img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat na Bliskom istoku

Novi nivo ratovanja: Veštačka inteligencija otkriva ciljeve u Gazi

19. decembar 2023, 10:00 P. R
Foto: AP/Hatem Ali
Copied

Veštačka inteligencija koristi se u ratovanju u Pojasu Gaze. Uz njenu pomoć, izraelske oružane snage mogu mnogo brže da odrede ciljeve napada. Ali, kakve su posledice?

Izraelske snage svakodnevno vrše napada u Pojasu Gaze. Deklarisani cilj je uništenje terorističke organizacije Hamas.

Rezultat je: masovno uništenje. Kako ukazuju Ujedinjene nacije, više od 60 odsto stambenih jedinica u Pojasu Gaze je uništeno ili teško oštećeno. Takođe, ubijeno je skoro 19.000 ljudi, od čega 70 odsto žena i maloletnika.

Ti podaci potiču iz Ministarstva zdravlja u Pojasu gaze koje je pod upravom Hamasa i vlade mnogih zemalja smatraju da su podaci verodostojni, piše Dojče Vele. 

Hiljade ljudi su pod ruševinama srušenih zgrada i vode se kao nestali.

„Neselektivno“ – ili s velikom preciznošću?

Američki predsednik Džozef Bajden optužio je Izrael za „neselektivno bombardovanje“. Ali, istraživanje o tome kako se vodi rat u Pojasu Gaze dolazi do drugačijeg zaključka.

Izraelske oružane snage tvrde da izvode napade s velikom preciznošću, a kako same navode, do sada je napadnuto više od 22.000 ciljeva. To je omogućila upotreba najnovije tehnologije i veštačke inteligencije, kaže Liran Antebi sa Instituta za nacionalnu bezbednost, koji je već istraživao tu temu i pre rata u Gazi.

„Postoji relativno visok stepen autonomije, što znači da uređaji analiziraju okruženje i vrše veoma brze proračune. A sistem veštačke inteligencije to može bolje od ljudi, jer može mnogo brže sve da izračuna i mnogo brže da sprovede odluku“, kaže Antebi.

Ciljevi se brže definišu

Ključ tog načina ratovanja leži u brzom definisanju ciljeva napada na osnovu velike količine podataka. Oružane snage Izraela od 2019. imaju tzv. „Centar za mete“ (Target Center) u kojem su, prema rečima bivšeg načelnika Generalštaba Aviva Kočavija, angažovane stotine vojnika. Izrael je još 2021. koristio sisteme ciljanja zasnovane na veštačkoj inteligenciji tokom eskalacije u Pojasu Gaze: „Izraelska vojska je objavila da su u toj operaciji korišćena tri sistema veštačke inteligencije“, kaže Kočavi.

To joj je omogućilo da iz različitih izvora informacija i u roku od dvanaest dana kreira 200 visokokvalitetnih ciljeva. Ranije je vojsci bilo potrebno 360 dana da dođe do tolike količine ciljeva. Jedan od sistema se zove „Habsora“ (Jevanđelje).

Sve manje vremena za provere

Juval Abraham je takođe istraživao tu temu i o tome objavio rezultate u časopisu na engleskom jeziku „+972 Magazine“. 

Razgovarao je s ljudima u izraelskom bezbednosnom aparatu koji su izrazili zabrinutost: „Izvori s kojima sam razgovarao pokrenuli su ozbiljna pitanja o vojnom kvalitetu nekih od tih ciljeva. Ako postavljate stotine ili čak hiljade ciljeva svakog dana, oni smatraju da je tada drastično smanjena mogućnost da ljudi to prate, kako bi se obezbedilo da informacije budu solidne.“

Tada se, kažu Abrahamovi izvori, dolazi u veliko iskušenje da se daju preporuke za ciljeve do kojih se došlo na osnovu brzo pripremljenih podataka, odnosno velikog broja podataka, a sve to bez većih provera.

Više ciljanih ubistava?

Posledica uvođenja nove tehnologije je drugačiji način vođenja rata – čak i ako je sada cilj u Pojasu Gaze da se ubiju pripadnici Hamasa, ukazuje Abraham.

„Ako koristite veštačku inteligenciju, ako možete da obrađujete skoro beskonačne količine podataka, što ranije nije bilo moguće kada su to radili ljudi, onda možete ciljano da ubijate ne samo ključne lidere Hamasa, već i hiljade drugih koji pripadaju Hamasovom vojnom krilu, ali koji se ne smatraju posebno važnim.“

Procenjuje se da u Pojasu Gaze ima 30.000 do 40.000 boraca Hamasa. Posle terorističkog napada 7. oktobra, izraelski zvaničnici su najavili da će ubiti oko 3.000 terorista koji su učestvovali u terorističkom napadu.

Ubistvo svih boraca Hamasa u Pojasu Gaze možda nije cilj izraelskog rata, što i sugerišu snimci koji pokazuju na desetine zarobljenika.

Ali, mete u tom ratu nisu samo ljudi, već i javne zgrade, infrastruktura i soliteri. Cilj uništavanja tih, kako u Izraelu kažu „moćnih ciljeva,“ jeste da se slomi civilno stanovništvo.

A civili?

Juval Abraham kaže da takvo razaranje i ciljana ubistva u ovom ratu ponekad rezultiraju smrću desetina, ponekad i stotina civilnih žrtava. 

Automatizovane i znatno brže preporuke da se nešto označi kao meta omogućavaju vrstu ratovanja s mnogo ciljeva za kratko vreme.

Izraelska vojska ističe da čini mnogo u zaštiti civilnog stanovništva i ističe da Hamas koristi stanovništvo u Pojasu Gaze kao živi štit. 

Međutim, brojne zemlje, humanitarne organizacije i Ujedinjene nacije zahtevaju da se učini mnogo više po tom pitanju.

Za Izrael, upotreba najsavremenije tehnologije znači da je u ovom ratu moguće znatno više napada na ciljeve nego nekada, ali to očigledno dovodi i do većeg broja civilnih žrtava i većeg razaranja – a time i do veće patnje u Pojasu Gaze.

J.H/DW

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Izrael Veštačka inteligencija Bliski istok Hamas
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Bombardovanje Moskve

Masovni napad dronova

19.jul 2026. I.M.

Ukrajina pogodila ruska skladišta: Najmanje osam poginulih, Moskva najavila odgovor

Rat u Ukrajini sve više se pretvara u sukob dubinskih udara, a najnoviji napad pokazuje da nijedna strana više nije ograničena samo na liniju fronta. Ukrajinski dronovi pogodili su ruska skladišta, a u napadima je poginulo najmanje osam ljudi

Iran, SAD

Rat na Bliskom istoku

19.jul 2026. I.M.

Eskalacija sukoba: Dva američka vojnika ubijena u Jordanu, SAD pokrenule žestoke udare na Iran

Posle novih napada i rastućeg broja žrtava, odnosi između SAD i Irana dodatno su se pogoršali. Teheran je odbacio okvirni mirovni sporazum iz juna, dok Vašington poručuje da neće menjati politiku. U međuvremenu, zatvaranje jednog od najvažnijih pomorskih puteva za transport nafte povećava rizik od velikog rasta cena

Hrvatska

18.jul 2026. S. Ć.

Konkurs koji nudi zaposlenje na mestu iz bajke za 4000 evra

U Komiži na ostrvu Vis nude 4000 evra mesečno na konkursu za izvršnog direktora Geoparka Viški arhipelag

Bliski istok

18.jul 2026. R. Š.

SAD sedmu noć zaredom bombardovale Iran

Vojni savetnik vrhovnog vođe Irana upozorio SAD da će ući u fazu „ofanzivnih operacija punih razmera” ako se napadi nastave

Crna Gora

Crna Gora

18.jul 2026. Aleksandra Mudreša (DW)

„Otključavanje“ Ustava: Crna Gora još korak bliža Evropskoj uniji

Dogovoru o izmenama Ustava Crne Gore prethodio je sporazum vlasti i opozicije, postignut uz posredovanje ambasadora Evropske unije u Podgorici Johana Satlera

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure