img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Epicentar trgovine narkoticima

Mjanmar: Šampion u proizvodnji opijuma

22. decembar 2025, 11:37 Žombor Peter / DW
Foto: AP Photo/Gemunu Amarasinghe, File
Krijumčari plaćaju dvostruko više za mak u poređenju s periodom pre puča 2021. godine
Copied

Mjanmar je danas najveći svetski proizvođač opijuma, a droga proizvedena u toj zemlji sve češće završava i na tržištima Afrike i Evrope, pokazuju podaci Ujedinjenih nacija.

Proizvodnja kristal meta i uzgoj opijumskog maka u Mjanmaru je u porastu, pokazuju podaci Ujedinjenih nacija. Mnoge grupe koriste profit od toga za kupovinu oružja.
Novi podaci Ujedinjenih nacija o proizvodnji opijuma i metamfetamina u Mjanmaru postavljaju tu ratom razorenu zemlju u epicentar ilegalne trgovine drogom u Aziji vredne više milijardi dolara, piše Dojče vele.

Uzgoj opijumskog maka porastao je za 17 odsto na više od 53.000 hektara tokom protekle godine, što je najviše u poslednjoj deceniji, prema najnovijem izveštaju UN o opijumu u Mjanmaru koji je nedavno objavila Kancelarija UN za drogu i kriminal (UNODC).

Najznačajnije je to što je Mjanmar i dalje najveći svetski proizvođač opijuma. Zemlja je tu poziciju preuzela od Avganistana 2023, dve godine nakon što su talibani preuzeli kontrolu nad tom zemljom i iskorenili većinu njenih polja maka koji se koristi za proizvodnju opijuma.

Podaci koje je UNODC objavio ranije ove godine takođe pokazuju da su zaplene metamfetamina širom istočne i jugoistočne Azije 2024. godine dostigle rekordnih 236 tona. Veruje se da se većina te droge proizvodi u Mjanmaru. Prema podacima UN, kombinacija sve većih zaplena i pada cena na ulicama ukazuje na to da se proizvodnja u Mjanmaru i dalje povećava.

Kineski karteli zaštićeni u Zlatnom trouglu

„Ne bih rekao da je Mjanmar na prvom mestu država dobavljač, već da su tu prisutne kriminalne grupe koje se bave proizvodnjom i krijumčarenjem meta i heroina“, kaže za DW Inšik Sim, istraživač ilegalnih droga u UNODC-u za region Azije i Pacifika.

Mjanmar je već decenijama veliki proizvođač droge, delom zbog svog geografskog položaja. Ta zemlja, nekada poznata kao Burma, obuhvata jedan ugao ozloglašenog Zlatnog trougla, gde se njena neprohodna, kriminalom zahvaćena istočna pogranična područja spajaju sa Laosom i Tajlandom.

U saveznoj državi Šan u Mjanmaru kriminalni karteli deluju pod zaštitom lokalnih gospodara rata koji vladaju enklavama u kojima centralna vlada ima malo ili nimalo uticaja. Većina kartela koji danas tamo deluju stigla je iz Kine.

Proizvodnju meta podstiče građanski rat

Haotični građanski rat koji je izbio nakon vojnog puča 2021. stvorio je povoljne uslove za rast mjanmarske trgovine drogom, ocenjuju u UN. Zvanična ekonomija zemlje se urušila, sprovođenje zakona je oslabilo, a gospodarima rata bilo je potrebno više novca kako bi finansirali svoje privatne vojske.

„Zbog sukoba postoji potreba za zarađivanjem novca, bilo kod oružanih grupa ili kod poljoprivrednika, jer sukob remeti ekonomiju. A vidimo da je uzgoj opijumskog maka jedno od područja koje se nameće“, kaže Sim.

Proizvodnja metamfetamina bila je u porastu i pre puča, ali je, prema Simovim rečima, građanski rat verovatno dodatno podstakao taj trend.

Kriza povezana s drogom „brzo se širi“

Tajland trpi najveću štetu zbog procvata narko-industrije koji se odvija s druge strane granice s Mjanmarom. Prošle godine tajlandske vlasti zaplenile su ogromne količine mjanmarskog metamfetamina.

„Ovi brojevi su jasan znak upozorenja da problem droge ne samo da traje, već se sada i brzo širi“, kaže Tanapon Tanikun, šef obaveštajne službe Tajlandskog ureda za kontrolu narkotika.

On je upozorio da krijumčari koriste dobro razvijenu tajlandsku transportnu mrežu kako bi svoju robu prevozili kopnom, vazduhom i morem, ostavljajući za sobom i sve veći problem konzumacije droge.

UNODC potvrđuje da je upotreba meta u porastu u Tajlandu i većem delu jugoistočne Azije.

Poljoprivrednici i borci zavise od prodaje droge

„Za oružane grupe koje iz Mjanmara snabdevaju regionalnu potražnju, prodaja droge je brz način da dođu do oružja“, kaže Kun U, zamenik predsednika omladinske organizacije Pa-O, nevladine organizacije koja se bavi društvenim pitanjima u državi Šan. Pa-O su jedna od glavnih etničkih grupa u toj državi.

„Njima (oružanim grupama) su potrebni oružje, ljudski resursi i novac, a ovo je način na koji to mogu da obezbede – kroz krijumčarenje droge“, rekao je.

Za razliku od metamfetamina koji se može proizvoditi u malim laboratorijama u ogromnim količinama i uz malo radne snage, proizvodnja opijuma zapošljava veliki broj poljoprivrednika.

Mak je u Mjanmaru dugo bio glavna kultura u vremenima krize. Kun U kaže da je građanski rat poljoprivrednicima znatno otežao plasman uobičajenih useva na tržište, dok krijumčari opijuma dolaze direktno kod njih. „U prošlosti su još mogli da gaje druge kulture“, rekao je, ali sada „nemaju druge opcije“ osim uzgoja opijuma.

Kun U svedoči da krijumčari u nekim oblastima plaćaju poljoprivrednicima i do 500 dolara za oko jedan kilogram sirovog opijuma, što je najmanje dvostruko više nego pre puča, čime uzgoj maka postaje još privlačniji.

Mjanmarski heroin pronađen u Africi i Evropi

Proizvodi s mjanmarskih polja maka i iz laboratorija za proizvodnju meta putuju širom regiona i sveta. Nakon što izađu iz Mjanmara u Laos i Tajland, šire se po ostatku jugoistočne Azije, a odatle se mogu prodavati po visokim cenama u zemljama poput Japana i Australije.

Prošle godine je Austrijska savezna policija procenila da je čak 70 odsto kristal meta konzumiranog u toj zemlji stiglo iz Mjanmara.

Sim kaže da je Kina verovatno i dalje glavno tržište za mjanmarski heroin. Međutim, najnovije zaplene droge ukazuju na to da se krijumčari sada okreću ka zapadu.

UNODC beleži niz nedavnih zaplena meta i heroina u severoistočnoj Indiji, koja takođe graniči s Mjanmarom. Osim toga, niz relativno malih, ali neobičnih zaplena mjanmarskog heroina u Nigeriji i delovima Evrope, koji je stigao preko Tajlanda, mogao bi da ukazuje na to da mjanmarski karteli žele da prošire svoja tržišta na nove kontinente.

„Ranije nismo viđali ovakve tokove krijumčarenja heroina iz ovog regiona ka drugima, jer su tradicionalna tržišta heroina iz Zlatnog trougla uglavnom bila istočna i jugoistočna Azija, kao i delovi Okeanije. Međutim, sada vidimo da se pojavljuju i rute ka zapadu“, rekao je Sim.

 

Veliki praznični popust na „Vreme“ – pretplate 25 odsto jeftinije do sredine januara. Poklonite pretplatu sebi ili nekom drugom, čitajte što je bitno.

Tagovi:

Droga Mjanmar Proizvodnja Ujedinjene nacije
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Rat u Ukrajini

31.maj 2026. B. B.

Ukrajinski roboti-ubice seju strah među ruskim trupama

Od ruskih ratnih zarobljenika Ukrajinci su doznali da njihov neprijatelj naziva ove robote - „tiha smrt“. Svaki od kojih nosi veliku količinu eksploziva na šasiji sa četiri točka

Rumunija

30.maj 2026. Keno Fersek (DW)

Prodor ekstremne desnice na velika vrata

Rumunski ekstremni desničari beleže nagli rast u anketama

Ruski dron

Rat u Ukrajini

29.maj 2026. A.P

Rumunija: Srušio se ruski dron, podignuti lovci F-16

Ruski dron lansiran na Ukrajinu srušio se na stambenu zgradu u Rumuniji. Bukurešt traži od NATO-a hitnu isporuku savremenih antiraketnih sistema

Francuska, parlament

Francuska

29.maj 2026. A.M.

Konačno zvanično ukinut zakon o ropstvu iz 1685. godine

Francuski parlament doneo je jednoglasnu odluku kojom se van snage stavlja zakon iz 1685. o robovlasništvu, iako je ropstvo formalno ukinuto još 1848. godine

Americki nosac aviona

Rat u Iranu

29.maj 2026. A.M.

Novi sukobi nakon nepotvrđenog sporazuma o produžetku primirja

Sjedinjene Američke Države (SAD) i Iran su postigli sporazum, koji američki predsednik Donald Tramp još nije odobrio, preneo je Aksios pozivajući se na neimenovane izvore. Oružani sukob se, međutim, nastavlja naizmeničnim napadima

Komentar
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm

Komentar

Videla sam komšiju u Ćacilendu

Svi koje ja poznajem kažu da ne znaju nikoga ko glasa za SNS. E pa ja od 23. maja znam, a imam i dokaz za to. Videla sam komšiju u Ćacilendu

Marija L. Janković

Komentar

Prikaze Vučićevih košmara

U subotu je konstituisano političko telo koje će posmrtne ostatke Vučićevog režima da otpremi na đubrište istorije. Eto, to se dogodilo 23. maja

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1847
Poslednje izdanje

“Ti i ja, Slavija”

Simbol pobune i narodne volje Pretplati se
Slučaj Veselina Milića

Policijski crni labud u predsednikovom bazenu

In memoriam

Prof. Dragoljub Mićunović Mićun

Intervju: Vesna Pusić

Srbija je spremna za političke promene

Reportaža

Kota 2525: bitka na Kajmakčalanu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure