img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Hrvatska

Nasledenici stradalih Jevreja još čekaju povratak imovine

20. maj 2024, 10:03 M.J./Deutsche Welle
Foto: Tanjug
Zagreb, evropski grad
Copied

Jevreji u Hrvatskoj su tokom i nakon Drugog svetskog rata uglavnom ostali bez svoje imovine. Njihovi naslednici se i dan danas bore za povraćaj imovine

„U Gornjem gradu, u Opatičkoj 16 nalazi se zgrada u kojoj je trebalo da se rodim 1948. godine”, rekao je Marko Ivanović za DW.

I zaista, tako je i trebalo da bude. Tu zgradu je kupio njegov otac pre Drugog svetskog rata. Nakon toga, njegov otac je tokom rata dva puta izbegao deportaciju u koncentracioni logor i preživeo rat. Ipak, umeđuvremenu je ostao bez sve imovine i bio osuđen na prisilni rad.

Pre Drugog svetskog rata u Hrvatskoj je živelo oko 25.000 Jevreja. Veliki deo njihove imovine konfiskovao je fašistički ustaški režim u doba NDH. Ono malo što je ostalo, nakon rata su konfiskovali komunisti.

„Otac je zaključio da mu nema života u domovini, i zajedno sa mojom majkom je napustio Zagreb. Oni zatim otišli u Đenovu i tamo sam rođen”, priča Stojanović.

U rukama pogrešnog vlasnika

Njegov otac je 1998. godine sudski rehabilitovan. Uprkos tome, njegova porodična imovina i dalje nije vraćena.

Takvih slučajeva je u Zagrebu mnogo. U Zagrebu je do 1941. godine živelo oko 12.000 Jevreja. Danas ih je u Hrvatskoj ostalo oko 1.700 i mnogo od njih se, poput Stojanovića, bore za svoju imovinu.

Prema podacima iz evidencije nekadašnje NDH, u kojoj je tada svaki Jevrej morao navesti članove porodice i svu imovinu, te nekretnine bi danas vredele oko 300 miliona dolara.

Zakon o nadoknadi za imovinu oduzetu za vreme komunističke vladavine donesen je 1996. godine. Tim zakonom, međutim, obuhvaćena je samo imovina oduzeta nakon 5. maja 1945. godine. Zbog toga se dešava da se imovina ne vrati pravom vlasniku, već onome ko ju je stekao za vreme ustaškog režima.

Jevrejska arhitektura ulepšala Zagreb

Ironija se, ipak, krije u tome, što se Zagreb dosta razvijao između dva rata, a u tome su veliku ulogu igrali Jevreji.

Istoričarka umetnosti Mira Volf naglasila je kako je jevrejska arhitektura u velikoj meri doprinela razvoju Zagreba.

„Zagreb, takav kakav je danas, evropska metropola, procvetao je baš doprinosom jevrejskih arhitekti. Oni su izgradili veliki deo centra grada”, objašnjava Volf.

U Srbiji pravda sprovedena

U februaru 2016. godine, Skupština Srbije usvojila je usvojila je Zakon o otklanjanju posledica oduzimanja imovine žrtvama holokausta koje nemaju živih pravnih naslednika. Na ime ovog zakona, za koji su tada glasale i vlast i opozicija, registrovanim jevrejskim opštinama priznato je pravo da se u njihovo vlasništvo prenese imovina koja potpada pod ovu kategoriju, dok će Savezu jevrejskih opština Srbije iz republičkog budžeta narednih četvrt veka biti isplaćivano 950.000 evra godišnje.

Srbija je donošenjem ovog zakonskog akta ispunila obavezu preuzetu potpisivanjem deklaracije iz Terezina 2009. godine kojom se obavezala da će „učiniti svaki napor da ispravi posledice nepravedne zaplene imovine u vreme holokausta…“. Iako je među poslednjim državama u centralnoj i istočnoj Evropi donela Zakon o restituciji, u donošenju ovog zakona preduhitrila je ostalih 48 potpisnica Terezinske deklaracije.

Oduzeta imovina se u velikom broju slučajeva nalazi u svojini Republike Srbije ili pojedinih lokalnih samouprava, državnih ili javnih preduzeća.

 

Tagovi:

Holokaust Jevreji oduzeta imovina Zagreb
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Somalilend

30.decembar 2025. Jan Valter (DW)

Kriza na Rogu Afrike: Zašto je Izrael priznao Somalilend?

Kakva je zemlja Somalilend? Zašto ga je Izrael, za razliku od SAD,  država EU,  Kine i Rusije priznao kao suverenu državu? I zašto je zbog toga izložen snažnoj kritici?

Politika

30.decembar 2025. Dijana Roščić (DW)

Godina urušavanja partnerstva između SAD i EU: Kako je Tramp uzdrmao Brisel

Donald Tramp napravio je za godinu dana neverovatan zaokret u politici prema Evropskoj uniji. To više nisu partnerski, već neporijateljski odnosi

Biljka kanabisa

Medicina

29.decembar 2025. K. S.

BiH legalizuje upotrebu kanabisa u medicinske svrhe

Za upotrebu će biti potreban lekarski recept

Njujorška svakodevica

Njujork

29.decembar 2025. Milan Milošević

Hleb narodu: Može li gradonačelnik Velike jabuke da otvori javne prodavnice sa hranom?

Gradonačelnik Njujorka, svetske prestonice kapitalizma, hoće da grad otvori javne prodavnice sa povoljnom hranom za siromašne. Razlog: oko 1,4 miliona stanovnika Velike jabuke nije u stanju da sebi redovno obezbedi potrebnu hranu

Dramsko pozorište u Mariupolju u Ukrajini, uništeno u ruskom vazdušnom napadu 2022. godine

Rat u Ukrajini

26.decembar 2025. B. B.

Ruska bajka: Otvara se pozorište u Mariupolju razoreno 2022.

Ruske okupacione vlasti proglasile su rekonstrukciju Dramskog pozorišta u Mariupolju, u kome je poginulo nekoliko stotina ljudi, znakom obnove, dok su bivši glumci pozorišta to nazvali „plesom na kostima“

Komentar
Predsenik Stbije Aleksandar Vučić sedi zamišljen u kaputu verovatno u helikopteru. Pored prozora vidi se znak Exit

Komentar

Simptomi propadanja režima

Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.

Ivan Milenković
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u kaputu maše rukama

Komentar

Ćao Ćacilendu!

Proglašavajući najveće ruglo svoje vladavine za najveću tekovinu slobodarske Srbije, Aleksandar Vučić je svirao kraj Ćacilendu

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić na džemperu ima bedž sa ćirilićnim slovom

Pregled nedelje

Mozak ćacilendskog psihijatra   

Ništa se ne dešava od onog što Vučić najavljuje, uključujući i obećanje da će dohakati N1 i Novoj S. Zato nemoć i frustraciju krije tvrdnjom da te dve televizije nije zabranio jer mu koristi njihov rad. Jadno, jeftino i prozirno 

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1825-1826
Poslednje izdanje

Politička 2025.

Godina u kojoj se desila decenija Pretplati se
Izbor urednice fotografije nedeljnika “Vreme”

Slike Godine 2025.

Ova situacija

Šta nas čeka 2026.

Generacija Z

Stasavanje dece revolucije

Intervju: Nebojša Antonijević Anton i Zoran Kostić Cane (“Partibrejkers”)

Život iz prve ruke

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure