Voz je krenuo iz Pjongjanga 17. juna, a osam dana mu je trebalo da stigne na Jaroslavsku stanicu u Moskvi
Putnički voz koji je krenuo iz Pjongjanga stigao je u Moskvu, označavajući tako ponovno otvaranje najduže direktne železničke linije na svetu između glavnih gradova Severne Koreje i Rusije nakon petogodišnje obustave zbog pandemije kovida-19.
Voz je krenuo iz Pjongjanga 17. juna, a osam dana mu je trebalo da stigne na Jaroslavsku stanicu u Moskvi, prenosi RIA Novosti.
Železnička linija između dve prestonice bila je obustavljena od februara 2020. godine.
Ruta Pjongjang-Moskva, duga preko 10.000 kilometara, poznata je kao najduža direktna železnička linija na svetu.
Vozovi će saobraćati dva puta mesečno, a karte će biti u prodaji oko 60 dana pre polaska, navodi agencija.
Foto: Vladimir Smirnov, Sputnik, Kremlin Pool Photo via APKim Džong Un i Vladimir Putin
Koji je značaj ove železničke linije?
Reč je o jedinoj direktnoj železničkoj vezi Severne Koreje sa spoljnim svetom, preko koje se odvija ograničen, ali strateški važan promet robe i putnika između dve zemlje. Linija prolazi preko graničnog mosta na reci Tumen, kod stanice Hasan, i nastavlja ka ruskom Dalekom istoku.
U poslednjih godinu dana, usled sve dublje izolacije Severne Koreje i rastuće saradnje sa Rusijom, intenziviran je železnički saobraćaj – kako u vidu humanitarne i tehničke pomoći, tako i vojno-industrijske razmene, prema navodima zapadnih izvora.
Povratak redovnih linija tumači se i kao pokušaj Pjongjanga da učvrsti savez sa Moskvom, u trenutku kada oba režima trpe međunarodne sankcije i traže alternative zapadnom poretku.
Zastarela infrastruktura
Iako su vozovi retki, a infrastruktura zastarela, ova linija danas ima i simbolički i politički i logistički značaj za oba režima.
Nakon decenija izolacije i povremenih zatvaranja granica, uključujući stroge pandemijske mere Pjongjanga, obnavljanje železničkog saobraćaja predstavlja signal o intenziviranju rusko-severnokorejskih odnosa.
Rusija, pod sveobuhvatnim sankcijama Zapada zbog rata u Ukrajini, sve češće sarađuje sa državama koje dele njenu anti-zapadnu orijentaciju.
Sa druge strane, Severna Koreja koristi tu saradnju da bi ojačala svoj ekonomski i bezbednosni položaj, ali i da bi pokazala kako nije potpuno odsečena od međunarodnih tokova.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Izjave predsednika SAD Donalda Trampa koje često zvuče kao sumanuti populizam, debelo su dobile na težini nakon otmice Nikolasa Madura. A baš se nameračio da preuzme kontrolu nad Grenlandom
Na pumpi američkim sankcijama pogođenog Nisa potpisnici ovog teksta iznenada se obratila radnica: “Jeste li videli da je Amerika napala Venecuelu?” Usledila je razmena informacija. “Gospođo, Venecuela se tiče svih nas”, zaključila je radnica. Svet je za još jedan korak bliži ambisu pa se civilizacijsko beznađe oseća i u Beogradu i Karakasu, Kijevu i Gazi
Moskva i Kijev nastaviće borbu za Trampovu naklonost, a kome će se šef Bele kuće definitivno prikloniti pitanje je od milion dolara. Izvesno je samo da su rat u Ukrajini izgubili – Evropljani
Mada srpskih restorana ima više nego madagaskarskih, trinidadskih i laoških zajedno, suve šljive punjene orasima, u kombinaciji sa pilećom džigericom umotanom u slaninu, nadilaze uobičajenu kulinarsku ponudu Njujorka, koji ima više restorana nego Loznica ili Sombor stanovnika
Iako su mnogi stručnjaci za spoljnu politiku i međunarodno pravo kao dobar potez ocenili uklanjanje Madura, i dalje postoje ozbiljne sumnje u zakonitost američkih postupaka
Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?
Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji
Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!