img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nemačka

Marin Lepen otkačila AfD

22. maj 2024, 13:33 DW
AP Photo/Christophe Ena
Copied

Već dugo francuskim desničarima smetaju ekstremna skretanja Alternative za Nemačku. Sada su izjave o tome da nisu svi esesovci bili kriminalci prelile čašu. Iz Pariza kažu da neće više u isti evropski poslanički klub sa AFD-om

Francuski desničarski populisti prekidaju saradnju sa Alternativom za Nemačku (AfD) u Evropskom parlamentu, piše Dojče Vele.

Čelnik francuskog Nacionalnog okupljanja i glavni kandidat za evropske izbore, Žordan Bardelja, doneo je odluku da više ne sedi u istom poslaničkom klubu sa AfD, rekao je šef kampanje Aleksandr Lube za agenciju AFP.

Lube je time potvrdio izveštaj francuskih novina Liberasion.

Stranka Marin Lepen i AfD su bili deo sve jačeg poslaničkog kluba Identitaraca u Evropskom parlamentu, kojem bi uskoro mogao da se pridruži i Fides Viktora Orbana. Tamo su još italijanska Lega, holandska Partija slobode, austrijski Slobodarci.

Prema pisanju Liberasiona, razlog distanciranja od AfD su izjave glavnog kandidata nemačke stranke Maksimilijana Kraha o SS-u.

Krah je pre nekoliko dana za italijansku Republiku izjavio: „Nikada neću reći da je bilo ko ko je nosio uniformu SS-a automatski kriminalac.“

Krivica se mora procenjivati od slučaja do slučaja, rekao je ovaj političar AfD. „Među 900.000 SS-ovaca bilo je i mnogo poljoprivrednika. Sigurno je postojao visok procenat kriminalaca, ali ne samo njih“, rekao je Krah.

Takozvani Šucštafel ili skraćeno SS odgovoran je za ubistva miliona ljudi u koncentracionim logorima tokom Drugog svetskog rata i za brojne druge ratne zločine.

„AfD nije ništa naučila iz razgovora“

Posle odluke iz Francuske da se raskine saradnja, AfD je smesta isključila Kraha iz rukovodstva stranke i izrekla mu zabranu javnih nastupa.

Krah, koji je ranije još postavljen kao nosilac liste za evropske izbore, već duže je problem za samu stranku. Nedavno je njegov asistent uhapšen pod sumnjom da je po Evropskom parlamentu i Nemačkoj špijunirao u korist Kine.

Teško da će uklanjanje Kraha u stranu navesti francuske desničare da se predomisle. Oni su već oštro reagovali prošle godine, kada su mediji izvestili o tajnom sastanku u nemačkom Potsdamu na kojem se govorilo o „remigraciji“, odnosno proterivanju tražilaca azila, izbeglica i doseljenika iz Nemačke.

Na tom sastanku desničara bili su i neki političari AfD. Stranka je sve pokušala da predstavi bezazlenim – njeni ljudi su tamo bili „privatno“, a nije se pričalo tobože ni o čemu drugom nego o onome što AfD i javno zastupa, deportovanju odbijenih tražilaca azila.

Marin Lepen se i tada distancirala od AfD i pripretila prekidom saradnje. Jedna od šefica AfD Alis Vajdel putovala je stoga u Pariz krajem februara u pokušaju da izgladni odnose.

Ali, šef izborne kampanje Nacionalnog okupljanja Lube sada je rekao: „Imali smo otvorene rasprave, ali iz njih se ništa nije naučilo. Sada povlačimo potez.“

Poslanici AfD-a mogli bi biti samostalni

Nacionalno okupljanje je krupna stranka u grupaciji Identitet i demokratija. Za isključenje AfD-a nije neophodno glasanje o tome. Dovoljno je da se o tome dogovore predsednici stranaka članica grupacije.

Ukoliko oni zaista budu glasali za to, a poslanici AfD-a ne nađu novu grupu, ova stranka će biti samostalna u Evropskom parlamentu.

Prema informacijama nemačkog lista Velt, Glavni odbor AfD namerava da u četvrtak ujutru raspravlja o odluci francuskih kolega.

Tagovi:

Marin le Pen Afd Desničari u Evropi Nemačka
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Religija

03.april 2026. Kristof Štrak/DW

Sve više džamija, a sve manje crkava u Nemačkoj

Nemačka doživaljava zatvaranje katoličkih i protestantkih crkava, dok se otvaraju džamije i crkve drugih religija

Mađar, Orban, kolaž

Parlamentarni izbori u Mađarskoj

03.april 2026. Anja Mihić

„Sad ili nikad“: Hoće li Peter Mađar svrgnuti sa vlasti Viktora Orbana

Mađari 12. aprila izlaze na parlamentarne izbore. Može li u referendumskoj atmosferi izazivač Peter Mađar da pobedi Viktora Orbana? Aktuelni premijer koristi sve poluge autokratije koju je izgradio, ali njegovog protivnika podržava Evropska unija

Čovek zavija ventil za naftu

Rat na Bliskom istoku

03.april 2026. Inza Vrede / DW

Globalni ekonomski potres: Koga najviše pogađa rat protiv Irana

Kako rat na Bliskom istoku utiče na svetsku ekonomiju i kakve su prognoze

Pit Hegset i Rendi Džordž

SAD

03.april 2026. Isidora Cerić

Promene u vrhu američke vojske: Tramp usred rata menja šefa Generalštaba

Nakon najave predsednika SAD Donalda Trampa da će se rat sa Iranom završiti „vrlo brzo“, ministar rata Pit Hegset zatražio je od načelnika Generalštaba Rendija Džordža da podnese ostavku

Nemačka

02.april 2026. Nemanja Rujević

Prepolovljena prognoza privrednog rasta

Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto

Komentar
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Kula

Komentar

I šta sad?

Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure