img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Džulijan Asanž, Lupen decenije

Lovac na državne tajne

28. децембар 2010, 22:35 Marija Vidić
Copied

Sam čin i hrabrost da se izazove gnev Hilari Klinton, Baraka Obame i stotine američkih diplomata i svetskih lidera – u cilju otkrivanja istine Asanža svrstava među heroje

Do pre dva meseca Džulijan Asanž (39) bio je samo nepoznanica. Važio je za tajnovitog čudaka, beskućnika, čoveka sa milion tajni. Onda je Vikiliks, takozvani whistle–blowing vebsajt, 28. novembra objavio više od 251.000 diplomatskih depeša, prepiske između Stejt departmenta i američkih ambasada širom sveta. Uz „heroj“, Asanž je dobio još nekoliko etiketa: anarhista, lopov, zavodnik, a neki kažu i – silovatelj.

Od momenta objavljivanja prvih od 251.000 dokumenata do danas ostao je u centru pažnje, mada uglavnom van domašaja medija. Predao se londonskoj policiji koja ga je na osnovu Interpolove poternice tražila zbog optužbi dve Šveđanke da ih je silovao i seksualno zlostavljao, a onda je i pušten uz kauciju. U međuvremenu, nova dokumenta koja Vikiliks i nekoliko svetskih medija svakodnevno objavljuju još pune naslovne strane – ne istim intenzitetom kao krajem novembra, ali oni će sigurno nastaviti da budu značajan izvor novinarskih priča.

Kada se podvuče crta, činjenica je da je među tim dokumentima bilo gomile smeća – diplomatska tračarenja, ogovaranja i preterivanja, ali bilo je i značajnih informacija i analiza koje su iz sasvim novog ugla osvetlile neka važna dešavanja iz proteklih godina i decenija. Ali i sam čin i hrabrost da se tako nešto uradi – i izazove gnev Hilari Klinton, Baraka Obame i stotine američkih diplomata i svetskih lidera – u cilju otkrivanja istine, ovog čoveka, u tom trenutku ne previše moćnog, svrstava među heroje.

Za sve to vreme Asanž se držao po strani. U javnost je istupao retko, i sa odmerenim porukama, ali je ostavljao utisak da zna da igra igru. I dalje izgleda neverovatno da su se Sjedinjene Američke Države pomirile sa tim da će baš svaki od tih Vikiliks dokumenata postati javan, i da će pustiti da se stvar odvija po Asanžovom planu. Sudeći prema dosadašnjim informacijama i spekulacijama, teško da će uopšte biti izručen u SAD koje ga još i ne traže zvanično, već državno tužilaštvo tek pokušava da ga poveže sa krađom depeša. Za objavljivanje mu ne mogu ništa.

No, iako na prvi pogled ne izgleda tako, one druge optužbe bi mogle Asanžu mnogo više da naude. Ukratko, prema policijskim dokumentima u koje je „Gardijan“ imao uvid, prva od dve žene, kod koje je Asanž boravio tokom posete Stokholmu u avgustu, tvrdi da ga je jedva nagovorila da tokom seksa koristi kondom, ali da ga je Asanž nekako iscepao. Sledećih dana izlazio je sa drugom Šveđankom s kojom je takođe „nevoljno“ koristio kondom, ali poslednji put, dok je ona još bila u polusnu – nije. Pokušavajući da ga pronađe nakon toga i natera da se testira na polno prenosive bolesti, druga Šveđanka kontaktirala je prvu, sklopile su priču i otišle u policiju. Da li su silovane, ili razočarane Asanžovim „tretmanom“, ili su deo zavere protiv njega, još niko ne može da kaže.

Međutim, dok je na slučaju Vikiliks svoju inteligenciju i sposobnost jasno pokazao, drugi slučaj dobro je ilustrovao stil života kakav je Asanž vodio od malena. Rođen je u australijskom gradiću Taunsvilu. Iako detinjstvo o kome govori nalikuje na doživljaje Toma Sojera, Asanž se godinama sa majkom i polubratom selio desetinu puta, bežeći od nasilnog očuha. Kao što se njegova majka borila za starateljstvo nad Asanžovim polubratom, i Džulijan je doživeo istu sudbinu – godinama je tražio starateljstvo nad sinom koji je rođen kada je Asanž bio tek osamnaestogodišnjak.

Menjao je škole, fakultete, interesovanja, zanimanja. Bio je haker i hakerski guru, programer, vlasnik kompanije koja se bavi pružanjem internet usluga, skitnica i avanturista. Smucao se po svetu, živeo je po tuđim stanovima i spavao na bezbroj kauča. Tek je Vikiliks postao nešto stalno u Asanžovom životu. Organizaciju je osnovao 2006, a njegova primarna meta bili su, kako je tada govorio, opresivni režimi poput Kine, Rusije i zemalja centralne Evroazije, ali i bilo kakvo ilegalno i nemoralno ponašanje zapadnjaka.

Ubrzo je Vikiliks počeo sa objavljivanjem „procurelih“ dokumenata. Ljudi su mu slali papirne dokaze, a on je tim papirima mahao. Za njegovu organizaciju, koja danas okuplja armiju aktivista i simpatizera, čulo se tek kada je objavio video-snimak „Kolateralno ubistvo“, koji je prikazao pucnjavu iz američkog helikoptera na iračke civile koji padaju na ulici. Kada je objavio tzv. iračke i avganistanske dnevnike – stotine hiljada dokumenata o američkim poslovima u ovim zemljama – postao je slavan. Danas je on simbol za borbu protiv vlada ili, za sada, simbol za otkrivanje američkih tajni.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Donald Tramp

08.јул 2025. B. B.

Netanjahu nominovao Trampa za Nobelovu nagradu za mir

Predlog za nagradu za mir dolazi nakon što je izraelski lider godinama vršio pritisak na Donalda Trampa i njegove prethodnike da preduzmu vojnu akciju protiv iranskog nuklearnog programa

Grčka

08.јул 2025. Novak Marković

Obustava rada zbog velikih vrućina

Ministarstvo rada Grčke naredilo je obavezni prekid rada zbog vrućina do 10. jula, u periodu kada će tempertura ići preko 40 stepeni Celzijusa. Kakva je situacija u Srbiji

Koncert Marka Perkovića Tompsona na zagrebačkom Hipodromu

Hrvatska

07.јул 2025. Srećko Matić (DW)

Broj ljudi na Tompsonovom koncertu kao broj ustaških žrtava

Broj ljudi na koncertu Marka Perkovića Tompsona sličan je broju žrtava ustaškog režima koji Tompson rehabilituje, piše Frankfurter algemajne cajtung

Granični prelaz

Uvođenje graničnih prelaza u EU

07.јул 2025. Katrin Šmid / DW

Beše nekad Šengen: Granične kontrole u 13 od 29 zemalja

Članice Evropske unije uvode kontrole na granicama. Šengenski sporazum to dopušta, ali oročeno. Pa ipak, Brisel ne preduzima ništa ni kad se svi rokovi probiju

Širenje moći

06.јул 2025. Klaudija Mende / DW

Džamije i geopolitika: Kako Erdogan gradi uticaj Turske na Balkanu

Izgradnjom monumentalnih džamija širom Balkana i šire, Turska ne širi samo veru, već i svoj politički uticaj. Pod rukovodstvom Redžepa Tajipa Erdogana, verski objekti postali su deo šire geopolitičke strategije – u kojoj su minareti visoki 50 metara i političke poruke još više

Komentar

Komentar

„Antisrbin“ i „blokader“: Pumpaj Nole!

Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obilazi novu deonicu auto-puta E-763

Komentar

Pakovraće – Požega: Vučić na putu iracionalnosti

I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučićev testosteron, nepravda i beščašće

Da li biste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure