
Crna Gora i EU
Omiljeni kandidat EU: Posle Brisela, premijer Crne Gore u Berlinu
Dok se Srbija nasukala na grebenu bezakonja, Crna Gora hrli ka članstvu u Evropskoj uniji. Posle Brisela, premijer Milojko Spajić otišao je u Berlin

Pet okruga u Kijevu bilo je na meti udara ruskih dronova, saopštio je gradonačelnik Vitalij Kličko. Napadi su izvršeni i u Odesi gde je oštećena jedna višespratnica
Ruski udari rano ujutro 7. novembra izazvali su požare i prouzrokovali štetu u pet okruga Kijeva, javio je gradonačelnik Vitalij Kličko na Telegramu.
Ostaci dronova pali su u oblastima Pečersk, Holosijevski, Solomjansk, Obolonsk i Podilsk, rekao je Kličko i dodao da su dve osobe povređene u padu fragmenata drona, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).
Kličko je izvestio da gore gornji spratovi višespratne zgrade u Pečersku, a stanovnici se evakuišu.
U Odesi je višespratnica oštećena, a jedan muškarac je povređen u padu ruševina nakon što je ukrajinska protivvazdušna odbrana oborila ruske bespilotne letelice iznad crnomorske luke, saopštio je regionalni guverner Oleh Kiper.
Telegram kanali objavili su snimak požara na prvom spratu devetospratnice u Odesi.
Ruska vojska redovno napada ukrajinske regione raznim vrstama oružja – napadnim bespilotnim letelicama, raketama, protivavionskim i protivvazdušnim projektilima, piše RSE.
Rukovodstvo Rusije negira da ruska vojska tokom rata velikih razmera nanosi ciljane udare na civilnu infrastrukturu gradova i sela Ukrajine, ubijajući civile i uništavajući bolnice, škole, vrtiće, energetske i vodovodne objekte.
Ukrajinske vlasti i međunarodne organizacije ove udare kvalifikuju kao ratne zločine koje je počinila Ruska Federacija i ističu da su oni smišljeni.
Izvor: RSE

Dok se Srbija nasukala na grebenu bezakonja, Crna Gora hrli ka članstvu u Evropskoj uniji. Posle Brisela, premijer Milojko Spajić otišao je u Berlin

Neko će morati da plati štetu nastalu ratom u Ukrajini. Rusija to sigurno neće učiniti. Zbog toga će se na samitu Evropske unije diskutovati da se za to koristi zamrznuta ruska imovina u EU. To, međutim, povlači sa sobom razne probleme

343 žene, simbolični broj u istoriji francuskog feminizma, podnele su krivičnu prijavu protiv Brižit Makron zbog izjava upućenih feminističkim aktivistkinjama koje su protestovale protiv glumca optuživanog za silovanje

“Bilo je mnogo rasprava u ‘Njujork tajmsu’ kada je Tramp prvi put izabran da li treba da ga nazivamo lažovom. Ja mislim – da, treba. I tu se ne radi o aktivizmu, već o činjenicama. Iskreno, u SAD mene mnogo više brine kapitulacija… Pogledajte šta radi ‘Vašington post’. Dali su novac Trampu za renoviranje balske sale, a zatim objavili uvodnik o tome kako je divno što imamo novu balsku salu ne pominjući da su je zapravo oni platili. Za mene je to pravi problem”

Kina i Rusija više nisu ključne bezbednosne pretnje, Putin i Si nisu autokrate već mogući veliki biznis partneri, a američki predsednik jedine saveznike u Evropi prepoznaje u “patriotskim partijama” krajnje desnice
Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture
Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve