img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Operacija kod Kurska: Šta Ukrajina želi da postigne ovim prodorom?

10. август 2024, 10:41 Jurij Rešeto/Janina Semenova (DW)
Foto: By Alexander Kochanov/Wikepdia
Copied

Nakon prodora ukrajinskih trupa u južnoruski pogranični region Kursk, Moskva šalje jedinice kako bi tamo pojačala svoje snage. Ukrajina ovim prodorom hoće da postigne vojne i političke ciljeve

Šta se zna o operaciji kod Kurska?

Institut za proučavanje rata (ISW) sa sedištem u SAD piše u petak da su ukrajinske trupe napredovale do 35 kilometara unutar ruskog teritorije u regionu Kurska. Međutim, one ne kontrolišu u potpunosti to područje. I drugi vojni eksperti smatraju ovu procenu realističnom, piše Dojče Vele.

Ima izveštaja o žestokim borbama, mrtvima i ranjenima. Nezavisne informacije iz samog regiona su retke i uglavnom potiču iz društvenih mreža, od ruskih vojnih blogera i zvaničnih institucija.

Zašto je ukrajinska vojska ušla na rusku teritoriju?

Vojni eksperti navode političke i vojne razloge za ovu iznenadnu ofanzivu. Ukrajina želi da osvoji što više ruskog teritorije i tako izvrši pritisak na Moskvu. U mogućim mirovnim pregovorima, Kijev bi na taj način bio u jačoj poziciji nego do sada: teritorije koje je Rusija zauzela u Ukrajinimogle bi biti razmenjene za osvojene ruske teritorije. Sa vojne strane, napredovanje unutar Rusije moglo bi stvoriti tampon zonu za stanovništvo u ukrajinskim područjima u kojima se vode borbe.

Osim toga, cilj je da se ruska vojska oslabi. Napad bi mogao naterati Rusiju da prebaci više trupa u pogođeni ruski pogranični region Kursk. Time Ukrajina želi da oslabi rusku vojsku na glavnom frontu u Ukrajini. Uprkos mobilizaciji, Rusiji nedostaje vojnika da nadoknadi gubitke na frontu.

Da li Ukrajina ovim sebi nanosi štetu?

S jedne strane, Ukrajina je ovom operacijom preuzela rizik i mogla bi na kraju izgubiti više svojih trupa nego Rusija. S druge strane, Ukrajina je, zahvaljujući dodatnoj vojnoj podršci sa Zapada, upravo prikupila nove snage, smatra ukrajinski vojni ekspert Oleh Ždanov. Sveukupno gledano, ova akcija za Ukrajinu predstavlja pre svega politički uspeh kojim vrši pritisak na rusko rukovodstvo.

Da li je operacija dugo planirana?

Predsednik Volodimir Zelenski i rukovodstvo u Kijevu se do sada nisu izričito izjasnili o ovom prodoru u Rusiju. Eksperti smatraju da je vojna akcija planirana mesecima i da je vojna podrška Zapada pomogla u realizaciji.

Koliko će ovaj prodor biti održiv?

Ukrajinska vojska verovatno neće moći da zadrži celu teritoriju u koju prodire. Ali, prema prvim procenama, Ukrajina je trenutno relativno uspešna, jer ovo područje očigledno nije bilo dovoljno dobro branjeno od strane Rusije. Koliko će napredovanje na kraju biti održivo, zavisiće verovatno i od daljeg vojnog podržavanja Ukrajine od strane Zapada.

Kakve veze ima Kursk sa povećanjem cena gasa?

Kursk je važan region za snabdevanje gasom. U blizini malog grada Sudža nalazi se poslednja stanica kroz koju gas iz Rusije prolazi preko Ukrajine ka Evropi. Međutim, transport gasa za sada izgleda nesmetano teče. Ipak, od početka ruskog rata protiv Ukrajine, značaj ruskog izvoza gasa u Evropu se smanjio.

Tagovi:

Ukrajina Rat u Ukrajini Krusk
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Droga

18.фебруар 2026. K. S.

Severna Makedonija: Pritvor za dvoje osumnjičenih u slučaju zaplene droge u Konjuhu

Dve osobe u pritvoru u Skoplju pošto su osumnjičene da su povezane sa zaplenom pet tona marihuane u Srbiji

Zločini u slučaju Epstin mogli bi dostići prag zločina protiv čovečnosti

Istraga eksperata Ujedinjenih nacija

18.фебруар 2026. I.M.

Više od 1.200 identifikovanih žrtava: Da li krivična dela Epstina predstavljaju zločine protiv čovečnosti

Grupa nezavisnih eksperata koje je imenovao Savet UN za ljudska prava saopštila je da milioni dokumenata u vezi sa slučajem Džefrija Epstina ukazuju na postojanje globalnog kriminalnog poduhvata čiji bi pojedini elementi mogli predstavljati zločine protiv čovečnosti

Poplave

17.фебруар 2026. B. B.

Šta je izazvalo klizišta i poplavljene plaže u omiljenim srpskim letovalištima

Izraženi južni olujni vetrovi u kombinaciji sa niskom vazdušnim pritiskom podigli nivo mora i potopili plaže omiljenih letovališta srpskih turista

Preminuo legendarni borac za ljudska prava

In memoriam

17.фебруар 2026. I.M.

Preminuo Džesi Džekson, legendarni borac za građanska prava

Jedan od najistaknutijih lidera američkog pokreta za građanska prava, Džesi Džekson, preminuo je u 84. godini, saopštila je njegova porodica

Ukrajinski vojnik sa zoljom u rejonu Harkiva

Rusko-ukrajinski sukob

17.фебруар 2026. I.M.

Može li se rat u Ukrajini prekinuti: Novi mirovni pregovori počeli u Ženevi

U Ženevi počinje novi krug trilateralnih pregovora o Ukrajini sa predstavnicima Rusije, Ukrajine i SAD-a, fokusiran na bezbednost, humanitarnu situaciju i teritorije

Komentar

Komentar

Batine u mraku: Srbiju najgore tek čeka

Nasilje se vratilo na ulice na velika noćna vrata. Dobar stari tandem, policija i batinaši, opet operiše u omiljenom mraku. I to ne slučajno - pripremaju se za krvavo leto, koje može da obeleži ostatke naših života

Marija L. Janković
Takmičenje specijalnih jedinica u Dubaiju

Pregled nedelje

Trbušni ples specijalaca

Zašto je trbušni ples specijalaca na revijalnom takmičenju u Dubaiju toliko važan sa Srbiju i slične autoritarne države? Biće da to i te kako ima veze sa medijskim i drugim slobodama

Filip Švarm

Komentar

Srećna Manja svima koji slave

Manja Grčić dolazi u RTS sa imidžom ratraka – između novinarstva, odanosti režimu i krupnom kapitalu, uvek je birala drugo dvoje

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1832
Poslednje izdanje

Ova situacija

Pravda, režimski neprijatelj broj jedan Pretplati se
Šta je Centar za društvenu stabilnost

Produkcija otrova i magle

Mit o krađi glasova u SAD

Kako je Srbija postala kolateralna šteta

Dosije Epstin

Sada tek znamo koliko još ne znamo

Dosije “Vremena”: Vek samoće

Elenor Rigbi i svi ti usamljeni ljudi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure