hola Maduro, adios amigo

Šta je pravi bezbednosni izazov za Srbiju? Većina građana u podne i u ponoć zna odgovor – to je Vučićev naprednjački režim

Filip Švarm
Predsednik SAD Donald Tramp sa svetloplavom kravatom upire prst u publiku

Komentar

Imperijalna logika i kolektivna hipnoza

Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?

Ivan Milenković
Predsednik Venecule Nikolas Maduro sa povezom na očima i vezanim rukama

Komentar

Otmica Madura: Da se pripremi Petro

Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1827
Poslednje izdanje

Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.

Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati se
Akcija “Raspiši pobedu”

Potpisivanje Srbije

Na licu mesta – lično viđenje

Moj verski turizam

Tramp i Južna Amerika

Venecuela se tiče svih nas

Intelektualna reportaža: poljski Književni institut u Parizu (1)

Sloboda je uvek i mišljenje o slobodi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure