Osim tradicionalnih političkih partija, na nemačkim parlamentarnim izborima kandidovale su se i neobične stranke, poput Partije zaštite životinja, Marksističko-lenjinističke partije i Partije za istraživanje podmlađivanja, koja zagovara produženje ljudskog života na hiljadu godina
Na prevremenim parlamentarnim izborima pravo glasa ima 59,2 miliona građana.
Birališta su otvorena od osam do 18 časova.
Građani Nemačke na izborima imaju skromnih 29 opcija, a, između ostalih, kandidovali su se i Partija zaštite životinja, Partija za istraživanje podmlađivanja, Marksističko-lenjinistička partija i Hrišćani za Nemačku.
Među ovim partijama, najviše interesovanja je privukla Partija za istraživanje podmlađivanja.
Naime, ova stranka se zalaže da se novac od nemačkih poreskih obveznika umesto u dosadašnje projekte preusmeri u istraživanje zaustavljanja starenja, kako bi se došlo do situacije u kojoj bi „ljudi živeli po hiljadu godina“ i kako bi se tela ljudi konzervirala, tako da mogu kasnije da se ožive.
Na veb-sajtu ove stranke stoji obećanje se da će partija ulagati 40 milijardi evra godišnje gotovine EU za ove ciljeve.
Inače, uz 59,2 miliona birača, koliko ih prema proceni saveza za statistiku Destatis ima u samoj Nemačkoj, pravo glasa ima i više od tri miliona nemačkih državljana u inostranstvu, za koje će ovogodišnje glasanje zbog kratkih rokova biti problematičnije nego inače, pišu nemački mediji.
Na izborima se za funkciju kancelara takmiči pet stranačkih kandidata, iako formalno šefa vlade tek posle izbora bira novi saziv Bundestaga.
Za kancelarske kandidate su svoje lidere predložili demohrišćani (CDU i CSU), socijaldemokratska SPD, Zeleni, desničarska Alternativa za Nemačku (AfD) i levičarsko-populistički Savez Sara Vagenkneht (Sahra Wagenknecht, BSW).
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Rat u Iranu otvorio je pukotine u američkom vojno-industrijskom kompleksu. Dok Donald Trump traži brže povećanje proizvodnje, proizvođači oružja suočavaju se sa ograničenjima kapaciteta, sporim investicijama i neizvesnim budžetskim okvirom
Na samitu u Briselu, lideri EU su jasno stavili do znanja da neće slati vojne snage SAD i Izraelu u sukobima na Bliskom istoku, ističući energetske i humanitarne posledice rata
Semjuel Klinton Hajnot bio je pre dve decenije glavni strateg američkog ratnog vazduhoplovtsva. On objašnjava zašto je Ormuski moreuz slaba tačka napada na Iran, zašto u ratnim uslovima ne može da se obezbedi stopostotno siguran prolaz tankera sa naftom
Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića
Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra
Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!