
Rat u Ukrajini
Tramp: U Ukrajini neće biti američkih vojnika
Američki predsednik Donald Tramp je istakao da su Francuska, Nemačka i Velika Britanija među onima koji „žele da imaju vojnike na terenu“
Osim tradicionalnih političkih partija, na nemačkim parlamentarnim izborima kandidovale su se i neobične stranke, poput Partije zaštite životinja, Marksističko-lenjinističke partije i Partije za istraživanje podmlađivanja, koja zagovara produženje ljudskog života na hiljadu godina
U Nemačkoj su otvorena birališta za izbor 630 poslanika novog saziva Bundestaga.
Na prevremenim parlamentarnim izborima pravo glasa ima 59,2 miliona građana.
Birališta su otvorena od osam do 18 časova.
Građani Nemačke na izborima imaju skromnih 29 opcija, a, između ostalih, kandidovali su se i Partija zaštite životinja, Partija za istraživanje podmlađivanja, Marksističko-lenjinistička partija i Hrišćani za Nemačku.
Među ovim partijama, najviše interesovanja je privukla Partija za istraživanje podmlađivanja.
Naime, ova stranka se zalaže da se novac od nemačkih poreskih obveznika umesto u dosadašnje projekte preusmeri u istraživanje zaustavljanja starenja, kako bi se došlo do situacije u kojoj bi „ljudi živeli po hiljadu godina“ i kako bi se tela ljudi konzervirala, tako da mogu kasnije da se ožive.
Na veb-sajtu ove stranke stoji obećanje se da će partija ulagati 40 milijardi evra godišnje gotovine EU za ove ciljeve.
Inače, uz 59,2 miliona birača, koliko ih prema proceni saveza za statistiku Destatis ima u samoj Nemačkoj, pravo glasa ima i više od tri miliona nemačkih državljana u inostranstvu, za koje će ovogodišnje glasanje zbog kratkih rokova biti problematičnije nego inače, pišu nemački mediji.
Na izborima se za funkciju kancelara takmiči pet stranačkih kandidata, iako formalno šefa vlade tek posle izbora bira novi saziv Bundestaga.
Za kancelarske kandidate su svoje lidere predložili demohrišćani (CDU i CSU), socijaldemokratska SPD, Zeleni, desničarska Alternativa za Nemačku (AfD) i levičarsko-populistički Savez Sara Vagenkneht (Sahra Wagenknecht, BSW).
Američki predsednik Donald Tramp je istakao da su Francuska, Nemačka i Velika Britanija među onima koji „žele da imaju vojnike na terenu“
Na samitu u Vašingtonu postignut je ograničen napredak ka mirovnom sporazumu o Ukrajini, ali Evropljani su ipak postigli jedan cilj: ujedinjeni se suprotstavljaju Trampu i Putinu
Predsednik SAD Donald Tramp saopštio je da je nakon sastanaka sa evropskim liderima telefonom razgovarao sa Vladimirom Putinom i započeo organizaciju susreta ruskog i ukrajinskog predsednika. Planiran je i trilateralni sastanak u kojem bi učestvovao i Tramp.
„Ne želim da gledam Srbe potčinjene u BiH. Ako nismo mogli biti ravnopravni, nećemo biti ni potčinjeni“, rekao je Milorad Dodik
Evropski šefovi država i vlada pohitali su u Vašington da budu uz Volodimira Zelenskog prilikom njegovih razgovora sa Donaldom Trampom o ceni mira u Ukrajini. Postoji bojazan da su se Tramp i Putin dogovorili nešto što ne odgvora ni Ukrajincima ni Evropljanima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve