

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Nakon prodora ukrajinskih trupa u južnoruski pogranični region Kursk, Moskva šalje jedinice kako bi tamo pojačala svoje snage. Ukrajina ovim prodorom hoće da postigne vojne i političke ciljeve
Šta se zna o operaciji kod Kurska?
Institut za proučavanje rata (ISW) sa sedištem u SAD piše u petak da su ukrajinske trupe napredovale do 35 kilometara unutar ruskog teritorije u regionu Kurska. Međutim, one ne kontrolišu u potpunosti to područje. I drugi vojni eksperti smatraju ovu procenu realističnom, piše Dojče Vele.
Ima izveštaja o žestokim borbama, mrtvima i ranjenima. Nezavisne informacije iz samog regiona su retke i uglavnom potiču iz društvenih mreža, od ruskih vojnih blogera i zvaničnih institucija.
Zašto je ukrajinska vojska ušla na rusku teritoriju?
Vojni eksperti navode političke i vojne razloge za ovu iznenadnu ofanzivu. Ukrajina želi da osvoji što više ruskog teritorije i tako izvrši pritisak na Moskvu. U mogućim mirovnim pregovorima, Kijev bi na taj način bio u jačoj poziciji nego do sada: teritorije koje je Rusija zauzela u Ukrajinimogle bi biti razmenjene za osvojene ruske teritorije. Sa vojne strane, napredovanje unutar Rusije moglo bi stvoriti tampon zonu za stanovništvo u ukrajinskim područjima u kojima se vode borbe.
Osim toga, cilj je da se ruska vojska oslabi. Napad bi mogao naterati Rusiju da prebaci više trupa u pogođeni ruski pogranični region Kursk. Time Ukrajina želi da oslabi rusku vojsku na glavnom frontu u Ukrajini. Uprkos mobilizaciji, Rusiji nedostaje vojnika da nadoknadi gubitke na frontu.
Da li Ukrajina ovim sebi nanosi štetu?
S jedne strane, Ukrajina je ovom operacijom preuzela rizik i mogla bi na kraju izgubiti više svojih trupa nego Rusija. S druge strane, Ukrajina je, zahvaljujući dodatnoj vojnoj podršci sa Zapada, upravo prikupila nove snage, smatra ukrajinski vojni ekspert Oleh Ždanov. Sveukupno gledano, ova akcija za Ukrajinu predstavlja pre svega politički uspeh kojim vrši pritisak na rusko rukovodstvo.
Da li je operacija dugo planirana?
Predsednik Volodimir Zelenski i rukovodstvo u Kijevu se do sada nisu izričito izjasnili o ovom prodoru u Rusiju. Eksperti smatraju da je vojna akcija planirana mesecima i da je vojna podrška Zapada pomogla u realizaciji.
Koliko će ovaj prodor biti održiv?
Ukrajinska vojska verovatno neće moći da zadrži celu teritoriju u koju prodire. Ali, prema prvim procenama, Ukrajina je trenutno relativno uspešna, jer ovo područje očigledno nije bilo dovoljno dobro branjeno od strane Rusije. Koliko će napredovanje na kraju biti održivo, zavisiće verovatno i od daljeg vojnog podržavanja Ukrajine od strane Zapada.
Kakve veze ima Kursk sa povećanjem cena gasa?
Kursk je važan region za snabdevanje gasom. U blizini malog grada Sudža nalazi se poslednja stanica kroz koju gas iz Rusije prolazi preko Ukrajine ka Evropi. Međutim, transport gasa za sada izgleda nesmetano teče. Ipak, od početka ruskog rata protiv Ukrajine, značaj ruskog izvoza gasa u Evropu se smanjio.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve