Nuklearno naoružanje
Kraj sporazuma o nuklearnom naoružanju: Šta dalje?
Istekom sporazuma Novi START više neće biti ograničenja preko određenog broja strateških nuklearnih arsenala dve najveće nuklearne sile

Džulijan Asanž skoro pet godina čami u jednom londonskom zatvoru dok vodi pravnu borbu protiv izručenja Sjedinjenim Američkim Državama. Posle dva dana finalnog saslušanja sud nije doneo konačnu odluku
Sudbina Džulijana Asanža i dalje visi o koncu. Dvodnevno saslušanje pred sudom u Londonu o prigovoru osnivača Vikiliksa na izručenje Sjedinjenim Američkim Državama u sredu se završilo bez konačne odluke. Sudije su sebi uzele još vremena da razmatraju slučaj ne precizirajući koliko. To je za 52-godišnjeg Australijanca pretposlednja šansa da ne završi u Americi gde mu se sprema proces za špijunažu i gde mu, sudeći po dosadašnjoj praksi američkih sudova u sličnim slučajevima, preti gotovo izvesna doživotna robija.
Ukoliko britanske sudije uprkos protestu svih relevantnih organizacija za ljudska prava i nacionalnih i međunarodnih udruženja novinara, kao i pojednih vlada evropskih država, odluče da Asanža predaju američkom pravosuđu, ostaje još mogućnost hitne intervencije Evropskog suda za ljudska prava.
Ukoliko Asanž na kraju pravne borbe u Americi bude bio osuđen, bila bi to zastrašujuća poruka za sve istraživačke novinare i uzbunjivače da razotkrivaju zločine i krivična dela vlada i lokalnih i mađunarodnih moćnika.
Argumentacija advokata
Kler Dobin, jedna od advokatica koja na suđenju u Londonu zastupa SAD, odbacila je optužbu da Amerika proganja Asanža zbog njegovih političkih načela. Ona je ponovila stav da je on objavljivanjem celovitih poverljivih dokumenata ugrozio živote mnogih ljudi. Pritom se nije radilo o „grešci“ ili „omašci“, već o sistematskom necenzurisanom objavljivanju ogromne količine materijala, preneo je nemački „Špigel“.
Vašington Asanžu stavlja na teret da je zajedno sa uzbunjivačicom Čelsi Mening ukrao i objavio poverljiva dokumenta o američkim vojnim akcijama u Iraku i Avganistanu i tako ugrozio živote američkih saradnika. Na osnovu optužbe u Americi mu preti 175 godina zatvorske kazne.
Asanžovi advokati su argumentovali da se radi o „osvetničkom“ pravnom progonu dirigovanom iz Vašingtona, zbog toga što je Vikiliks razotkrio i američke ratne zločine.
S verom u Evropski sud za ljudska prava
Asanžove pristalice su u sredu protestovale ispred zgrade Kraljevskog suda pravde u Londonu, tražile da se hitno pusti na slobodu noseći transparante „Free Assange“ i „Journalism is not a crime“.
Džulijanova supruga Stela Asanž je nagovestila da će njihov pravni tim Evropskom sud za ljudska prava podneti hitan zahtev da spreči izručenje osnivača Vikiliksa SAD-u, ukoliko britanski sud tako bude odlučio.
Iznela je, međutim, bojazan da bi Vlada Velike Britanije mogla da se ogluši o zahtev da ne izruči Asanža odmah nakon eventuelne negativne presude britanskog suda ne sačekavši odluku Evropskog suda za ljudska prava čijoj bi odluci, u teoriji, morala da se povinuje.
Stela Asanž je rekla da se pribojava za život svog supruga čije je psihičko stanje labilno, ukoliko dospe u američki zatvor u kome očekuju grub tretman.
Istekom sporazuma Novi START više neće biti ograničenja preko određenog broja strateških nuklearnih arsenala dve najveće nuklearne sile

Springstin je napisao Streets of Minneapolis 24. januara. Tog dana je na TV Nova S emitovan film Presedan o policijskoj brutalnosti koja se dogodila u Valjevu 14. avgusta prošle godine. Mineapolis je lako zameniti sa “Valjevo, čujem ti glas…”, ili, još strašnije “Novi Sade, čujem ti glas dok pevaš kroz krvavu maglu…”

Dok državna administracija pravi oštar zaokret i ublažava retoriku oko ubistava dvoje građana u Minesoti, u američkom društvu traje tiha borba između principa humanosti i sprovođenja imigracionih zakona, jer iza svakog hapšenja onih koji nemaju dozvolu boravka ostaju razorene porodice, razbijene zajednice i krhotine američkog sna

Kina ulazi u godinu Vatrenog konja – prvi put posle šezdeset godina kada je u godini istog imena započela katastrofalna Kulturna revolucija. Vatreni konj se tada oteo kontroli rušeći sve pred sobom i ostavljajući milione žrtava iza sebe. Da li će Si Đinping pritegnuti uzde
Osumnjičeni Italijan se navodno hvalio pred drugima da je između 1992. i 1995. godine išao „u lov na ljude“ u Sarajevu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve