

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Malo koja tema obuzima Amerikance toliko kao pozno životno doba njihovog sadašnjeg i bivšeg predsednika. Lekarski izveštaj sada navodi da je Bajden sasvim zdrav i aktivan
Nema sumnje da će u novembru u predsedničku trku opet Džo Bajden (81) protiv Donalda Trampa (77) i često postavljano pitanje je da li su oni dovoljno fit za drugi mandat.
„Predsednik Bajden je zdrav, aktivan, robustan 81-godišnji muškarac koji je i dalje sposoban da uspešno obavlja predsedničke dužnosti“, napisao je sada lekar Kevin O’Konor u memorandumu na šest stranica o predsednikovom zdravlju posle pregleda u Nacionalnom vojnom medicinskom centru koji je trajao blizu tri sata.
U dopisu se dodaje da se Bajden „oseća dobro i da ovogodišnjim pregledom nisu nađeni novi problemi“.
Tramp tu ima bolje karte
Bajden je već sada najstariji predsednik u američkoj istoriji. Imao bi 86 godina do kraja drugog mandata, ako ostane u Beloj kući.
Ali birači pred ovogodišnje izbore imaju bojazni u vezi s Bajdenovim godinama pošto su videli njegove verbalne greške, učestao kašalj, spor hod, čak i pad s bicikla.
U poslednjim anketama između 67 i 81 odsto glasača kaže da je Bajden previše star za novi mandat. Za Trampa isto kaže između 57 i 62 odsto.
Nije iznenađujuće da se pitanje godina ovoliko postavlja, kaže Lari Sabato, direktor Centra za politiku Univerziteta Virdžinije.
„Postoji objektivna zabrinutost oko starosti. To je sasvim legitimno. Mislim da o ljudima ne treba suditi isključivo na osnovu njihovih godina. Ali, očigledno da što je neko stariji, veće su šanse da ima ozbiljnih zdravstvenih problema ili da umre“, rekao je Sabato za DW.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve