

Rusija i Kina
Si nije imao veliki poklon za Putina
Iako su oči svetske javnosti bile uprte na susret predsednika Rusije Vladimira Putina sa kineskim kolegom Sijem Đinpingom, Kina nije ispunila jedno od ključnih ruskih očekivanja




Ukrajinska služba za regrutaciju vrlo je nepopularna. Vojnike za front nije lako naći, pa su zato za regrutaciju zaduženi veterani koji su ranjeni na frontu. Ali, kad se pojave, ulice se isprazne. Muškarci jedni druge u čet grupama upozoravaju na regrutere
„Dobar dan, TZK – molim vaše papire“.
Ovu rečenicu Oleksandr Krajčuk i kolege izgovaraju bezbroj puta dnevno. Patroliraju ulicama Harkova i prilaze muškarce u dobu za vojnu službu, piše Dojče vele (DW).
Mladić, kojeg su zaustavili, ima 22 godine. Student je i premlad da bi bio pozvan u vojsku. Krajčuk i njegove kolege mu žele prijatan dan.
Oni rade jedan od najnepopularnijih poslova u Ukrajini. Zaposleni su u Regrutnoj službi ove zemlje (TZK). Krajčuk sleže ramenima: „Naravno da se svi boje. Ali neko i to mora da radi. Ako ne mi, ko će?“
Razumevanje za muškarce koji ne žele da se bore
Krajčuk (27) je i sam veteran. Bio je teško povređen u ratu – kao i njegove kolege. Nisu sposobni za borbu.
Kolega Maksim Burščinski, bivši policajac, pokušava da pokaže razumevanje za mnoge Ukrajince koji ne žele da se bore: „Verovatno se boje da će odmah biti poslati u rat, ako dobiju poziv. Polovina pozvanih prvo pita: ‘Hoće li biti obuke, da naučim barem minimum potreban za preživljavanje u borbi?’, što je potpuno razumljivo.“
Razlog za strah od regrutacije su brojni snimci, koji kruže internetom. Oni prikazuju muškarce u uniformama, koji brutalno hapse civile na ulici i uvlače ih u automobile. Ili žene koje pokušavaju da zaštite svoje sinove ili muževe od regrutacije.
Na jednom videu je prikazana starija žena sa šarenom maramom na glavi. Očajnički udara štapom po automobilu radnika TZK-a. Ljutnja na Regrutnu službu je velika.
Ne pomaže ni odluka predsednika Volodimira Zelenskog da u Regrutnoj službi zaposli povređene veterane. „Mogu nekako razumeti ljude, niko ne želi da umre“, kaže Krajčuk.
„Ali to nije poenta. Oni neće umreti. Svi koji budu poslati u kampove za obuku će biti pripremljeni, dobiće trening da bi mogli da se zaštite.“
Muškarci upozoravaju jedni druge
Krajčukove reči ne dopiru do ljudi na ulicama Harkova. Samo nekoliko minuta nakon što se on i kolege pojave, ulice se odjednom primetno isprazne.
U grupama na Telegramu muškarci upozoravaju jedni druge na patrole TZK-a. Sada skoro samo žene guraju dečja kolica kroz parkove. Na klupama sede penzioneri.
I mnogi od njih su ljuti, kao Jevgenij, kojeg su upravo zaustavili i kontrolisali. „Prvo, jasno se vidi da imam 64 godine. I drugo, nemaju objašnjenje zašto patroliraju ovde i stvaraju napetosti.“ Već ima, kaže, dovoljno nemira među stanovništvom.
Dobrovoljci se bore s birokratijom
I Svitlana slično gleda na prisilnu regrutaciju na ulici. „Negativno gledam na to, jer ima ljudi koji se dobrovoljno prijavljuju. Ali onda idu od nemila do nedraga. Šalju ih od jedne komisije do druge.“
Tako je bilo i sa njenim bratom. On se dobrovoljno prijavio – tri meseca se borio sa birokratijom, slali su ga od kancelarije do kancelarije pre nego što je stigao na obuku, kaže Svitlana.
Prema podacima Ministarstva odbrane, otkako je stupio na snagu novi Zakon o mobilizaciji, oko dva miliona Ukrajinaca je ažuriralo svoje podatke u nadležnim službama.
Međutim, regrutacija u vojsku i dalje je predmet kritike – mnogo je onih koji kažu da je sistem neefikasan i netransparentan.


Iako su oči svetske javnosti bile uprte na susret predsednika Rusije Vladimira Putina sa kineskim kolegom Sijem Đinpingom, Kina nije ispunila jedno od ključnih ruskih očekivanja


U Boliviji su već nedelјama su blokirani magistralni putevi, a demonstranti su upali u javne zgrade i podigli desetine barikada, zbog čega su gorivo i hrana ostali zaglavljeni u transportu


Ukrajinske tvrdnje o tako velikom broju žrtava nisu mogle da budu nezavisno potvrđene. Ruska strana se do sada nije zvanično oglasila povodom ovih napada


Američke vlasti podigle su optužnicu protiv bivšeg kubanskog predsednika Raula Kastra zbog obaranja dva civilna aviona 1996. godine, kada su poginula četvorica Amerikanaca. Havana optužbe odbacuje kao političku provokaciju


Iako se stvarna brojka ne zna, po vjerodostojnim i pomnim procjenama Vladimira Žerjavića, pobijeno je oko 50 tisuća ljudi, uglavnom pripadnika vojske NDH, ali i civila stradalih u koloni za vrijeme bitaka između ustaša i partizana, kao i svih onih koji su nakon zarobljavanja pobijeni u osvetničkom gnjevu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve