img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat na Bliskom istoku

Novi nivo ratovanja: Veštačka inteligencija otkriva ciljeve u Gazi

19. decembar 2023, 10:00 P. R
Foto: AP/Hatem Ali
Copied

Veštačka inteligencija koristi se u ratovanju u Pojasu Gaze. Uz njenu pomoć, izraelske oružane snage mogu mnogo brže da odrede ciljeve napada. Ali, kakve su posledice?

Izraelske snage svakodnevno vrše napada u Pojasu Gaze. Deklarisani cilj je uništenje terorističke organizacije Hamas.

Rezultat je: masovno uništenje. Kako ukazuju Ujedinjene nacije, više od 60 odsto stambenih jedinica u Pojasu Gaze je uništeno ili teško oštećeno. Takođe, ubijeno je skoro 19.000 ljudi, od čega 70 odsto žena i maloletnika.

Ti podaci potiču iz Ministarstva zdravlja u Pojasu gaze koje je pod upravom Hamasa i vlade mnogih zemalja smatraju da su podaci verodostojni, piše Dojče Vele. 

Hiljade ljudi su pod ruševinama srušenih zgrada i vode se kao nestali.

„Neselektivno“ – ili s velikom preciznošću?

Američki predsednik Džozef Bajden optužio je Izrael za „neselektivno bombardovanje“. Ali, istraživanje o tome kako se vodi rat u Pojasu Gaze dolazi do drugačijeg zaključka.

Izraelske oružane snage tvrde da izvode napade s velikom preciznošću, a kako same navode, do sada je napadnuto više od 22.000 ciljeva. To je omogućila upotreba najnovije tehnologije i veštačke inteligencije, kaže Liran Antebi sa Instituta za nacionalnu bezbednost, koji je već istraživao tu temu i pre rata u Gazi.

„Postoji relativno visok stepen autonomije, što znači da uređaji analiziraju okruženje i vrše veoma brze proračune. A sistem veštačke inteligencije to može bolje od ljudi, jer može mnogo brže sve da izračuna i mnogo brže da sprovede odluku“, kaže Antebi.

Ciljevi se brže definišu

Ključ tog načina ratovanja leži u brzom definisanju ciljeva napada na osnovu velike količine podataka. Oružane snage Izraela od 2019. imaju tzv. „Centar za mete“ (Target Center) u kojem su, prema rečima bivšeg načelnika Generalštaba Aviva Kočavija, angažovane stotine vojnika. Izrael je još 2021. koristio sisteme ciljanja zasnovane na veštačkoj inteligenciji tokom eskalacije u Pojasu Gaze: „Izraelska vojska je objavila da su u toj operaciji korišćena tri sistema veštačke inteligencije“, kaže Kočavi.

To joj je omogućilo da iz različitih izvora informacija i u roku od dvanaest dana kreira 200 visokokvalitetnih ciljeva. Ranije je vojsci bilo potrebno 360 dana da dođe do tolike količine ciljeva. Jedan od sistema se zove „Habsora“ (Jevanđelje).

Sve manje vremena za provere

Juval Abraham je takođe istraživao tu temu i o tome objavio rezultate u časopisu na engleskom jeziku „+972 Magazine“. 

Razgovarao je s ljudima u izraelskom bezbednosnom aparatu koji su izrazili zabrinutost: „Izvori s kojima sam razgovarao pokrenuli su ozbiljna pitanja o vojnom kvalitetu nekih od tih ciljeva. Ako postavljate stotine ili čak hiljade ciljeva svakog dana, oni smatraju da je tada drastično smanjena mogućnost da ljudi to prate, kako bi se obezbedilo da informacije budu solidne.“

Tada se, kažu Abrahamovi izvori, dolazi u veliko iskušenje da se daju preporuke za ciljeve do kojih se došlo na osnovu brzo pripremljenih podataka, odnosno velikog broja podataka, a sve to bez većih provera.

Više ciljanih ubistava?

Posledica uvođenja nove tehnologije je drugačiji način vođenja rata – čak i ako je sada cilj u Pojasu Gaze da se ubiju pripadnici Hamasa, ukazuje Abraham.

„Ako koristite veštačku inteligenciju, ako možete da obrađujete skoro beskonačne količine podataka, što ranije nije bilo moguće kada su to radili ljudi, onda možete ciljano da ubijate ne samo ključne lidere Hamasa, već i hiljade drugih koji pripadaju Hamasovom vojnom krilu, ali koji se ne smatraju posebno važnim.“

Procenjuje se da u Pojasu Gaze ima 30.000 do 40.000 boraca Hamasa. Posle terorističkog napada 7. oktobra, izraelski zvaničnici su najavili da će ubiti oko 3.000 terorista koji su učestvovali u terorističkom napadu.

Ubistvo svih boraca Hamasa u Pojasu Gaze možda nije cilj izraelskog rata, što i sugerišu snimci koji pokazuju na desetine zarobljenika.

Ali, mete u tom ratu nisu samo ljudi, već i javne zgrade, infrastruktura i soliteri. Cilj uništavanja tih, kako u Izraelu kažu „moćnih ciljeva,“ jeste da se slomi civilno stanovništvo.

A civili?

Juval Abraham kaže da takvo razaranje i ciljana ubistva u ovom ratu ponekad rezultiraju smrću desetina, ponekad i stotina civilnih žrtava. 

Automatizovane i znatno brže preporuke da se nešto označi kao meta omogućavaju vrstu ratovanja s mnogo ciljeva za kratko vreme.

Izraelska vojska ističe da čini mnogo u zaštiti civilnog stanovništva i ističe da Hamas koristi stanovništvo u Pojasu Gaze kao živi štit. 

Međutim, brojne zemlje, humanitarne organizacije i Ujedinjene nacije zahtevaju da se učini mnogo više po tom pitanju.

Za Izrael, upotreba najsavremenije tehnologije znači da je u ovom ratu moguće znatno više napada na ciljeve nego nekada, ali to očigledno dovodi i do većeg broja civilnih žrtava i većeg razaranja – a time i do veće patnje u Pojasu Gaze.

J.H/DW

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Izrael Veštačka inteligencija Bliski istok Hamas
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Društvene mreže

05.maj 2026. Simone Šlindvajn (DW)

Dete, vojnik, influenser: Milioni pratilaca na TikToku

Brojni video-snimci dece vojnika u Sudanu ovih dana postaju viralni na društvenim mrežama, naročito na platformi TikTok

Požar

Kina

05.maj 2026. I.M.

Vatromet u fabrici vatrometa: Preko dvadeset mrtvih

Najmanje 21 osoba poginula je, a 61 je povređena u snažnoj eksploziji u fabrici vatrometa u kineskoj provinciji Hunan, saopštile su lokalne vlasti

Razgovor Trampa i Merca

Nove pretnje carinama

04.maj 2026. Tomas Špikhofen / DW

Koliko bi nemačku privredu pogodile Trampove carine

Američki predsednik Donald Tramp najavio je povećanje carina na vozila iz Evropske unije na 25 odsto, što bi najveće posledice moglo da ostavi na nemačke proizvođače automobila poput Audija i Poršea

Iran, SAD

Rat na Bliskom istoku

04.maj 2026. I.M.

Iran tvrdi da je ispalio rakete na američki razarač kod Ormuskog moreuza, Vašington se ne oglašava

Prema navodima iranske agencije Fars i drugih državnih medija, Iran je navodno ispalio rakete na jedan američki razarač u blizini luke Jask, na ulazu u Ormuski moreuz, jednu od najvažnijih svetskih pomorskih ruta za transport nafte i gasa. SAD se nisu oglasile

Hantavirus

04.maj 2026. B. B.

Novi slučajevi hantavirusa na kruzeru

Na kruzeru na kome je troje ljudi umrlo od hantavirusa zabeleženi novi slučajevi infekcije

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure