

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Nemačka policija uhapsila je Danijelu Klete posle tri decenije skrivanja. Ona spada u grupu takozvanih „penzionera“ Frakcije Crvene armije (RAF), levičarske terorističke organizacije koja je odgovorna za brojna ubistva, otmice i pljačke
Danijela Klete (65) je uhapšena usred Berlina, potvrdilo je tužilaštvo za Špigel. Nije se opirala hapšenju.
Navodno je koristila italijanski pasoš, ali su je odali otisci prstiju. Zatečena je u jednoj zgradi u hipsterskoj četvrti Krojcberg, u stanu je pronađena i municija.
Klete je bila deo čuvenog trija u kojem su još Ernst-Folker Štaub i Burkhard Garveg. Oni su činili poslednju generaciju Frakcije Crvene armije (RAF), levičarske terorističke grupe koja je decenijama bila strah i trepet u Nemačkoj.
Taj trojac se pritajio pre pune tri decenije. Terete se za jedan pokušaj ubistva i brojne pljačke kojima su finansirali život u podzemlju.
Debeli krvavi trag
No, generacije RAF-a pre njih bile su daleko opasnije. RAF-u se pripisuju ukupno 33 ubistva i preko dve stotine povređenih od sedamdesetih do početka devedesetih godina.
Tako su 1977. ubili glavnog državnog tužioca Zigfrida Bubaka, a dvanaest godina kasnije je šef Dojče banke Alfred Herhauzen stradao u napadu eksplozivom.
Teroristička grupa, koja je sebe pojmila kao komunističku, antiimperijalističku gradsku gerilu, raspustila se 1998. godine i više se nije potpisivala iza zlodela.
Pljačkama se izdržavali
Istražitelji veruju da su Klete, Štaub i Garveg nakon toga krenuli u seriju pljački supermarketa i vozila za transport novca kako bi preživeli u bekstvu.
Početkom ovog meseca su istražitelji po treći put – nakon 2016. i 2020. godine – pokrenuli akciju sa javnom poternicom kako bi uhvatili „penzionere“ RAF-a, kako se ova trojka naziva.
Protiv svo troje postoje nalozi za hapšenje, a Klete je jedina dolijala, za sada.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve