img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nemačka

Marin Lepen otkačila AfD

22. maj 2024, 13:33 DW
AP Photo/Christophe Ena
Copied

Već dugo francuskim desničarima smetaju ekstremna skretanja Alternative za Nemačku. Sada su izjave o tome da nisu svi esesovci bili kriminalci prelile čašu. Iz Pariza kažu da neće više u isti evropski poslanički klub sa AFD-om

Francuski desničarski populisti prekidaju saradnju sa Alternativom za Nemačku (AfD) u Evropskom parlamentu, piše Dojče Vele.

Čelnik francuskog Nacionalnog okupljanja i glavni kandidat za evropske izbore, Žordan Bardelja, doneo je odluku da više ne sedi u istom poslaničkom klubu sa AfD, rekao je šef kampanje Aleksandr Lube za agenciju AFP.

Lube je time potvrdio izveštaj francuskih novina Liberasion.

Stranka Marin Lepen i AfD su bili deo sve jačeg poslaničkog kluba Identitaraca u Evropskom parlamentu, kojem bi uskoro mogao da se pridruži i Fides Viktora Orbana. Tamo su još italijanska Lega, holandska Partija slobode, austrijski Slobodarci.

Prema pisanju Liberasiona, razlog distanciranja od AfD su izjave glavnog kandidata nemačke stranke Maksimilijana Kraha o SS-u.

Krah je pre nekoliko dana za italijansku Republiku izjavio: „Nikada neću reći da je bilo ko ko je nosio uniformu SS-a automatski kriminalac.“

Krivica se mora procenjivati od slučaja do slučaja, rekao je ovaj političar AfD. „Među 900.000 SS-ovaca bilo je i mnogo poljoprivrednika. Sigurno je postojao visok procenat kriminalaca, ali ne samo njih“, rekao je Krah.

Takozvani Šucštafel ili skraćeno SS odgovoran je za ubistva miliona ljudi u koncentracionim logorima tokom Drugog svetskog rata i za brojne druge ratne zločine.

„AfD nije ništa naučila iz razgovora“

Posle odluke iz Francuske da se raskine saradnja, AfD je smesta isključila Kraha iz rukovodstva stranke i izrekla mu zabranu javnih nastupa.

Krah, koji je ranije još postavljen kao nosilac liste za evropske izbore, već duže je problem za samu stranku. Nedavno je njegov asistent uhapšen pod sumnjom da je po Evropskom parlamentu i Nemačkoj špijunirao u korist Kine.

Teško da će uklanjanje Kraha u stranu navesti francuske desničare da se predomisle. Oni su već oštro reagovali prošle godine, kada su mediji izvestili o tajnom sastanku u nemačkom Potsdamu na kojem se govorilo o „remigraciji“, odnosno proterivanju tražilaca azila, izbeglica i doseljenika iz Nemačke.

Na tom sastanku desničara bili su i neki političari AfD. Stranka je sve pokušala da predstavi bezazlenim – njeni ljudi su tamo bili „privatno“, a nije se pričalo tobože ni o čemu drugom nego o onome što AfD i javno zastupa, deportovanju odbijenih tražilaca azila.

Marin Lepen se i tada distancirala od AfD i pripretila prekidom saradnje. Jedna od šefica AfD Alis Vajdel putovala je stoga u Pariz krajem februara u pokušaju da izgladni odnose.

Ali, šef izborne kampanje Nacionalnog okupljanja Lube sada je rekao: „Imali smo otvorene rasprave, ali iz njih se ništa nije naučilo. Sada povlačimo potez.“

Poslanici AfD-a mogli bi biti samostalni

Nacionalno okupljanje je krupna stranka u grupaciji Identitet i demokratija. Za isključenje AfD-a nije neophodno glasanje o tome. Dovoljno je da se o tome dogovore predsednici stranaka članica grupacije.

Ukoliko oni zaista budu glasali za to, a poslanici AfD-a ne nađu novu grupu, ova stranka će biti samostalna u Evropskom parlamentu.

Prema informacijama nemačkog lista Velt, Glavni odbor AfD namerava da u četvrtak ujutru raspravlja o odluci francuskih kolega.

Tagovi:

Nemačka Marin le Pen Afd Desničari u Evropi
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Mađarska

12.april 2026. M. L. J.

Mađarska se budi: Glasalo čak 20 odsto više ljudi

U Mađarskoj se održavaju parlamentarni izbori na kojima premijer Viktor Orban želi da osvoji peti mandat, dok ankete pokazuju prednost lideru opozicije Peteru Mađaru, javila je britanska agencije Rojters

Izbori

12.april 2026. M. L. J.

Je li ovo dan kada je pao Orban

Građani Mađarske glasaju danas na parlamentarnim izborima koji bi mogli da okončaju 16-godišnju vladavinu premijera Viktora Orbana

Rat u Iranu

12.april 2026. M. L. J.

Zašto su propali pregovori Amerike i Irana

Podpredsednik SAD Džej Di Vens izjavio je da su pregovori sa Iranom završeni bez dogovora, pošto je Teheran odbio zahtev Vašingtona da obustavi program razvoja atomskog oružja

Ukrajina, rat, vojnik

Rusija i Ukrajina

11.april 2026. K. S.

Uskršnje primirje na ukrajinskom frontu

Primirje će trajati 32 sata i počinje u subotu, 11. aprila, dan pred pravoslavni Uskrs

Nacrt plana novog simbola u Vašingtonu

Donald Tramp

11.april 2026. K. S.

Arc de Trump: Kakav spomenik Donald Tramp pravi sebi u Vašingtonu

Američki predsednik Donald Tramp ima novu ideju - gradi sebi trijumfalnu kapiju u Vašingtonu

Komentar

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
N1, Nova, Radar, Danas

Komentar

Davljenje N1 i drugih: Sve ide po planu

Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju

Nemanja Rujević
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure