img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nemačka

Marin Lepen otkačila AfD

22. maj 2024, 13:33 DW
AP Photo/Christophe Ena
Copied

Već dugo francuskim desničarima smetaju ekstremna skretanja Alternative za Nemačku. Sada su izjave o tome da nisu svi esesovci bili kriminalci prelile čašu. Iz Pariza kažu da neće više u isti evropski poslanički klub sa AFD-om

Francuski desničarski populisti prekidaju saradnju sa Alternativom za Nemačku (AfD) u Evropskom parlamentu, piše Dojče Vele.

Čelnik francuskog Nacionalnog okupljanja i glavni kandidat za evropske izbore, Žordan Bardelja, doneo je odluku da više ne sedi u istom poslaničkom klubu sa AfD, rekao je šef kampanje Aleksandr Lube za agenciju AFP.

Lube je time potvrdio izveštaj francuskih novina Liberasion.

Stranka Marin Lepen i AfD su bili deo sve jačeg poslaničkog kluba Identitaraca u Evropskom parlamentu, kojem bi uskoro mogao da se pridruži i Fides Viktora Orbana. Tamo su još italijanska Lega, holandska Partija slobode, austrijski Slobodarci.

Prema pisanju Liberasiona, razlog distanciranja od AfD su izjave glavnog kandidata nemačke stranke Maksimilijana Kraha o SS-u.

Krah je pre nekoliko dana za italijansku Republiku izjavio: „Nikada neću reći da je bilo ko ko je nosio uniformu SS-a automatski kriminalac.“

Krivica se mora procenjivati od slučaja do slučaja, rekao je ovaj političar AfD. „Među 900.000 SS-ovaca bilo je i mnogo poljoprivrednika. Sigurno je postojao visok procenat kriminalaca, ali ne samo njih“, rekao je Krah.

Takozvani Šucštafel ili skraćeno SS odgovoran je za ubistva miliona ljudi u koncentracionim logorima tokom Drugog svetskog rata i za brojne druge ratne zločine.

„AfD nije ništa naučila iz razgovora“

Posle odluke iz Francuske da se raskine saradnja, AfD je smesta isključila Kraha iz rukovodstva stranke i izrekla mu zabranu javnih nastupa.

Krah, koji je ranije još postavljen kao nosilac liste za evropske izbore, već duže je problem za samu stranku. Nedavno je njegov asistent uhapšen pod sumnjom da je po Evropskom parlamentu i Nemačkoj špijunirao u korist Kine.

Teško da će uklanjanje Kraha u stranu navesti francuske desničare da se predomisle. Oni su već oštro reagovali prošle godine, kada su mediji izvestili o tajnom sastanku u nemačkom Potsdamu na kojem se govorilo o „remigraciji“, odnosno proterivanju tražilaca azila, izbeglica i doseljenika iz Nemačke.

Na tom sastanku desničara bili su i neki političari AfD. Stranka je sve pokušala da predstavi bezazlenim – njeni ljudi su tamo bili „privatno“, a nije se pričalo tobože ni o čemu drugom nego o onome što AfD i javno zastupa, deportovanju odbijenih tražilaca azila.

Marin Lepen se i tada distancirala od AfD i pripretila prekidom saradnje. Jedna od šefica AfD Alis Vajdel putovala je stoga u Pariz krajem februara u pokušaju da izgladni odnose.

Ali, šef izborne kampanje Nacionalnog okupljanja Lube sada je rekao: „Imali smo otvorene rasprave, ali iz njih se ništa nije naučilo. Sada povlačimo potez.“

Poslanici AfD-a mogli bi biti samostalni

Nacionalno okupljanje je krupna stranka u grupaciji Identitet i demokratija. Za isključenje AfD-a nije neophodno glasanje o tome. Dovoljno je da se o tome dogovore predsednici stranaka članica grupacije.

Ukoliko oni zaista budu glasali za to, a poslanici AfD-a ne nađu novu grupu, ova stranka će biti samostalna u Evropskom parlamentu.

Prema informacijama nemačkog lista Velt, Glavni odbor AfD namerava da u četvrtak ujutru raspravlja o odluci francuskih kolega.

Tagovi:

Nemačka Marin le Pen Afd Desničari u Evropi
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Policajac ispred bilborda sa zastavama

Rat na Bliskom istoku

11.april 2026. K. S.

Mir ili „uništenje civilizacije“: Koje su sporne tačke pregovora između SAD i Irana

Islamabad, glavni grad Pakistana, domaćin je mirovnih pregovora između SAD i Irana. A koja su pitanja koja bi mogla da budu sporna

Predizborni miting, Mađarska

Izbori u Mađarskoj

11.april 2026. Keno Fersek / DW

Usijanje pred glasanje: Da li Orban broji poslednje sate na vlasti

Predizborna kampanja u Mađarskoj bila je usijana, a mnogi se nadaju da bi na izborima u nedelju 12. aprila mogla da se okonča era Viktora Orbana koja traje već 16 godina

Viktor Orban i Aleksandar Vučić pozdravljaju građane

Izbori u Mađarskoj

10.april 2026. Ivica Petrović / DW

Braća po autokratiji: Šta bi Orbanov pad značio za Vučića

Izbori u Mađarskoj, zakazani za 12. april, se bliže. Beograd sa nestrpljenjem prati – Orbanov poraz mogao bi uticati na spoljnopolitički položaj Srbije

Melanija Tramp stoji na konferenciji za štampu

Epstinov dosije

10.april 2026. Anja Mihić

Melanija Tramp o odnosu sa Epstinom: „Nikada nisam imala nikakva saznanja o zlostavljanju žrtava”

Prva dama Sjedinjenih Američkih Država Malanija Tramp negirala je da je ikada imala veze sa osuđenim američkim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom. Pozvala je Kongres da održi javna saslušanja na kojima bi njegove žrtve mogle da svedoče

Napad na Liban

Bliski istok

09.april 2026. K. S.

Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku

Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora

Komentar

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
N1, Nova, Radar, Danas

Komentar

Davljenje N1 i drugih: Sve ide po planu

Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju

Nemanja Rujević
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure