Američko Ministarstvo pravde tereti predsednika Venecuele Nikolasa Madura da je vođa narko-terorističke organizacije poznate kao Kartel de los Soles (Kartel sunaca)
Predsednik Venecuele Nikolas Maduro je u pritvoru u Njujorku nakon što je zarobljen tokom američkih udara na Venecuelu u subotu.
Maduro i njegova supruga Silija Flores, odvedeni su iz glavnog grada Karakasa u pritvorski centar u Bruklinu kako bi se suočili sa optužbama za trgovinu drogom.
Maduro je ranije negirao da je vođa narko-kartela.
Američko Ministarstvo pravde ga tereti da je vođa narko-terorističke organizacije poznate kao Kartel de los Soles (Kartel sunaca).
Prema zvaničnoj optužnici podignutoj pred saveznim sudom u Njujorku, Maduro je osumnjičen za sledeća nekoliko krivičnih dela.
Optužen je za narko-terorizan, odnosno za zaveru sa kolumbijskom gerilskom grupom FARC u nameri da koristi kokain kao „oružje protiv SAD“.
Tereti se i za krijumčarenje kokaina, odnosno izvoza hiljada tona kokaina u SAD tokom proteklih 25 godina.
Optužen je za posedovanje i upotrebu teškog naoružanja, uključujući automatske puške (mitraljeze) i destruktivne naprave.
Tužioci navode da je Maduro koristio državne resurse i vojsku za zaštitu pošiljki droge i obezbeđivanje tajnih pisti za poletanje aviona kojima se krijumčarila droga.
Nova optužnica iz 2026. godine uključuje navode da je, zajedno sa suprugom Silijom Flores, rukovodio bandama koje su otimale, prebijale i ubijale one koji su ometali njihove narko-operacije
Venecuela je proglasila vanredno stanje i osuđuje „vojnu agresiju“.
Predsednik SAD Donald Tramp rekao je da će Amerika „voditi“ Venecuelu dok ne bude mogla da bude „izvršena bezbedna, pravilna i razumna tranzicija“.
Tramp je naveo i da bi američke naftne kompanije mogle da poprave „uništenu infrastrukturu“ Venecuele i da „počnu da zarađuju novac za zemlju“.
Protesti širom SAD
Širom Sjedinjenih Američkih Država građani su danas izašli na ulice protestujući protiv vojne operacije u Venecueli i hapšenja predsednika Nikolasa Madura i njegove supruge.
Dok su migranti iz Venecuelanci imali pomešane reakcije, mnogi Amerikanci izražavaju frustraciju zbog potencijalnog rata i krvoprolića da bi se kontrolisala nafta, prenosi CNN.
Više desetina ljudi okupilo se ispred Bele kuće, držeći transparente na kojima je pisalo „Nema rata protiv Venecuele“, „Nema krvi za naftu“ i „SAD dalje od Latinske Amerike“, a demonstranti su pevali i držali venecuelanske zastave.
U Njujorku se veliki broj građana okupio na Tajms skveru ispred Kancelarije za regrutaciju američke vojske, držeći transparente protiv rata u Venecueli.
U Bostonu su okupljeni skandirali „Nema više krvi za naftu – dalje od venecuelanskog tla“ i držali transparente na kojima je pisalo „Venecuela nije problem, imperija jeste“ i „Nema rata protiv Venecuele“, dok su lokalni aktivisti osuđivali oružani napad.
U Mineapolisu su se ljudi okupili uprkos veoma niskoj temperaturi, mašući venecuelanskom zastavom i držeći transparente na kojima je pisalo „Oslobodite predsednika Madura“.
Protest je organizovan i u Atlanti, a demonstracije su zakazane za večeras u Čikagu i Los Anđelesu.
Optužbe na račun Trampa
Lideri Demokratske stranke optužili su danas čelnike administracije predsednika Donalda Trampa da su lagali Kongres u poverljivim brifinzima o Venecueli, navodeći da su državni sekretar Marko Rubio i ministar odbrane Pit Hegset rekli članovima Kongresa da promena režima nije cilj, prenosi CNN.
Članica Senata za spoljne odnose Žan Šahin upozorila je da Kongres nije bio upoznat sa bilo kakvom „dugoročnom strategijom“ o Venecueli i istakla da ih je administracija „konstantno obmanjivala“.
Senator Endi Kim je naveo da su „sekretari Rubio i Hegset pre nekoliko nedelja pogledali svakog senatora u oči i rekli da se ne radi na promeni režima“.
„Tada im nisam verovao, a sada vidimo da su očigledno lagali Kongres“, dodao je.
Poslanik Džejson Krou, demokrata u odborima za oružane snage i obaveštajne poslove Predstavničkog doma, takođe je istakao da je „Trampova administracija više puta slagala Kongres i američki narod o Venecueli, jer su iznova i iznova tvrdili da se ne radi o promeni režima“.
Senator Kris Kuns, vodeći demokrata u Podkomitetu Senata za odbranu budžeta, rekao je da su poslanici stalno dobijali „lažne informacije“.
„Vojna operacija za hvatanje i svrgavanje predsednika, čak i ako je nelegitiman, je čin rata koji mora odobriti Kongres“, rekao je Kuns.
Demokrate zahtevaju hitan brifing o operaciji i planu administracije da se nosi sa posledicama uklanjanja Madura.
Veliki praznični popust na „Vreme“ – pretplate 25 odsto jeftinije do sredine januara. Poklonitepretplatusebi ili nekom drugom, čitajte što je bitno.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Napad SAD i Izraela na Iran uspeo je ono što je retko kojem sukobu “pošlo za rukom” – ubijeni su brojni verski i politički lideri Teherana, dok civile više niko ne broji. Svetsko tržište nafte se raspalo, a zauvek je izbrisan decenijama građen osećaj sigurnosti u bogatim petro-monarhijama Zaliva. Izraelu nije svejedno jer iranske rakete i dronovi sve češće prolaze kroz njegovu protivvazduhoplovnu odbranu. Tramp se ponovo posvađao sa saveznicima iz NATO, koje je optužio za kukavičluk, a u par navrata je proglasio pobedu dok rakete i dronovi samoubice u rojevima lete u oba smera, u tri smene. I sve to za samo 23 dana rata! Nije malo
Južno od Johanesburga kuca industrijsko srce Južnoafričke Republike. Ovaj region je decenijama nosio ekonomiju zemlje i borio se protiv aparthejda. Danas su radinici ostavljeni na ulici birajući da li da se leče ili da jedu
Iako je Kvinsi Adams imao uticaja, Monro je taj koji je dao poslednji pečat načelu neintervencije, nemešanja u poslove zemalja na Zapadnoj hemisferi, kao i stavovima protiv kolonizacije i rekolonizacije, te uzimanju sudbine obe Amerike u ruke Amerikanaca
Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Dve godine od nestanka male Danke Ilić nema ni tela, ni optužnice. Jedini opipljiv rezultat istrage je što je policija nekažnjeno ubila čoveka u pritvoru. I nikom ništa
Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same
Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!