

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Nakon prodora ukrajinskih trupa u južnoruski pogranični region Kursk, Moskva šalje jedinice kako bi tamo pojačala svoje snage. Ukrajina ovim prodorom hoće da postigne vojne i političke ciljeve
Šta se zna o operaciji kod Kurska?
Institut za proučavanje rata (ISW) sa sedištem u SAD piše u petak da su ukrajinske trupe napredovale do 35 kilometara unutar ruskog teritorije u regionu Kurska. Međutim, one ne kontrolišu u potpunosti to područje. I drugi vojni eksperti smatraju ovu procenu realističnom, piše Dojče Vele.
Ima izveštaja o žestokim borbama, mrtvima i ranjenima. Nezavisne informacije iz samog regiona su retke i uglavnom potiču iz društvenih mreža, od ruskih vojnih blogera i zvaničnih institucija.
Zašto je ukrajinska vojska ušla na rusku teritoriju?
Vojni eksperti navode političke i vojne razloge za ovu iznenadnu ofanzivu. Ukrajina želi da osvoji što više ruskog teritorije i tako izvrši pritisak na Moskvu. U mogućim mirovnim pregovorima, Kijev bi na taj način bio u jačoj poziciji nego do sada: teritorije koje je Rusija zauzela u Ukrajinimogle bi biti razmenjene za osvojene ruske teritorije. Sa vojne strane, napredovanje unutar Rusije moglo bi stvoriti tampon zonu za stanovništvo u ukrajinskim područjima u kojima se vode borbe.
Osim toga, cilj je da se ruska vojska oslabi. Napad bi mogao naterati Rusiju da prebaci više trupa u pogođeni ruski pogranični region Kursk. Time Ukrajina želi da oslabi rusku vojsku na glavnom frontu u Ukrajini. Uprkos mobilizaciji, Rusiji nedostaje vojnika da nadoknadi gubitke na frontu.
Da li Ukrajina ovim sebi nanosi štetu?
S jedne strane, Ukrajina je ovom operacijom preuzela rizik i mogla bi na kraju izgubiti više svojih trupa nego Rusija. S druge strane, Ukrajina je, zahvaljujući dodatnoj vojnoj podršci sa Zapada, upravo prikupila nove snage, smatra ukrajinski vojni ekspert Oleh Ždanov. Sveukupno gledano, ova akcija za Ukrajinu predstavlja pre svega politički uspeh kojim vrši pritisak na rusko rukovodstvo.
Da li je operacija dugo planirana?
Predsednik Volodimir Zelenski i rukovodstvo u Kijevu se do sada nisu izričito izjasnili o ovom prodoru u Rusiju. Eksperti smatraju da je vojna akcija planirana mesecima i da je vojna podrška Zapada pomogla u realizaciji.
Koliko će ovaj prodor biti održiv?
Ukrajinska vojska verovatno neće moći da zadrži celu teritoriju u koju prodire. Ali, prema prvim procenama, Ukrajina je trenutno relativno uspešna, jer ovo područje očigledno nije bilo dovoljno dobro branjeno od strane Rusije. Koliko će napredovanje na kraju biti održivo, zavisiće verovatno i od daljeg vojnog podržavanja Ukrajine od strane Zapada.
Kakve veze ima Kursk sa povećanjem cena gasa?
Kursk je važan region za snabdevanje gasom. U blizini malog grada Sudža nalazi se poslednja stanica kroz koju gas iz Rusije prolazi preko Ukrajine ka Evropi. Međutim, transport gasa za sada izgleda nesmetano teče. Ipak, od početka ruskog rata protiv Ukrajine, značaj ruskog izvoza gasa u Evropu se smanjio.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve