

Nemačka
AfD ubedljivo na prvom mestu: Kako ekstremna desnica pridobija radnike
Iako je za krajnje desničarsku AfD glasao ogroman procenat radnika u Nemačkoj, jasno je da su ekonomski i socijalno-politički stavovi AfD sve samo ne naklonjeni radnicima




Posade američkih nosača aviona u agresiji na Iran suočavaju se sa nestašicama, a mnogi mornari su pokušali i samoubistvo. Pri tome, komandant broda ima pravo da zatraži „dan piva“ kao predah
„Ne. Ne. Ne“, rekao je Donald Tramp na pitanje novinara da li je posada nosača aviona „USS Abraham Linkoln“ i drugih brodova predugo na moru bez predaha. „Ni izbliza dovoljno dugo“, rekao je predsednik.
To je njegov lakonski odgovor nakon izveštaja da udarni američki nosač aviona ima sijaset problema – manjak zaliha, sitne i krupne kvarove, očajnu posadu koja broji oko pet hiljada ljudi, gde je navodno bilo i više pokušaja samoubistava.
„Linkoln“ je iz operacija oko Venecuele direktno otišao da učestvuje u napadima na Iran i odbrani od iranskih raketa, provodeći tako oko devet meseci na vodi, bez mogućnosti da posada barem po dva-tri dana bude na kopnu.
No, Tramp je ipak posredno priznao te muke tako što je novinarima potvrdio da će nosač aviona uskoro biti zamenjen „vrlo sličnim brodom“.


Sada Njujork tajms, pozivajući se na izvore, piše da su muke za „Linkoln“ krenule na početku američkih i izraelskih napada na Iran, pošto su iranske rakete i jurišni dronovi pogodili bazu američke mornarice u Bahreinu, ključno logističko čvorište.
Zbog opasnosti od iranskih napada, Pentagon se okrenuo bazi pod britanskom komandom na ostrvu Dijego Garsija, južno od Maldiva. To je čak 3.500 kilometara od Omanskog zaliva.
Tadašnji britanski premijer Kir Starmer je najpre uskratio Amerikancima pristup, ali je popustio početkom marta, posle Trampovih izliva besa.
Korišćenje ovog ostrva objašnjava zašto je Iran 20. marta ispalio dve balističke rakete na ostrvo, piše Tajms. Jedna raketa pala je u Indijski okean, a drugu je oborio ratni brod američke mornarice.
„Linkoln“ će sada zameniti drugi nosač „USS Džordž Vašington“, inače stacioniran u Japanu. To plovilo je ranije ove sedmice pošlo na zapad kroz Malajski moreuz.
Treći nosač aviona, „USS Džordž Buš“, takođe je mesecima u borbama na Bliskom istoku pošto je 31. marta isplovio iz Norfolka.
Trampova administracija oslanjala se i na još jedan nosač aviona, „USS Džerald Ford“, koji je najpre bio u Karibima u okviru kampanje pritiska na Venecuelu, a zatim je preusmeren ka Bliskom istoku.
Američka flota će inače sledeće godine brojati deset nosača aviona, posle penzionisanja jednog starijeg modela.
Nosač „Ford“ je nakon terorističkih napada na Njujork i Vašington boravio 326 dana na moru bez prestanka, postavljajući rekord još od Vijetnamskog rata.
Tokom Vijetnama je ipak bilo malo drukčije – na dva dana plovidbe bila je pomorska baza Subik bej na Filipinima, gde su vojnici mogli da se odmore.
Njujork tajms podseća i na tradicionalno pravo koje ima komandant svakog ratnog broda – nakon 45 uzastopnih dana na moru, on može zatražiti „dan piva“ za posadu. Dakle, dan za odmor, razonodu, druženje i opijanje, pa makar i na palubi.
Portparol Pete flote američke mornarice nije odgovorio na pitanje da li je neki od brodova uključenih u rat protiv Irana zatražio „dan piva“.
izvor: Njujork tajms
Samo u avgustu: Uštedite tri hiljade dinara na godišnjoj pretplati na digitalno izdanje „Vremena“! Iskoristite popust ovde i podržite nezavisno novinarstvo.


Iako je za krajnje desničarsku AfD glasao ogroman procenat radnika u Nemačkoj, jasno je da su ekonomski i socijalno-politički stavovi AfD sve samo ne naklonjeni radnicima


Hrvatska policija je saopštila da je pronašla jedno telo tokom pregleda područja zahvaćenog požarom u Omišu. Prema podacima hrvatskog Crvenog krsta, zbog poslednica požara zbrinuto je gotovo 2.400 ljudi


Parlament Švedske spušta granicu krivične odgovornosti na 14 godina i pooštrava kazne za najteža i višestruka krivična dela


Čak 34 kandidata, glasački listić dug oko 90 centimetara i protivkandidat obučen kao kanta za smeće – tako su izgledali dopunski izbori u britanskom Klaktonu. Ipak, iza bizarnog spektakla krije se ozbiljan problem za Najdžela Faraža i njegovu partiju - „Reform UK"


Berlinski zid trebalo je da zaustavi masovni odlazak stanovnika DDR-a na Zapad. Umesto toga, postao je jedan od najpoznatijih simbola Hladnog rata, a njegova senka i danas se oseća u nemačkoj politici, ekonomiji i društvu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve