img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ruski medijski izazov

NTV – Kraj nezavisne televizije

18. april 2001, 21:46 Nenad Šebek
Copied

Kao što je teško današnju Rusiju nazvati oazom za slobodne medije, tako je teško NTV opisati kao "nezavisni" medij. No, ostaje činjenica da je od tri televizije koje se mogu gledati u celoj Rusiji NTV jedini imao kritičan stav prema ratu u Čečeniji i da se jedini bavio korupcijom, ako ne baš u džepovima svog vlasnika, a ono bar među ostalim ruskim novobogatašima i unutar državnog aparata

Kao što to u Rusiji često biva, završilo se to pred zoru, sa naoružanim ljudima koji su smenili neke druge naoružane ljude. Nakon što mu to zaposleni u NTV-u desetak dana nisu dozvolili, u kancelariju generalnog direktora na devetom spratu u prošlu subotu uselio se novi „generalni“, američki biznismen ruskog porekla Boris Džordan. Time je jedina ruska televizijska stanica koja nije bila pod kontrolom vlade potpala pod upravu energo-giganta Gazprom, koji je, pak, pod kontrolom države.

Priča, koja možda ima tužan kraj, počela je prošlog proleća kada su maskirani (i naravno naoružani) pripadnici poreske policije uleteli u prostorije Medija Mosta i pokupili sijaset dokumenata o poslovanju ove medijske imperije koja uz NTV obuhvata još i popularni moskovski radio Eho Moskvi, list „Sevodnja“ i još štošta drugog. Većinski vlasnik Media Mosta je Vladimir Gusinski, koji je u prošloj predizbornoj kampanji bio protiv Vladimira Putina. Upravo u tome mnogi vernici koji su se kleli u nezavisnost NTV-a vide i srž problema. Skeptici, međutim, ukazuju na činjenicu da je NTV zajedno sa Media Mostom nakarikao nekoliko stotina miliona dolara duga i da je, neoprezno, pare uzajmio od Gazproma. Prošlog leta, nakon kratkotrajnog boravka u istražnom zatvoru, Gusinski je pušten navodno uz dogovor da će dug podmiriti predajom deonica u NTV-u. Čim se dokopao inostranstva, Gusinski je počeo da zateže s poštovanjem dogovora, a advokati Gazproma su presavili tabak (više komada) i započeli seriju sudskih procesa (pet ih je još u toku). Trećeg aprila, Gazprom je na sednici akcionara NTV-a smenio generalnog direktora Evgenija Kiseljova i postavio novu upravu sa Borisom Džordanom na čelu.

ODBIJANJE: Kiseljov i dobar deo zaposlenih u NTV-u odbili su da priznaju smenu, tvrdeći da je sednica akcionara bila nelegitimna. Konačnu odluku doneće u maju mesecu sud. U međuvremenu, Džordanu nije dozvoljen pristup u zgradu. Prošlog petka, Džordan (državljanin SAD) na konferenciji za novinare rekao je da je upravo dobio radnu i boravišnu dozvolu i da će preuzeti posao u veoma kratkom roku. Petnaestak sati kasnije, gore pomenuti naoružani ljudi smenili su one prethodne naoružane ljude u zgradi NTV-a kraj tornja Ostankino. U ključnim trenucima, sada već bivši „generalni“ Evgenij Kiseljov nalazio se van zemlje. U međuvremenu mu je ponuđeno da preuzme mnogo manji, regionalni kanal TV6, što je on prihvatio, obećavši da će pokušati da preuzme i sve one koji u NTV-u daju otkaz. A takvih je dosta. Po rečima Tatjane Bilove, predstavnice smenjenog rukovodstva NTV-a, oko 350 ljudi dalo je otkaz, uključujući i većinu novinara.

NE UREĐIVAČKA VEĆ POSLOVNA POLITIKA: No, još je rano za sabiranje i oduzimanje kada je u pitanju NTV. Najbolje informacije o samom „udaru“ u kući, kao i detaljne izjave bivšeg rukovodstva, emitovane su baš na „novom“ NTV-u. Osim toga, popriličan broj „starih“ novinara i dalje se pojavljuje na ekranu NTV-a tako da još nije izvesno ni kakve će posledice po uređivačku niti kadrovsku politiku imati novo rukovodstvo kompanije. „Ono što ovde nije valjalo nije bila uređivačka, već poslovna politika“, rekao je Džordan, obećavši da će se pobrinuti da se isplate i zaostale plate i troškovi dopisničke mreže koja već neko vreme diše ‘na škrge’.

No, (sada već bivši) urednik informativne redakcije Grigorij Kričevski ne veruje Džordanu nijednu reč: „Novo rukovodstvo ima jasan zadatak koji je dobilo od Kremlja. Da preuzme kontrolu i promeni način izveštavanja. Pod maskom borbe za vlasništvo vodi se zapravo borba protiv slobode medija u Rusiji. Ovo su ljudi sa sovjetskim načinom razmišljanja, uključujući i tog Amerikanca Džordana. Pazite šta vam kažem, već kroz nekoliko nedelja novinarima će biti saopšteno da nema para za službeni put u Čečeniju. A niko osim nas nije pratio i kritički izveštavao o zbivanjima u Čečeniji. Ili… odjednom će neko od urednika da kaže novinaru: ‘Žao mi je, istraživačko novinarstvo je preskupo za nas, ne možemo da se bavimo pitanjima korupcije u državnom aparatu.’ A ko je sem nas uopšte o tome govorio? Niko! Dakle, ovo je smrtni udarac nezavisnom novinarstvu u Rusiji.“

I Rusi su, kao i onomad Beograđani, ustali da brane svoj NTV (Studio B). Nekoliko hiljada ljudi demonstriralo je ispred Ostankina prošle nedelje, a nešto više ih se okupilo u Sankt Peterburgu. Ništa nije pomoglo ni tada studiju B, ni sada NTV-u. Novinari su se, nešto pre nego što je smena straže obavila posao, obratili direktno predsedniku Vladimiru Putinu, apelujući na njega da ‘učini nešto’. Predsednik se ljubazno zahvalio na ponudi, rekavši da kao šef države nema pravo da se meša u nadležnost suda. Grigorij Kričevski, međutim, smatra Putina lično odgovornim. „Mi smo jedina televizija koju širom zemlje gleda oko 110 miliona ljudi. U Rusiji danas praktično nema nikakve opozicije. Vraćamo se u staru, sovjetsku atmosferu straha u kojoj niko neće smeti ništa da kaže, gde službe bezbednosti mogu da rade šta god hoće.“

SVE JE U DETALJU: Kao što je teško današnju Rusiju nazvati oazom za slobodne medije, tako je međutim, podjednako teško NTV opisati kao ‘nezavisni’ medij. Na izborima 1996. godine, Gusinski i NTV žestoko su zalegli iza kandidata Borisa Jeljcina, čak to nisu nimalo ni krili. Tadašnji argument bio je – bolje Jeljcin nego komunisti (Genadij Zjuganov). Uoči poslednjih predsedničkih izbora, NTV je, doduše mnogo diskretnije nego ranije, agitovao za Jurija Lužkova (gradonačelnika Moskve) i (bivšeg premijera) Primakova. Skeptici će se takođe setiti i da se ne pamti da je NTV ikada emitovao nešto protiv svog vlasnika Gusinskog, a i činjenice da je njegovo bogatstvo nagomilano u vreme kada je to bilo veoma teško pošteno steći. Tu su još i raznorazni finansijski prekršaji, no ostaje činjenica da je od tri televizije koje se mogu gledati u celoj Rusiji NTV jedini imao kritičan stav prema ratu u Čečeniji i da se jedini bavio korupcijom, ako ne baš u džepovima svog vlasnika, a ono bar među ostalim ruskim novobogatašima i unutar državnog aparata.

Zanimljiv je, međutim, jedan mali detalj… događaj od prošlog ponedeljka. Odmah posle useljenja novog rukovodstva, grupa novinara koja je dala otkaz počela je da emituje svoje vesti na maloj, kablovskoj televiziji TNT (takođe vlasništvo Gusinskog). U ponedeljak je moskovska poreska inspekcija podnela prijavu protiv TNT-a, tj. glavnog računovođe Jelene Metlikine i njenog direktora. Optužnica glasi – izbegavanje poreza. Istraga protiv TNT-a vodi se doduše već više meseci. Ali… taj vražji tajming po svojoj slučajnosti neodoljivo podseća na hapšenje Slobodana Miloševića baš 31. marta. I… još jedan nevažan, ali asocijativan podatak: direktor TNT-a zove se Pavel Korčagin. Oni koji su, bilo iz ljubavi bilo iz obaveze, čitali Ostrovskog, setiće se da se glavni junak njegove knjige „Kako se kalio čelik“ takođe zvao… Pavel Korčagin.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Društvene mreže

05.maj 2026. Simone Šlindvajn (DW)

Dete, vojnik, influenser: Milioni pratilaca na TikToku

Brojni video-snimci dece vojnika u Sudanu ovih dana postaju viralni na društvenim mrežama, naročito na platformi TikTok

Požar

Kina

05.maj 2026. I.M.

Vatromet u fabrici vatrometa: Preko dvadeset mrtvih

Najmanje 21 osoba poginula je, a 61 je povređena u snažnoj eksploziji u fabrici vatrometa u kineskoj provinciji Hunan, saopštile su lokalne vlasti

Razgovor Trampa i Merca

Nove pretnje carinama

04.maj 2026. Tomas Špikhofen / DW

Koliko bi nemačku privredu pogodile Trampove carine

Američki predsednik Donald Tramp najavio je povećanje carina na vozila iz Evropske unije na 25 odsto, što bi najveće posledice moglo da ostavi na nemačke proizvođače automobila poput Audija i Poršea

Iran, SAD

Rat na Bliskom istoku

04.maj 2026. I.M.

Iran tvrdi da je ispalio rakete na američki razarač kod Ormuskog moreuza, Vašington se ne oglašava

Prema navodima iranske agencije Fars i drugih državnih medija, Iran je navodno ispalio rakete na jedan američki razarač u blizini luke Jask, na ulazu u Ormuski moreuz, jednu od najvažnijih svetskih pomorskih ruta za transport nafte i gasa. SAD se nisu oglasile

Hantavirus

04.maj 2026. B. B.

Novi slučajevi hantavirusa na kruzeru

Na kruzeru na kome je troje ljudi umrlo od hantavirusa zabeleženi novi slučajevi infekcije

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure