Osim tradicionalnih političkih partija, na nemačkim parlamentarnim izborima kandidovale su se i neobične stranke, poput Partije zaštite životinja, Marksističko-lenjinističke partije i Partije za istraživanje podmlađivanja, koja zagovara produženje ljudskog života na hiljadu godina
Na prevremenim parlamentarnim izborima pravo glasa ima 59,2 miliona građana.
Birališta su otvorena od osam do 18 časova.
Građani Nemačke na izborima imaju skromnih 29 opcija, a, između ostalih, kandidovali su se i Partija zaštite životinja, Partija za istraživanje podmlađivanja, Marksističko-lenjinistička partija i Hrišćani za Nemačku.
Među ovim partijama, najviše interesovanja je privukla Partija za istraživanje podmlađivanja.
Naime, ova stranka se zalaže da se novac od nemačkih poreskih obveznika umesto u dosadašnje projekte preusmeri u istraživanje zaustavljanja starenja, kako bi se došlo do situacije u kojoj bi „ljudi živeli po hiljadu godina“ i kako bi se tela ljudi konzervirala, tako da mogu kasnije da se ožive.
Na veb-sajtu ove stranke stoji obećanje se da će partija ulagati 40 milijardi evra godišnje gotovine EU za ove ciljeve.
Inače, uz 59,2 miliona birača, koliko ih prema proceni saveza za statistiku Destatis ima u samoj Nemačkoj, pravo glasa ima i više od tri miliona nemačkih državljana u inostranstvu, za koje će ovogodišnje glasanje zbog kratkih rokova biti problematičnije nego inače, pišu nemački mediji.
Na izborima se za funkciju kancelara takmiči pet stranačkih kandidata, iako formalno šefa vlade tek posle izbora bira novi saziv Bundestaga.
Za kancelarske kandidate su svoje lidere predložili demohrišćani (CDU i CSU), socijaldemokratska SPD, Zeleni, desničarska Alternativa za Nemačku (AfD) i levičarsko-populistički Savez Sara Vagenkneht (Sahra Wagenknecht, BSW).
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”
Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti
Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (2)
Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Situacija u Avganistanu se dramatično pogoršava, posebno za žene i devojčice koje su praktično isključene iz javnog života. Prema izveštaju Ujedinjenih nacija, skoro polovina stanovništva ove zemlje će zavisiti od humanitarne pomoći do kraja godine
Novčanica od sto dolara, međunarodni aerodrom na Floridi, propusnice za nacionalne parkove nosiće ime Donalda Trampa. Postoje planovi i za ratne brodove, auto-puteve, uz sve drugo što već sada krase lik i ime aktuelnog američkog predsednika
Nije Vučić Putin, niti to može biti. Putina se ljudi plaše, a od Vučića im se samo ide u toalet. Da bi postao ozbiljan diktator, čovek mora za to da bude talentovan. I mora imati validniju diplomu od one dobijene od Vojislava Šešelja
Zašto SNS nakon lokalnih izbora liči na firmu koja pravi banket prikrivajući neizbežni bankrot, a Vučić na njenog vlasnika zaduženog do grla kako bi još malo izigravo velikog gazdu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!