
Crna Gora i EU
Omiljeni kandidat EU: Posle Brisela, premijer Crne Gore u Berlinu
Dok se Srbija nasukala na grebenu bezakonja, Crna Gora hrli ka članstvu u Evropskoj uniji. Posle Brisela, premijer Milojko Spajić otišao je u Berlin

Neka se dozvoli onome ko želi da se moli da to radi u crkvi koju smatra svojom, rekao je papa Franja i zamolio da nijedna hrišćanska crkve ne bude ukinuta, direktno ili indirektno, jer se crkve „ne diraju“
Papa Franja izrazio je zabrinutost zbog odluke Kijeva da zabrani Ukrajinsku pravoslavnu crkvu (UPC) koja je povezana sa Moskovskom patrijaršijom.
„Ne treba da bude direktno ili indirektno ukinuta nijedna hrišćanska crkva“, rekao je papa tim povodom.
On je dodao da nastavlja da sa bolom prati borbe u Ukrajini i Rusiji, i da, imajući u vidu zakone nedavno usvojene u Ukrajini, oseća zabrinutost za slobodu onih koji se mole, jer, kako je naveo, „ko se zaista moli, to čini za sve“, prenosi N1.
Prema njegovim rečima, ko se moli ne čini zlo, kao i da ako je neko učinio zlo svom narodu snosiće krivicu zbog toga, ali nije mogao da nanese zlo time što se molio Bogu.
„Zato, neka se dozvoli onome ko želi da se moli da to radi u crkvi koju smatra svojom. Molim vas da nijedna hrišćanska crkve ne bude ukinuta, direktno ili indirektno. Crkve se ne diraju“, poručio je poglavar rimokatoličke crkve.
Ukrajinska Vrhovna rada usvojila je 20. avgusta zakon kojim se uvodi zabrana kanonske UPC.
Zakon je podržalo 265 poslanika, on će stupiti na snagu 30 dana nakon objavljivanja.
Sveukrajinski savet crkava i verskih organizacija podržao je 17. avgusta predlog zakona o zabrani kanonske UPC. Članovi Sveukrajinskog saveta izrazili su podršku kursu predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog „ka duhovnoj nezavisnosti, zaštiti ustavnog poretka, javnoj bezbednosti, ljudskim pravima i osnovnim slobodama“.
Pre toga, 16. avgusta, Komitet Vrhovne Rade za humanitarnu i informativnu politiku podržao je amandmane na nacrt zakona o zabrani UPC.
Ukrajinske vlasti zabranile delovanje UPC u oblasti Rovne, a slična odluka doneta je u Lavovskoj, Hmeljničkoj i Volinskoj oblasti.
Ukrajinske vlasti su 2022. godine pojačale svoje akcije protiv UPC. Oni su vršili pretrese episkopa i sveštenika, crkava i manastira, uključujući Kijevopečersku lavru, kako bi pronašli tragove „antiukrajinskog delovanja“.

Dok se Srbija nasukala na grebenu bezakonja, Crna Gora hrli ka članstvu u Evropskoj uniji. Posle Brisela, premijer Milojko Spajić otišao je u Berlin

Neko će morati da plati štetu nastalu ratom u Ukrajini. Rusija to sigurno neće učiniti. Zbog toga će se na samitu Evropske unije diskutovati da se za to koristi zamrznuta ruska imovina u EU. To, međutim, povlači sa sobom razne probleme

343 žene, simbolični broj u istoriji francuskog feminizma, podnele su krivičnu prijavu protiv Brižit Makron zbog izjava upućenih feminističkim aktivistkinjama koje su protestovale protiv glumca optuživanog za silovanje

“Bilo je mnogo rasprava u ‘Njujork tajmsu’ kada je Tramp prvi put izabran da li treba da ga nazivamo lažovom. Ja mislim – da, treba. I tu se ne radi o aktivizmu, već o činjenicama. Iskreno, u SAD mene mnogo više brine kapitulacija… Pogledajte šta radi ‘Vašington post’. Dali su novac Trampu za renoviranje balske sale, a zatim objavili uvodnik o tome kako je divno što imamo novu balsku salu ne pominjući da su je zapravo oni platili. Za mene je to pravi problem”

Kina i Rusija više nisu ključne bezbednosne pretnje, Putin i Si nisu autokrate već mogući veliki biznis partneri, a američki predsednik jedine saveznike u Evropi prepoznaje u “patriotskim partijama” krajnje desnice
Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture
Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve