

Crna Gora
Auto-put od Bara do Boljara: „Kineska diplomatija dužničke klopke“
Auto-put koji su započeli da grade Kinezi zamalo je „uništio“ Crnu Goru, piše Frankfurter algemajne cajtung. I dalje ga grade Kinezi - ali evropskim parama




Sud ne dozvoljava eksperiment Đorđe Meloni, u kome je pokušala da smesti dvanaestoricu muškaraca iz Egipta i Bangladeša u prihvatni kamp u Albaniji
Desničarska vlada Italije, na čelu sa premijerkom Đorđom Meloni, doživela je veliki poraz u pokušaju da smesti prvu grupu migranata u prihvatni kamp izvan teritorije Evropske unije.
Po odluci suda u Rimu, dvanaest muškaraca iz Egipta i Bangladeša, koji su od srede smešteni u Albaniji, sada moraju da budu vraćeni u Italiju jer njihove zemlje porekla nisu sigurne.
Italija je zapravo bila njihova krajnja destinacija kada su brodom krenuli iz Libije preko Sredozemnog mora.
Sud je proglasio neprihvatljivim smeštaj dvanaestorice migranata izvan EU. Odluka je doneta uz obrazloženje da ni Egipat ni Bangladeš nisu sigurne zemlje porekla. Sud u Rimu pozvao se na presudu Evropskog suda pravde (ECJ) koja se odnosi na klasifikaciju sigurnih zemalja porekla.
Na brodu je bilo ukupno 16 migranata. Četvoro njih odmah je prebačeno u Italiju. Od njih, dvoje je tvrdilo da su maloletni, a druga dvojica su, prema sopstvenim izjavama, trebala medicinsku negu.
Ostalih dvanaest muškaraca – isprava poslati u Albaniju– treba da već ove subote (19. oktobar) budu prebačeni brodom italijanske mornarice u Italiju, verovatno u luku Bari. Tamo će se konačno odlučiti o njihovim zahtevima za azil.
Italijanski centar u Albaniji
Vlada Đorđe Meloni uspostavila je eksperimentalni prihvatni kamp za izbeglice u Albaniji radi testiranja mogućnosti da se postupci za određivanje prava na azil obavljaju izvan granica EU.
Prva grupa migranata iz Egipta i Bangladeša stigla je u sredu, i njihovi zahtevi za azil trebalo je po hitnom postupku da budu obrađeni u tom prihvatnom centru. Ideja je bila da se onima koji imaju pravo na azil omogući nastavak puta u Italiju, dok bi se svi ostali vratili u zemlje porekla.
Albanski premijer Edi Rama pristao je na takav kamp u Albaniji, prvi sličan na Balkanu. Ranije su evropske zemlje nešto slično radile na teritoriji Afrike.
Vlada će podneti žalbu
Stranke desničarske italijanske koalicije osudile su presudu kao političku odluku „levog pravosuđa“. Ministar unutrašnjih poslova Mateo Pjantedosi najavio je žalbu – ako bude potrebno, sve do najvišeg suda.
Vlada Đorđe Meloni nedavno je proširila spisak sigurnih zemalja porekla na države u kojima u nekim delovima ne postoji opasnost od progona, mučenja ili diskriminatornog nasilja.
Međutim, prema presudi Evropskog suda pravde, nije moguće klasifikovati samo pojedine delove zemlje kao sigurne, već cele države.
Opozicija tvrdi da je plan propao
Opozicione stranke, poput socijaldemokrata na čelu sa Eli Šlajn, već smatraju da je plan Đorđe Meloni za obradu zahteva za azil izvan Italije i EU propao.
Šlajn je to nazvala „sramotom“ koja će Italiju koštati 800 miliona evra, koliko se procenjuje da košta izgradnja prihvatnih kampova u Albaniji.
Italija je prva država EU koja je počela da smešta izbeglice u kampove izvan zemlje. Po prvobitnim najavama rimske vlade, planirano je bilo da se na ovaj način godišnje obradi oko 36.000 zahteva, uz pretpostavku da će većina njih biti odbijena, te da će se izbeglice vratiti odakle su i krenule pre nego što se uopšte dokopaju italijanskog tla.
U te centre, međutim, trebalo je da budu slani samo odrasli muškarci iz zemalja porekla koje su klasifikovane kao sigurne. Za decu, žene, bolesne i žrtve mučenja ta odredba ne važi – za njih je predviđeno da mogu odmah nastaviti put u Italiju.
Ovaj eksperiment italijanske vlade s velikim interesovanjem posmatraju i druge zemlje Evropske unije – kako smanjiti broj ilegalnih migranata trenutno je jedna od glavnih tema kojom se Unija bavi. To je bila i centralna tema sastanka EU na vrhu ove sedmice.


Auto-put koji su započeli da grade Kinezi zamalo je „uništio“ Crnu Goru, piše Frankfurter algemajne cajtung. I dalje ga grade Kinezi - ali evropskim parama


Kroz Ormuski moreuz, širok oko 34 kilometra, prolazi gotovo petina svetske ponude nafte. Novi iranski odlučio je da ga i nadalje blokira


Šef nemačke obaveštajne službe najavio je reorganizaciju BND-a kako bi se prikupljale informacije brže i u većem obimu, uz povećanje broja ljudskih izvora i rizičnijih operacija u inostranstvu


Ruska ekonomija se suočava s ozbiljnom krizom izazvanom sankcijama, ratom i visokim vojnim troškovima. Pad industrije i kupovne moći građana ugrožava rast BDP-a u 2026. godini


Tramp je objavio da ga neće zadovoljiti ništa osim “bezuslovne predaje” Irana. Netanjahu bi da ostvari “želju kojoj se nada već 40 godina”. A to je – kako kažu pojedini analitičari – da Iran bude “propala zemlja”, slična Jemenu, Siriji, Sudanu, Libiji. Izvesno je samo da se rat nastavlja
Režimska propaganda i njene žrtve
Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve