img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Hrvatska

Nasledenici stradalih Jevreja još čekaju povratak imovine

20. maj 2024, 10:03 M.J./Deutsche Welle
Foto: Tanjug
Zagreb, evropski grad
Copied

Jevreji u Hrvatskoj su tokom i nakon Drugog svetskog rata uglavnom ostali bez svoje imovine. Njihovi naslednici se i dan danas bore za povraćaj imovine

„U Gornjem gradu, u Opatičkoj 16 nalazi se zgrada u kojoj je trebalo da se rodim 1948. godine”, rekao je Marko Ivanović za DW.

I zaista, tako je i trebalo da bude. Tu zgradu je kupio njegov otac pre Drugog svetskog rata. Nakon toga, njegov otac je tokom rata dva puta izbegao deportaciju u koncentracioni logor i preživeo rat. Ipak, umeđuvremenu je ostao bez sve imovine i bio osuđen na prisilni rad.

Pre Drugog svetskog rata u Hrvatskoj je živelo oko 25.000 Jevreja. Veliki deo njihove imovine konfiskovao je fašistički ustaški režim u doba NDH. Ono malo što je ostalo, nakon rata su konfiskovali komunisti.

„Otac je zaključio da mu nema života u domovini, i zajedno sa mojom majkom je napustio Zagreb. Oni zatim otišli u Đenovu i tamo sam rođen”, priča Stojanović.

U rukama pogrešnog vlasnika

Njegov otac je 1998. godine sudski rehabilitovan. Uprkos tome, njegova porodična imovina i dalje nije vraćena.

Takvih slučajeva je u Zagrebu mnogo. U Zagrebu je do 1941. godine živelo oko 12.000 Jevreja. Danas ih je u Hrvatskoj ostalo oko 1.700 i mnogo od njih se, poput Stojanovića, bore za svoju imovinu.

Prema podacima iz evidencije nekadašnje NDH, u kojoj je tada svaki Jevrej morao navesti članove porodice i svu imovinu, te nekretnine bi danas vredele oko 300 miliona dolara.

Zakon o nadoknadi za imovinu oduzetu za vreme komunističke vladavine donesen je 1996. godine. Tim zakonom, međutim, obuhvaćena je samo imovina oduzeta nakon 5. maja 1945. godine. Zbog toga se dešava da se imovina ne vrati pravom vlasniku, već onome ko ju je stekao za vreme ustaškog režima.

Jevrejska arhitektura ulepšala Zagreb

Ironija se, ipak, krije u tome, što se Zagreb dosta razvijao između dva rata, a u tome su veliku ulogu igrali Jevreji.

Istoričarka umetnosti Mira Volf naglasila je kako je jevrejska arhitektura u velikoj meri doprinela razvoju Zagreba.

„Zagreb, takav kakav je danas, evropska metropola, procvetao je baš doprinosom jevrejskih arhitekti. Oni su izgradili veliki deo centra grada”, objašnjava Volf.

U Srbiji pravda sprovedena

U februaru 2016. godine, Skupština Srbije usvojila je usvojila je Zakon o otklanjanju posledica oduzimanja imovine žrtvama holokausta koje nemaju živih pravnih naslednika. Na ime ovog zakona, za koji su tada glasale i vlast i opozicija, registrovanim jevrejskim opštinama priznato je pravo da se u njihovo vlasništvo prenese imovina koja potpada pod ovu kategoriju, dok će Savezu jevrejskih opština Srbije iz republičkog budžeta narednih četvrt veka biti isplaćivano 950.000 evra godišnje.

Srbija je donošenjem ovog zakonskog akta ispunila obavezu preuzetu potpisivanjem deklaracije iz Terezina 2009. godine kojom se obavezala da će „učiniti svaki napor da ispravi posledice nepravedne zaplene imovine u vreme holokausta…“. Iako je među poslednjim državama u centralnoj i istočnoj Evropi donela Zakon o restituciji, u donošenju ovog zakona preduhitrila je ostalih 48 potpisnica Terezinske deklaracije.

Oduzeta imovina se u velikom broju slučajeva nalazi u svojini Republike Srbije ili pojedinih lokalnih samouprava, državnih ili javnih preduzeća.

 

Tagovi:

Holokaust Jevreji oduzeta imovina Zagreb
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Bombardovanje Irana

22.jun 2025. S.Ć.

SAD: Operacija „Ponoćni čekić“ postigla cilj

Najavljena je sednica Saveta bezbednosti UN. Pentagon ocenjuje da je Operacija „Ponoćni čekić“ uspela, a iransko Ministarstvo zdravlja tvrdi da vazduh nije zagađen

Oružje

22.jun 2025. Zoran Arbutina/DW

Pet činjenica o američkoj superbombi GBU-57

Američka GBU-57 smatra se najjačom bombom za probijanje bunkera na svetu. Jedino ona može da uništi zaštićena iranska nuklearna postrojenja. Sada je američki predsednik Tramp izdao naredbu za napad

Oružje

22.jun 2025. M. L. J.

Najveća nenuklearna bomba: Čime su SAD bombardovale Iran

Bombu od 15 tona, koju samo Amerika poseduje, bacile su SAD na poslednji netaknuti nuklearni objekat u Iranu

Iran

22.jun 2025. M. L. J.

Reakcije iz sveta na američki napad na Iran: Koga se najviše plaše

Mnogi su zabrinuti, ali većina zapadnih zemalja šalje reči podrške američkoj odluci, dok muslimanske zemlje ne gaje ni približno oduševljenje američkih zvaničnika

Bombardovanje Irana

22.jun 2025. M. L. J.

Pretnje Irana posle američkog napada: Biće trajnih posledica

Prve reakcije iz Irana, nakon borbardovanja njihovih nuklearnih postrojenja od strane Amerike, su između kontrapretnji i tvrdnji o malim štetama

Komentar

Pregled nedelje

Kosjerić: Može li još jedan pokušaj da promeni sve

Mogu li studenti i opozicija da nadoknade 51 glas na ponovljenim izborima na biračkom mestu broj 25 u Kosjeriću? Da li je to nemoguća misija ili još jedan pokušaj koji menja sve

Filip Švarm

Komentar

Komandant Bokan u Narodnom pozorištu

Srpska Vlada je izabrala komandanta „Belih orlova“ Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta ne bi li se u njemu orilo „Aco Srbine“ umesto „Ruke su vam krvave“

Sonja Ćirić

Komentar

Treći predsednički mandat

Šta će Vučić kad mu istekne drugi predsednički mandat 2027. godine. Ustav ne predviđa treći. Da neće možda u političku penziju

Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure