

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Džulijan Asanž skoro pet godina čami u jednom londonskom zatvoru dok vodi pravnu borbu protiv izručenja Sjedinjenim Američkim Državama. Posle dva dana finalnog saslušanja sud nije doneo konačnu odluku
Sudbina Džulijana Asanža i dalje visi o koncu. Dvodnevno saslušanje pred sudom u Londonu o prigovoru osnivača Vikiliksa na izručenje Sjedinjenim Američkim Državama u sredu se završilo bez konačne odluke. Sudije su sebi uzele još vremena da razmatraju slučaj ne precizirajući koliko. To je za 52-godišnjeg Australijanca pretposlednja šansa da ne završi u Americi gde mu se sprema proces za špijunažu i gde mu, sudeći po dosadašnjoj praksi američkih sudova u sličnim slučajevima, preti gotovo izvesna doživotna robija.
Ukoliko britanske sudije uprkos protestu svih relevantnih organizacija za ljudska prava i nacionalnih i međunarodnih udruženja novinara, kao i pojednih vlada evropskih država, odluče da Asanža predaju američkom pravosuđu, ostaje još mogućnost hitne intervencije Evropskog suda za ljudska prava.
Ukoliko Asanž na kraju pravne borbe u Americi bude bio osuđen, bila bi to zastrašujuća poruka za sve istraživačke novinare i uzbunjivače da razotkrivaju zločine i krivična dela vlada i lokalnih i mađunarodnih moćnika.
Argumentacija advokata
Kler Dobin, jedna od advokatica koja na suđenju u Londonu zastupa SAD, odbacila je optužbu da Amerika proganja Asanža zbog njegovih političkih načela. Ona je ponovila stav da je on objavljivanjem celovitih poverljivih dokumenata ugrozio živote mnogih ljudi. Pritom se nije radilo o „grešci“ ili „omašci“, već o sistematskom necenzurisanom objavljivanju ogromne količine materijala, preneo je nemački „Špigel“.
Vašington Asanžu stavlja na teret da je zajedno sa uzbunjivačicom Čelsi Mening ukrao i objavio poverljiva dokumenta o američkim vojnim akcijama u Iraku i Avganistanu i tako ugrozio živote američkih saradnika. Na osnovu optužbe u Americi mu preti 175 godina zatvorske kazne.
Asanžovi advokati su argumentovali da se radi o „osvetničkom“ pravnom progonu dirigovanom iz Vašingtona, zbog toga što je Vikiliks razotkrio i američke ratne zločine.
S verom u Evropski sud za ljudska prava
Asanžove pristalice su u sredu protestovale ispred zgrade Kraljevskog suda pravde u Londonu, tražile da se hitno pusti na slobodu noseći transparante „Free Assange“ i „Journalism is not a crime“.
Džulijanova supruga Stela Asanž je nagovestila da će njihov pravni tim Evropskom sud za ljudska prava podneti hitan zahtev da spreči izručenje osnivača Vikiliksa SAD-u, ukoliko britanski sud tako bude odlučio.
Iznela je, međutim, bojazan da bi Vlada Velike Britanije mogla da se ogluši o zahtev da ne izruči Asanža odmah nakon eventuelne negativne presude britanskog suda ne sačekavši odluku Evropskog suda za ljudska prava čijoj bi odluci, u teoriji, morala da se povinuje.
Stela Asanž je rekla da se pribojava za život svog supruga čije je psihičko stanje labilno, ukoliko dospe u američki zatvor u kome očekuju grub tretman.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve