img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ratna žarišta

Nekom rat, nekom brat: Industrija oružja lani zaradila 632 milijarde dolara

02. decembar 2024, 13:41 Nina Verkhojzer (DW)
Foto: AP Photo
Luganska narodna republika: Za fotoreportere izloženi zaplenjeni ukrajinski tenkovi
Copied

Ratna žarišta u Ukrajini i pojasu Gaze, kao i rastuće tenzije u istočnoj Aziji, značajno povećavaju potražnju za oružjem i vojnom opremom, pa su i prihodi industrije oružja 2023. sve veći

Prihodi 100 najvećih proizvođača oružja na svetu dostigli su ukupno 632 milijarde američkih dolara, što je porast od 4,2 odsto u odnosu na 2022. – piše u izveštaju švedskog instituta za mirovna istraživanja SIPRI za prošlu godinu, piše Dojče Vele.

„Najvažniji razvoj u 2023. bio je taj što su posebno evropske i američke kompanije konačno uspele da rastuću potražnju izazvanu ratom u Ukrajini pretvore u povećane prihode“, objašnjava Sjao Liang, jedan od autora izveštaja, u intervjuu za DW. „Mnoge kompanije su 2022. još uvek imale problema zbog poremećaja u lancima snabdevanja izazvanih pandemijom koronavirusa.“

Rusija

SIPRI navodi da su najveći porast zabeležileruske kompanije čiji su prihodi 2023. porasli za 40 odsto.

Rakete, borbeni avioni i dronovi često se proizvode u višesmenskom sistemu kako bi se nadoknadili veliki gubici materijala na frontu, navodi se u izveštaju.

Međutim, među 100 najvećih svetskih kompanija za naoružanje nalaze se samo dve ruske firme:

„Većina ruskih kompanija prestala je da objavljuje podatke o prihodima 2022.“, objašnjava Sjao Liang. Ipak, nisu sve. Istraživačima iz Stokholma posebno su korisni podaci kompanije Rostek, koja zauzima sedmo mesto među svetskim proizvođačima naoružanja. „To je zapravo holding sa sedam ili osam različitih ruskih kompanija koje smo ranije imali u našoj bazi podataka. I dalje imamo prilično dobar uvid u to kako se te firme razvijaju“, ističe Liang.

Ukrajina

Jedina ukrajinska kompanija među prvih 100 je JSC Ukrainian Defense Industry, koja je svoje prihode povećala za 69 odsto.

Nemačka

Nemačke kompanije ostvarile u proseku porast prihoda od 7,5 odsto.

Među 100 najvećih svetskih proizvođača naoružanja nalaze se četiri nemačke kompanije: Rajnmetal, Tisen Krup, Hensolt i Dil.

Najveći porast prihoda – 30 odsto – zabeležila je kompanija Dil, koja proizvodi vođene rakete i sisteme za protivvazdušnu odbranu.

Rajnmetal, najveća nemačka kompanija, zauzima 26. mesto na listi i povećala je prihode za 10 odsto. Ova firma proizvodi, između ostalog, artiljerijsku municiju od 155 mm, samohodne haubice i oklopna vozila.

Evropa

Uprkos rastu pojedinačnih kompanija, Evropa je kao celina zabeležila najmanji rast prihoda u sektoru naoružanja, svega 0,2 odsto.

To je delom posledica ograničenih proizvodnih kapaciteta i relativno niskih budžeta za odbranu.

Neke zemlje, poput Francuske i Italije, zabeležile su značajan pad prihoda.

SAD

Na vrhu liste 100 najvećih svetskih kompanija i dalje su američki giganti Lokid Martin i RTX (ranije Rejton). Obe kompanije su 2023. zabeležile blagi pad prihoda, što je prema SIPRI-ju povezano sa ograničenom dostupnošću specijalnih komponenti ili sirovina potrebnih za proizvodnju raketa i u avioindustriji.

Dakle, problem nije potražnja, već lanci snabdevanja. Generalno, manji proizvođači su 2023. brže povećavali proizvodnju od velikih korporacija.

Azija

U Aziji su, pre svega, kompanije iz Južne Koreje i Japana značajno povećale prihode, kao odgovor na rastuće tenzije u regionu.

Japan od 2022. ulaže u naoružanje više nego ikada od završetka Drugog svetskog rata, i beleži povećanje prihoda od 35 odsto.

Južnokorejske kompanije uspele su da se probiju i na evropsko tržište: Hyundai Rotem Poljskoj prodaje borbene tenkove. To se odrazilo i na prihode industrije naoružanja koji su proasli za čak 39 odsto.

U Kini su prihodi kompanija za proizvodnju naoružanja 2023. porasli za samo 0,7 odsto, što je najmanji rast od 2019

Bliski istok

Šest od 100 najvećih proizvođača naoružanja nalazi se na Bliskom istoku. Njihovi prihodi su 2023. porasli za 18 odsto i dostigli 19,6 milijardi dolara.

Prihodi tri izraelske kompanije za naoružanje dostigli su rekordnih 13,6 milijardi dolara. Među tim firmama su i proizvođači zaštitnog sistema „Gvozdena kupola“, koji štiti Izrael od raketnih napada.

Tagovi:

Naoružanje Rusija Tenkovi Ukrajina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Smenjen najviši kineski general

Kina

27.januar 2026. Uroš Mitrović

Uzdrmana „Čelična elita“: Šta znači pad generala Džanga Jousije

Smena i hapšenje generala Džanga Jousije, potpredsednika Centralne vojne komisije i dugogodišnjeg bliskog saradnika predsednika Si Đinpinga, zbog špijunaže je iznenadila zapadne posmatrače. Šta se događa u zatvorenom sistemu moći Narodne Republike Kine

Nosač aviona sve bliži Iranu

Bliski istok

27.januar 2026. I.M.

SAD i Iran: Američki nosač aviona „Abraham Linkoln“ zauzima borbeni položaj

Dok predsednik SAD Donald Trump razmatra moguće odgovore na represiju u Iranu, američka ratna mornarica predvođena nosačem „Abraham Linkoln“ sve je bliže Teheranu

SAD

SAD

26.januar 2026. Metju Pirson / DW

Trampove patriote: Kako se vrbuju ljudi za lov na migrante

Masovne deportacije koje sprovodi američka imigraciona služba ICE praćene su naglim rastom broja zaposlenih i promenama u sistemu obuke. Kritičari upozoravaju da je naglasak stavljen na kvantitet, dok se istovremeno povećava broj konflikata, protesta i smrtonosnih incidenata

SAD

26.januar 2026. A.I.

Lov na migrante: Napad na fundamentalne vrednosti demokratije

Trampove naoružane trupe za deportaciju ganjaju migrante kao slobodnu lovinu. Od početka godine ubili su troje ljudi. Oglasili su se i bivši predsednici Barak Obama i Bil Klinton

Ljudi posmatraju kako izraelski vojni buldožer ruši kuće u palestinskom izbegličkom kampu Nur Šams, blizu grada Tulkarema na Zapadnoj obali.

Na licu mesta

26.januar 2026. Tanja Kremer (DW)

Palestinci na Zapadnoj obali: Život u strahu, bolu i poniženju

Postoji obrazac kojim militantni izraelski naseljenici maltretiraju mnoge palestinske porodice na Zapadnoj obali, zbog čega su te porodice prinuđene da napuste domove

Komentar
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Blokada Filozofskog fakultta u Novom Sadu

Komentar

Šta bi naprednjaci dali da su Jelena Kleut

Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1829
Poslednje izdanje

Ova situacija

Opomene i pouke Vlade Zorana Đinđića Pretplati se
Intervju: Ivan Vujačić, ekonomista, bivši ambasador u SAD, predsednik upravnog odbora Fondacije Zoran Đinđić

Žongliranje sa 18 loptica u Vladi

Naprednjački udar na pravosuđe

Lojalizacija sudstva i tužilaštva

Vučić kao četnik

Zapela mi kokarda za granu

Iran

Američke pretnje i domaće nezadovoljstvo

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure