Voz je krenuo iz Pjongjanga 17. juna, a osam dana mu je trebalo da stigne na Jaroslavsku stanicu u Moskvi
Putnički voz koji je krenuo iz Pjongjanga stigao je u Moskvu, označavajući tako ponovno otvaranje najduže direktne železničke linije na svetu između glavnih gradova Severne Koreje i Rusije nakon petogodišnje obustave zbog pandemije kovida-19.
Voz je krenuo iz Pjongjanga 17. juna, a osam dana mu je trebalo da stigne na Jaroslavsku stanicu u Moskvi, prenosi RIA Novosti.
Železnička linija između dve prestonice bila je obustavljena od februara 2020. godine.
Ruta Pjongjang-Moskva, duga preko 10.000 kilometara, poznata je kao najduža direktna železnička linija na svetu.
Vozovi će saobraćati dva puta mesečno, a karte će biti u prodaji oko 60 dana pre polaska, navodi agencija.
Foto: Vladimir Smirnov, Sputnik, Kremlin Pool Photo via APKim Džong Un i Vladimir Putin
Koji je značaj ove železničke linije?
Reč je o jedinoj direktnoj železničkoj vezi Severne Koreje sa spoljnim svetom, preko koje se odvija ograničen, ali strateški važan promet robe i putnika između dve zemlje. Linija prolazi preko graničnog mosta na reci Tumen, kod stanice Hasan, i nastavlja ka ruskom Dalekom istoku.
U poslednjih godinu dana, usled sve dublje izolacije Severne Koreje i rastuće saradnje sa Rusijom, intenziviran je železnički saobraćaj – kako u vidu humanitarne i tehničke pomoći, tako i vojno-industrijske razmene, prema navodima zapadnih izvora.
Povratak redovnih linija tumači se i kao pokušaj Pjongjanga da učvrsti savez sa Moskvom, u trenutku kada oba režima trpe međunarodne sankcije i traže alternative zapadnom poretku.
Zastarela infrastruktura
Iako su vozovi retki, a infrastruktura zastarela, ova linija danas ima i simbolički i politički i logistički značaj za oba režima.
Nakon decenija izolacije i povremenih zatvaranja granica, uključujući stroge pandemijske mere Pjongjanga, obnavljanje železničkog saobraćaja predstavlja signal o intenziviranju rusko-severnokorejskih odnosa.
Rusija, pod sveobuhvatnim sankcijama Zapada zbog rata u Ukrajini, sve češće sarađuje sa državama koje dele njenu anti-zapadnu orijentaciju.
Sa druge strane, Severna Koreja koristi tu saradnju da bi ojačala svoj ekonomski i bezbednosni položaj, ali i da bi pokazala kako nije potpuno odsečena od međunarodnih tokova.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Smena i hapšenje generala Džanga Jousije, potpredsednika Centralne vojne komisije i dugogodišnjeg bliskog saradnika predsednika Si Đinpinga, zbog špijunaže je iznenadila zapadne posmatrače. Šta se događa u zatvorenom sistemu moći Narodne Republike Kine
Dok predsednik SAD Donald Trump razmatra moguće odgovore na represiju u Iranu, američka ratna mornarica predvođena nosačem „Abraham Linkoln“ sve je bliže Teheranu
Masovne deportacije koje sprovodi američka imigraciona služba ICE praćene su naglim rastom broja zaposlenih i promenama u sistemu obuke. Kritičari upozoravaju da je naglasak stavljen na kvantitet, dok se istovremeno povećava broj konflikata, protesta i smrtonosnih incidenata
Trampove naoružane trupe za deportaciju ganjaju migrante kao slobodnu lovinu. Od početka godine ubili su troje ljudi. Oglasili su se i bivši predsednici Barak Obama i Bil Klinton
Postoji obrazac kojim militantni izraelski naseljenici maltretiraju mnoge palestinske porodice na Zapadnoj obali, zbog čega su te porodice prinuđene da napuste domove
Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet
Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države
Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!