img
Loader
Beograd, -3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Operacija kod Kurska: Šta Ukrajina želi da postigne ovim prodorom?

10. avgust 2024, 10:41 Jurij Rešeto/Janina Semenova (DW)
Foto: By Alexander Kochanov/Wikepdia
Copied

Nakon prodora ukrajinskih trupa u južnoruski pogranični region Kursk, Moskva šalje jedinice kako bi tamo pojačala svoje snage. Ukrajina ovim prodorom hoće da postigne vojne i političke ciljeve

Šta se zna o operaciji kod Kurska?

Institut za proučavanje rata (ISW) sa sedištem u SAD piše u petak da su ukrajinske trupe napredovale do 35 kilometara unutar ruskog teritorije u regionu Kurska. Međutim, one ne kontrolišu u potpunosti to područje. I drugi vojni eksperti smatraju ovu procenu realističnom, piše Dojče Vele.

Ima izveštaja o žestokim borbama, mrtvima i ranjenima. Nezavisne informacije iz samog regiona su retke i uglavnom potiču iz društvenih mreža, od ruskih vojnih blogera i zvaničnih institucija.

Zašto je ukrajinska vojska ušla na rusku teritoriju?

Vojni eksperti navode političke i vojne razloge za ovu iznenadnu ofanzivu. Ukrajina želi da osvoji što više ruskog teritorije i tako izvrši pritisak na Moskvu. U mogućim mirovnim pregovorima, Kijev bi na taj način bio u jačoj poziciji nego do sada: teritorije koje je Rusija zauzela u Ukrajinimogle bi biti razmenjene za osvojene ruske teritorije. Sa vojne strane, napredovanje unutar Rusije moglo bi stvoriti tampon zonu za stanovništvo u ukrajinskim područjima u kojima se vode borbe.

Osim toga, cilj je da se ruska vojska oslabi. Napad bi mogao naterati Rusiju da prebaci više trupa u pogođeni ruski pogranični region Kursk. Time Ukrajina želi da oslabi rusku vojsku na glavnom frontu u Ukrajini. Uprkos mobilizaciji, Rusiji nedostaje vojnika da nadoknadi gubitke na frontu.

Da li Ukrajina ovim sebi nanosi štetu?

S jedne strane, Ukrajina je ovom operacijom preuzela rizik i mogla bi na kraju izgubiti više svojih trupa nego Rusija. S druge strane, Ukrajina je, zahvaljujući dodatnoj vojnoj podršci sa Zapada, upravo prikupila nove snage, smatra ukrajinski vojni ekspert Oleh Ždanov. Sveukupno gledano, ova akcija za Ukrajinu predstavlja pre svega politički uspeh kojim vrši pritisak na rusko rukovodstvo.

Da li je operacija dugo planirana?

Predsednik Volodimir Zelenski i rukovodstvo u Kijevu se do sada nisu izričito izjasnili o ovom prodoru u Rusiju. Eksperti smatraju da je vojna akcija planirana mesecima i da je vojna podrška Zapada pomogla u realizaciji.

Koliko će ovaj prodor biti održiv?

Ukrajinska vojska verovatno neće moći da zadrži celu teritoriju u koju prodire. Ali, prema prvim procenama, Ukrajina je trenutno relativno uspešna, jer ovo područje očigledno nije bilo dovoljno dobro branjeno od strane Rusije. Koliko će napredovanje na kraju biti održivo, zavisiće verovatno i od daljeg vojnog podržavanja Ukrajine od strane Zapada.

Kakve veze ima Kursk sa povećanjem cena gasa?

Kursk je važan region za snabdevanje gasom. U blizini malog grada Sudža nalazi se poslednja stanica kroz koju gas iz Rusije prolazi preko Ukrajine ka Evropi. Međutim, transport gasa za sada izgleda nesmetano teče. Ipak, od početka ruskog rata protiv Ukrajine, značaj ruskog izvoza gasa u Evropu se smanjio.

Tagovi:

Krusk Rat u Ukrajini Ukrajina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Svinja na pijaci u Meksiku pred novogodišnju noć

Novogodišnji praznici

31.decembar 2025. I.M.

Od razbijenih tanjira do 108 zvona: Kako se slavi Nova godina širom sveta

Jedenje grožđa u ponoć, razbijanje tanjira na kućnom pragu, zvonjava hramskih zvona ili maskiranje u medvede – novogodišnji običaji širom sveta svedoče o različitim verovanjima u sreću, zaštitu i novi početak

Somalilend

30.decembar 2025. Jan Valter (DW)

Kriza na Rogu Afrike: Zašto je Izrael priznao Somalilend?

Kakva je zemlja Somalilend? Zašto ga je Izrael, za razliku od SAD,  država EU,  Kine i Rusije priznao kao suverenu državu? I zašto je zbog toga izložen snažnoj kritici?

Politika

30.decembar 2025. Dijana Roščić (DW)

Godina urušavanja partnerstva između SAD i EU: Kako je Tramp uzdrmao Brisel

Donald Tramp napravio je za godinu dana neverovatan zaokret u politici prema Evropskoj uniji. To više nisu partnerski, već neporijateljski odnosi

Biljka kanabisa

Medicina

29.decembar 2025. K. S.

BiH legalizuje upotrebu kanabisa u medicinske svrhe

Za upotrebu će biti potreban lekarski recept

Njujorška svakodevica

Njujork

29.decembar 2025. Milan Milošević

Hleb narodu: Može li gradonačelnik Velike jabuke da otvori javne prodavnice sa hranom?

Gradonačelnik Njujorka, svetske prestonice kapitalizma, hoće da grad otvori javne prodavnice sa povoljnom hranom za siromašne. Razlog: oko 1,4 miliona stanovnika Velike jabuke nije u stanju da sebi redovno obezbedi potrebnu hranu

Komentar
Predsenik Stbije Aleksandar Vučić sedi zamišljen u kaputu verovatno u helikopteru. Pored prozora vidi se znak Exit

Komentar

Simptomi propadanja režima

Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.

Ivan Milenković
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u kaputu maše rukama

Komentar

Ćao Ćacilendu!

Proglašavajući najveće ruglo svoje vladavine za najveću tekovinu slobodarske Srbije, Aleksandar Vučić je svirao kraj Ćacilendu

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić na džemperu ima bedž sa ćirilićnim slovom

Pregled nedelje

Mozak ćacilendskog psihijatra   

Ništa se ne dešava od onog što Vučić najavljuje, uključujući i obećanje da će dohakati N1 i Novoj S. Zato nemoć i frustraciju krije tvrdnjom da te dve televizije nije zabranio jer mu koristi njihov rad. Jadno, jeftino i prozirno 

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1825-1826
Poslednje izdanje

Politička 2025.

Godina u kojoj se desila decenija Pretplati se
Izbor urednice fotografije nedeljnika “Vreme”

Slike Godine 2025.

Ova situacija

Šta nas čeka 2026.

Generacija Z

Stasavanje dece revolucije

Intervju: Nebojša Antonijević Anton i Zoran Kostić Cane (“Partibrejkers”)

Život iz prve ruke

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure