
SAD
Tramp: Neverovatna demonstracija američke snage utrla put prekidu vatre
Američki predsednik Donald Tramp je na NATO samitu Hagu naglasio svoju ulogu u posredovanju o prekidu vatre između Izraela i Irana
Mađarska je objavila povlačenje iz Međunarodnog krivičnog suda samo nekoliko sati nakon što je u goste Viktoru Orbanu došao Benjamin Netanjahu, za kojim je MKS izdao nalog za hapšenje. Ovaj potez uklapa se u širi obrazac globalne desnice koja sve glasnije odbacuje nadnacionalne institucije
Mađarska se povlači iz Međunarodnog krivičnog suda (MKS), objavio je Gergelj Gujaš, visoki zvaničnik u vladi premijera Viktora Orbana.
On je objavio ovu odluku mađarske vlade samo nekoliko sati pošto je u zvaničnu posetu ovoj zemlji stigao izraelski premijer Benjamin Netanjahu, za kojim je MKS izdao nalog za hapšenje.
Mađarska je jedna od država osnivača Međunarodnog krivičnog suda pre više od dve decenije i formalno se obavezala da uhapsi i izruči svakoga za koja je izdao nalog ukoliko kroči na njenu teritoriju. Međutim, izvori iz Orbanove vlade su već uoči Netanjahuovog dolaska sugerisali mogućnost povlačenja Mađarske iz MKS-a, piše „BBC“.
Poziv za Netanjahua
U novembru su sudije MKS-a saopštile da postoje „razumni osnovi“ za sumnju da Netanjahu snosi krivičnu odgovornost za navodne ratne zločine i zločine protiv čovečnosti tokom rata između Izraela i Hamasa.
Netanjahu je osudio odluku MKS-a kao „antisemitsku“.
Samo nekoliko sati nakon što je Međunarodni krivični sud objavio nalog za hapšenje izraelskog lidera, mađarski premijer Orban jasno je stavio do znanja da će ignorisati odluku suda i ugostiti Netanjahua, rekavši novinarima da će „garantovati“ da odluka MKS-a „nema nikakav efekat u Mađarskoj“.
Međunarodni krivični sud ima 125 članica, a njegovu jurisdikciju ne priznaju, između ostalog, Sjedinjene Američke Države, Rusija, Kina i Izrael.
Iako izrael odbacuje nadležnost MKS-a, sud je 2021. godine odlučio da ima jurisdikciju nad okupiranom Zapadnom obalom, Istočnim Jerusalimom i Gazom, jer je generalni sekretar UN-a priznao Palestinu kao članicu suda.
Šta je MKS
Međunarodni krivični sud (MKS) je stalni međunarodni sud osnovan 2002. godine sa sedištem u Hagu.
Njegova primarna uloga je da sudi pojedincima optuženim za najteže zločine koji pogađaju međunarodnu zajednicu: genocid, zločine protiv čovečnosti, ratne zločine i zločin agresije.
On deluje kao sud poslednje instance, intervenišući samo kada nacionalni sudovi nisu voljni ili sposobni da procesuiraju počinioce ovih zločina. Njegova nadležnost obuhvata zločine počinjene na teritoriji država članica ili od strane njihovih državljana.
Uspon desničarske internacionale
Povlačenje Mađarske iz Međunarodnog krivičnog suda u skladu je sa trendom rasta desničarskog populizma i antiglobalizma koji je prisutan poslednjih godina, a naročito jača pod uticajem američkog predsednika Donalda Trampa.
Trampov čuveni slogan „Učinimo Ameriku ponovo velikom!“, ukazuje upravo na okretanje ka nacionalnom nivou upravljanja. Istu stvar već godinama priželjkuju evroskeptici na Starom kontinentu.
„Te mreže povezuju odbacivanje migracija, nacionalizam, tradicionalni porodični modeli i antiglobalizam“, ukazala je ranije za Dojče vele (DW) profesorka sociologije Katrin Fangen sa Univerziteta u Oslu. Fangen je renomirana ekspertkinja za transnacionalne mreže radikalne desnice.
„Cilj tih mreža nije samo borba za veći politički uticaj. Njihov krajnji cilj je preusmeravanje globalnog ideološkog poretka – oni se bore za nacionalizam i društveni konzervativizam, a protiv liberalne demokratije“, koje se javno gnuša i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Radikalni desničari, pritom, brzo uče jedni od drugih.
„Strategije i uspehe u jednoj zemlji ubrzo preuzimaju pokreti u drugim zemljama“, kaže politikolog Tomas Grefen sa Slobodnog univerziteta u Berlinu. On ocenjuje da je nivo umreženosti radikalne desnice istorijski bez presedana.
„Viktor Orban, na primer, izjavljuje: ’Izabran sam s jasnim mandatom da sprečim migraciju u Mađarsku i ne želim da me evropske institucije, sudovi, građanski otpor ili mediji finansirani iz inostranstva ometaju u vladanju.’ Oni preziru protivljenje i kompromise“, kaže politikolog iz Berlina.
Protagonistima radikalne desnice smeta što zbog, rastuće pravne regulacije, birokratizacije i nadnacionalnih institucija, navodno postoji previše prepreka za ostvarenje volje većine. A u „hipervećinskoj“ ili neliberalnoj demokratiji, upravo ta volja većine trebalo bi da prevlada.
Izvori: BBC/DW
Američki predsednik Donald Tramp je na NATO samitu Hagu naglasio svoju ulogu u posredovanju o prekidu vatre između Izraela i Irana
Lideri NATO podržali su u sredu veliko povećanje potrošnje za odbranu koje je tražio predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp, i ponovo potvrdili posvećenost međusobnoj odbrani u slučaju napada
Život i priključenija američkog državljanina i ruskog pesnika i Jevrejina, rođenog pre 85 godina, nesvršenog osnovca, metalskog šegrta, pomoćnika patologa i geologa, pesnika koji je bio žrtva ideološkog zaokreta i političko-literarnih intriga, dva puta mu se sudilo, dva puta smeštan u ludnicu, pokušao samoubistvo zbog ljubavi, za parazitizam osuđen na pet godina progonstva uz društveno-koristan rad, koji jedan traktorista na kolhozu Danilovski nije cenio, kao ni pesmu o tome, u selu Norenskoj uživao poštovanje kao prognanik koji se uzdigao, “dobrovoljno” dobio vizu bez prava na povratak i susret s roditeljima, ostvario univerzitetsku karijeru, dobio Nobelovu nagradu, bio pesnička pop zvezda, volele ga žene, voleo mačke, mnogo pušio, u 56. umro – i po drugi put sahranjen u Veneciji, ipak malo dalje od Ezre Paunda
Američki predsednik Donald Tramp objavio da je dogovoren dvanaestočasovni prekid vatre između Izraela i Irana. Teheran potvrdio dogovor, kao i kabinet Benjamina Netanjahua. Međutim, Izrael je saopštio da je Iran ispalio nove projektile, a Tramp je sada besan zbog toga
Iran je, kao odgovor na američko bombardovanje nuklearnih postrojenja, lansirao rakete na američke baze u Iraku i Kataru
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve