img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vreme protesta

Ogorčeni svih zemalja

19. oktobar 2011, 19:27 Andrej Ivanji i Dokumentacioni centar "Vremena"
RAZGLEDNICA PROTESTA: Rim / fotografije: reuters
Copied

Prošla subota u svetu je protekla u znaku opšteg nezadovoljstva i ogorčenosti zbog načina na koji funkcionišu finansijska tržišta, besa usmerenog protiv banaka i otpora političkom i tržišnom sistemu koji podstiče pohlepu manjine na uštrb većine. U preko osamdeset država, u više od hiljadu gradova, demonstranti su protestovali protiv "raspištoljenog" kapitalizma

Ono što se dogodilo 15. oktobra 2011. vlade, pre svega u Evropi i Severnoj, ali i Južnoj Americi, Aziji i Africi, ne precenjuju, ali shvataju kao upozorenje da je i u razvijenim društvima putem socijalnih mreža na internetu moguće preko noći organizovati globalne proteste „potlačenih“ birača, žrtava „raspištoljene“ tržišne privrede: U preko osamdeset država, u više od hiljadu gradova istovremeno održani su protesti protiv „nehumanog“ kapitalizma, nekontrolisanog mešetarenja na tržištu kapitala, koje je prouzrokovalo svetsku finansijsku i dužničku krizu, a za šta se račun ispostavlja poreskim obveznicima. Ono što je počelo u Sjedinjenim Američkim Državama pod nazivom „Okupiraj Volstrit“ (Occupy Wallstreet) (Vesela okupacija Volstrita, „Vreme“ broj 1084), proširilo se na Evropu i čitav svet.

Širom zemljine kugle stotine hiljada ljudi odazvalo se pozivu na veb-strani www.15.october.net da na ulicama traže „globalnu promenu“, pozivu da se ljudi koji spadaju u „99 odsto“ građana sveta ujedine protiv onih „jedan odsto“ koji donose odluke i bogate se na račun ostatka čovečanstva i nateraju ih da „nas“ saslušaju i nešto promene. Iako je „99 odsto“ onih, kojima su se organizatori protesta obraćali, ostalo kod kuće za svojim kompjuterima, aktivni demonstranti su artikulisali opšte osećanje nepravde koje vlada u svetu pogođenom ekonomskom i finansijskom krizom. Mnogi mediji i društvene mreže čitavom fenomenu daju revolucionarni prizvuk, predstavljaju ga kao ponovno otkrivanje ideoloških pobuna, u vremenima decenijskog blagostanja ugušenih u potrošačkom društvu. Predstavnici vlada širom sveta koji su u početku podsmešljivo govorili o „globalnoj antikapitalističkoj revoluciji“, sada preventivno iskazuju „razumevanje“ za ljude koji traže pravedniju preraspodelu u krizom pogođenom kapitalizmu, po principu: logično je da se ljudi bune kada banke treba ponovo spasavati na njihov račun, neka ih, neka se izduvaju.

OD RIMA DO MANILE: Posle više decenija govori se o začetku novog globalnog pokreta. Ovoga puta parole se ne vrte oko devize „vodite ljubav, a ne rat“, na ulicama nisu razgolićena deca cveća, demonstracije ne prati antiratna, ili već nekakva prepoznatljiva muzika. Na Novom Zelandu, u Australiji, Japanu, u Nemačkoj, Francuskoj, Italiji, Španiji, Portugalu, Grčkoj ili Hrvatskoj ogorčeni, nezadovoljni, nezaposleni i razočarani ljudi koji su u finansijskoj krizi izgubili poslove ili kuće nosili su transparente na kojima piše „Nema bikova, nema medveda, samo svinje“, „Bankari su pravi pljačkaši“, „Ujedinimo glas protiv bankara i političara“, „Mi nismo roba u rukama političara i bankara. Mi odlučujemo o svojoj sudbini“, „Vreme je da se ujedinimo! Vreme je da nas čuju! Narodi sveta, podignite se!“, a jedna od parola nošena u Rimu je poručivala „Narodi Evrope, ustanite!“

Nekoliko desetina ljudi je ispred američke ambasade u Manili nosilo transparente na kojima je pisalo „Dole američki imperijalizam“ i „Filipini nisu na prodaju“. U Tajvanu je stotinak ljudi protestovalo ispred zgrade berze, uzvikujući „Mi predstavljamo 99 odsto Tajvana“. U više gradova u Španiji, odakle potiče grupa „indignadosa“ (ogorčenih), organizovano je sedam marševa u kojima je, kako tvrde organizatori, učestvovalo 300.000 ljudi. Na protestu u Los Anđelesu okupilo se oko 5000 ljudi. U Portugalu je oko 20.000 marširalo u Lisabonu i u Portu, u Briselu se demonstriralo pred bankom Deksija, koja je nedavno spasavana zajedničkom akcijom belgijske i francuske vlade…

Protesti su organizovani i u vidu veselih performansa. U Cirihu se, na primer, oko 200 demonstranata skupilo na Trgu parada, igralo monopol i pijuckalo kafu s nogu. U Frankfurtu su demonstranti „pucali“ na zgradu Evropske centralne banke iz dečjih pištolja koji prave mehure od sapuna i najavili da će tu kampovati. U mnogim gradovima demonstranti su prethodnih dana igrali „mačke i miša“ s policijom, koja je pokušavala da im doskoči pozivajući se na razne odredbe o komunalnom redu.

Međutim, kakva je potencijalna pretnja rastućeg nezadovoljstva videlo se u Rimu, gde su demonstracije oko 200.000 ljudi prerasle u nasilje. Grupa mlađih maskiranih osoba, pripadnika takozvanog Crnog bloka, ušla je u sukob s policijom i u nečemu što list „Korijele dela sera“ naziva battaglia urbana počela da razbija izloge banaka, da lomi automate za novac, da baca molotovljeve koktele, da pali automobile. Paljene su italijanske i zastave Evropske unije, jedna grupa je razbila prozore na italijanskom ministarstvu odbrane i na ministarstvu za migracije. Italijanska policija je upotrebila velike količine suzavca i vodene topove protiv demonstranata.

U našem susedstvu protestovalo se u Hrvatskoj, u Zagrebu, Rijeci, Puli i Splitu, a u Sarajevu je grupa od 200 ljudi nosila Če Gevarine slike i crvene zastave i vikala: „Smrt kapitalizmu, sloboda narodu“. U Beogradu je skup „99 odsto“ RTS nazvao „simboličnim“, jer se globalni pokreti u Srbiji, po pravilu razbijaju na kosovskim hridima.

POBUNITE SE: Globalne proteste pokrenula je internet generacija, dvadesetogodišnjaci koji sede na ulicama sa laptopovima u krilu, smart telefonima prijateljima šalju fotografije sa demonstracija, pomešani sa nezaposlenim radnicima, predstavnicima sindikata, ljudima koji zbog finansijske krize više nisu u stanju da otplaćuju kredite, hipoteke, anarhistima ili antiglobalistima svih boja. Slabost pokreta je, da osim što traži opštu pravdu, to jest pravedniju preraspodelu bogatstva, nije formulisao nikakve konkretne zahteve. Neki analitičari smatraju da je to glavni razlog što se ljudi u gradovima širom sveta nisu masovnije priključili uličnim protestima. Pokret „99 odsto“ preklopio se sa učestalim kritikama, da je jedna od posledica svetske finansijske i dužničke krize slabljenje suštinske demokratije: o sudbini država i naroda odlučuju činovnici Međunarodnog monetarnog fonda, Svetske ili Evropske centralne banke, briselskih institucija. Sve više ljudi stiče utisak da se odluke donose u Kafkinom zamku, bolne reforme koje im se nameću ljudi koji nisu birani na demokratskim izborima ne doživljavaju kao svoje i zato pružaju otpor.

Da je razvijeno, krizom pogođeno društvo zrelo za nekakve promene, za „pobunu“, nagovestio je senzacionalan uspeh knjige Pobunite se!, Indignez–vous!, bivšeg francuskog diplomate i publiciste Stefana Esela, objavljene 2010. godine, koja je planula u više miliona primeraka širom Evrope. On na svega 36 strana ukazuje na savremeno društvo bez ideologije, u kome se kategorija demokratije podrazumeva sama po sebi, ali u kome su velike, revolucionarne ideje istrošene, te traga za novim odgovorima na stara humanistička pitanja. O današnjoj situaciji u Francuskoj Esel piše: „Nikada dosad jaz između najsiromašnijih i najbogatijih nije bio tako velik, nikada dosad igra oko zlatnog teleta – novca, konkurencije – nije bila do te mere nesputana.“ Kada se obraća mladima, on poručuje: „Umešajte se, pobunite se!“ I nastavlja: „Želim svima, svakom pojedincu, da nađe svoj razlog da bi se pobunio. To je dragoceno. Ako se pobuniš protiv bilo čega onako kako sam se ja pobunio protiv nacističkog ludila, postaješ aktivan, snažan i angažovan. Povezuješ se sa bujicom istorije, a velika bujica istorije svoj tok određuje na osnovu angažovanja mnogih i to u pravcu pravde i slobode…“ Knjiga se završava rečima: „Muškarcima i ženama, koji će da oblikuju XXI vek, dovikujem punim srcem i sa potpunim ubeđenjem: Stvoriti nešto novo znači pružati otpor. Pružati otpor znači stvarati nešto novo“, te „Ne prihvatajte svet kakav danas jeste, najgore je biti ravnodušan, nemojte biti ravnodušni.“ Ne čudi što je devedesetčetvorogodišnji Francuz postao galionska figura globalnih protesta.

RAZGLEDNICA PROTESTA: London,…
RAZGLEDNICA PROTESTA: London,...
…Los Anđeles,…
...Los Anđeles,...
…Pariz,…
...Pariz,...
…Frankfurt,…
...Frankfurt,...
…Rim,…
...Rim,...
…Rim,…
...Rim,...
…Rim,…
...Rim,...
…Zagreb,…
...Zagreb,...
…Sarajevo,…
...Sarajevo,...
…Manila (Filipini),…
...Manila (Filipini),...
…Tokio;…
...Tokio;...
…www.15october.net
...www.15october.net
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Samit u Tivtu

EU i Zapadni Balkan

06.jun 2026. Aleksandra Mudreša / DW

Samit je završen, a može li Crna Gora da počne odbrojavanje do članstva u EU

Vodeće članice EU snažno podržavaju pristupanje Crne Gore zajednici do 2028. godine potvrdila su dešavanja na Samitu Evropska unija - Zapadni Balkan u Tivtu

Lovac F/A-18E Super Hornet sleće na nosač aviona USS Džerald R. Ford

Rat na Bliskom istoku

06.jun 2026. A.I.

Kršenje primirja: Pogođeni ciljevi u Iranu, vazdušna uzbuna u Kuvajtu i Bahreinu

Američka vojska je saoštila da je presrela iranske dronove u Ormuskom moreuzu pa potom gađala radarska postrojenja u Iranu. Nekoliko sati kasnije Teheran je ispalio balističke rakete na Kuvajt i Bahrein

Samit EU - Zapadni Balkan

05.jun 2026. B. B.

Antonio Košta: Crna Gora na korak od članstva u EU, a hita i Albanija

„Zaista odbrojavamo dane do proširenja, da Crna Gora postane članica do 2028. godine“, rekao je predsednik Evropskog saveta Antonio Košta

pruga

Železnice Srbije

05.jun 2026. Anja Mihić

Peter Mađar: Da se preispita ulaganje u prugu Budimpešta-Beograd

Mađarska vlada preispitaće ulaganja u železničku prugu Budimpešta–Beograd, projekat koji već godinama prate kašnjenja i kontroverze. Putnički saobraćaj još nije uspostavljen, uprkos višestrukim najavama otvaranja

Lideri u Tivtu

Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana

05.jun 2026. Aleksa Petrovski

Non–pejper: Francuska i Nemačka nude novi model približavanja EU

Predlog Francuske i Nemačke na samitu EU - Zapadni Balkan u Tivtu zemljama kandidatima za članstvo omogućava pristup određenim sednicama Saveta za spoljne poslove. Postoje i drugi uslovi

Komentar
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1848
Poslednje izdanje

Si, Tramp, Putin i Dan srpske diplomatije

Nepodnošljiva lakoća šibicarenja Pretplati se
Politika i tehnologija

Roboti za Žikino kolo

Intervju: Veroljub Sarić (90), demonstrant

Ko izdrži, taj je pobedio

Intervju: Dr Varsen Agabekijan Šahin, ministarka spoljnih poslova i iseljenika države Palestine

Očuvanje božanstvenog mozaika naroda Palestine

Intervju: Drago Pilsel, novinar i publicista

Odrastao sam s Pavelićevom slikom iznad kreveta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure