img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izrael, život u ratnom stanju

Leazazel

29. decembar 2008, 21:22 Ana Šomlo
Copied

Kada ulazim u autobus, uvek posmatram fizionomije, da vidim da li je neko spreman da u ime džihada digne u vazduh i sebe i sve nas

U Izraelu najavljuju zimu. Temperatura se spustila na 24 °C. Ne može se više izlaziti uveče u kratkim rukavima. Polazim predveče ulicom Kralja Davida u Nataniji, paralelnom sa morskom obalom, da prošetam. Najavljuju da će početi kiše. Ne može se više kupati. Talasi dostižu osam metara visine. Pretiče me grupa koja govori francuski. Glasno govore, smeju se, osvrćem se i po crtama njihovih lica rekla bih da su to Jevreji iz Maroka. U restoranima i kafeima teško je naći mesto za stolom napolju. Unutra još uvek niko ne sedi. Prema meni dolaze dve devojke vitkog stasa u feredžama. Vide im se samo lepe crne oči. Govore tiho arapski. Svakako stanuju negde u blizini, jer ih roditelji ne bi pustili da se noću kasno vraćaju. Tri stare Amerikanke se pridržavaju i suviše glasno smeju ispod svojih šešira i teških ogrlica. Onda čujem neki jezik koji ne bih mogla da definišem. Vidim dvojicu starijih ljudi kako ozbiljno razgovaraju, po nekim rečima – Rusija, Ukrajina… rekla bih da je tema politička. Mađarski odmah prepoznam, oni strasno čuvaju svoj jezik i obično nauče samo da kažu „Šalom“. Mogla bih da nabrojim još desetak jezika koje sam sinoć prepoznala ili nisam. Ovde se štampa izdaje na 45 jezika.

Kasnije, čujem paljbu i uplašena skačem iz kreveta, svetli rafali u nebo dolaze sa proslave nečijeg rođendana, orijentalna muzika potvrđuje moju pretpostavku. Da je o novom ratu reč, čule bi se sirene policijskih kola i hitne pomoći na putu za bolnicu Lenijado.

Ujutru, još dok nije svanulo sasvim, pre nego što otvorim oči, pružam ruku ka radiju – da li je sve u redu? Koliko je raketa palo na Sderot? Da li samoubica nije neprimetno ušao u autobus iz Jerusalima za Nataniju?

Smirim se, a onda otvorim oči i okrećem brojke na telefonu – da li su deca noćas stigla na vreme kući? Da li je sve u redu? One strašne misli se i ne izgovaraju. Treba na vreme da se spreme za školu. U moje vreme (klasična uzrečica bake) – srednjoškolci su morali najkasnije do deset časova uveče da budu kod kuće, a sada se to poremetilo, u celom svetu deca se u to vreme tek nalaze, spavaju kod drugova i drugarica, i uopšte se do ujutru ne zna gde su, ukoliko usput nisu ostavili poruku na mobilnom telefonu: „Sve je O.K. – vidimo se!“

PSIHOZA STRAHA: Tema terorističkih napada mlade ne interesuje, ne prihvataju razgovor o tome, sem ukoliko nisu politički angažovani, a i odrasli, sem kao kratko upozorenje, izbegavaju da o tome razgovaraju pred decom, da ih ne bi uneli u psihozu straha.

Ne mogu da odolim da ne gledam iransku TV stanicu koja stalno emituje informativne emisije i storije iz umetnosti i kulture koje na sjajnom bosanskom jeziku interpretira zabrađena lepotica. Njihov program zasniva se uglavnom na islamskim vrednostima i antiizraelskoj politici. Kada čovek ne bi pogledao geografsku kartu pomislio bi da je Izrael, koji oni nazivaju okupiranom teritorijom, prostor daleko veći i opasniji na Bliskom istoku od onog koji pripada arapskom svetu.

Da ne ulazimo u političke teme, neke islamske sekte savetuju da majka uputi svog sina da digne sebe u zrak u trenutku kada ga okružuju mladi Jevreji. Tako će obezbediti mesto u dženetu – raju, a ona će biti ponosna majka, jer je ono što joj je najdraže u životu poklonila Alahu. Sem toga, njenom će sinu u raju pripasti nevina lepotica. Ne jednom, videla sam na televiziji Palestinku koja kaže da je spremna i drugog sina da pokloni Alahu.

MEŠOVITO JEVREJSKO I ARAPSKO OBDANIŠTE: Razaranje je napolju

Dok prelistavam novine, pre svega pročitam koliko je kasetnih raketa bačeno, na gradove u Negevu, do Aškelona i dalje na severu; koliko je porodica ostalo bez doma. Sreća je ako niko nije poginuo. Mada, kada ulazim u autobus, uvek posmatram fizionomije, da vidim da li je neko spreman da se u ime džihada – svetog rata, žrtvuje. Sve vesti upozoravaju da je ono što predstoji, eventualna mobilizacija, opasnije od onog što je bilo.

DECA SABRE: Ovih dana održano je u Tel Avivu savetovanje filologa o primeni hebrejskog i arapskog jezika u nastavi. Profesori univerziteta smatrali su u da je u osnovnim školama obavezan arapski jezik za svu decu sabre (deca rođena u Izraelu, nazvana po plodu kaktusa, slatkom i mekom iznutra, s korom prekrivenom bodljama). Sabre obavezno, kao drugi jezik, uče arapski jezik, dok, recimo, učenici poreklom iz Rusije, kao strani jezik uče ruski. Ovdašnji filolozi smatraju da ova dva semitska jezika ne samo da imaju sličnosti i u mnogim rečima isti koren već da u Izraelu imaju snažan kontakt, preuzimaju mnoge reči jedan od drugog. Tako nisu mogli da se usaglase da li je reč leazazel (dođavola) arapskog ili hebrejskog porekla. Ono što je za oba jezika bitno, to je da se pišu samo suglasnici, a samoglasnici izostavljaju, što za prevodioca predstavlja grdne teškoće i dovodi do kardinalnih grešaka, jer se izvesne reči pišu identično, ali u primeni često imaju sasvim različita značenja.

Bar u tome arapski i hebrejski filolozi nisu imali suprotna mišljenja. I jednima i drugima dovoljni su konsonanti. Ali, složili su se i o drugim problemima značenja saradnje u oblasti orijentalistike, jer nigde nije tako pogodno tle za uzajamna jezička istraživanja kao u Izraelu, gde su arapski i hebrejski jezik prisutni i kao govorni i kao literarni izraz. Bar da je tako i u politici. Međutim, ljubav i danas ne zna za granice. Često čitam o nesrećnim ljubavima između arapske devojke i mladog Jevrejina, ili obratno. I to se događa. Mislim da je Šekspirova priča Romeo i Julija naivna drama u odnosu na tragedije koje će buduće generacije čitati o vremenu u kome živimo.

I dok arapski i izraelski filolozi prihvataju sličnost jezika, ja strepim da li će zbog svih drugih različitosti neki mladi Arapin da aktivira bombu baš tamo gde se nalaze moji unuci. Naravno, ne brinem se samo zbog njih. Kada čujem da je stradalo neko mlado biće iz potpuno besmislenih razloga, ne mogu da shvatim i prihvatim da se takve stvari događaju u XXI veku. Mada, očigledno je da se svet ponovo kreće u pravcu rasne diskriminacije.

U Izraelu je i sada, u decembru, toliko rascvetalih ruža, grmova jasmina i nekog cveća kog „kod nas“ (još uvek kod nas) nema, da dok čovek udiše njihov miris mora da pomišlja – jednom će ipak svanuti mir.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Samit u Tivtu

EU i Zapadni Balkan

06.jun 2026. Aleksandra Mudreša / DW

Samit je završen, a može li Crna Gora da počne odbrojavanje do članstva u EU

Vodeće članice EU snažno podržavaju pristupanje Crne Gore zajednici do 2028. godine potvrdila su dešavanja na Samitu Evropska unija - Zapadni Balkan u Tivtu

Lovac F/A-18E Super Hornet sleće na nosač aviona USS Džerald R. Ford

Rat na Bliskom istoku

06.jun 2026. A.I.

Kršenje primirja: Pogođeni ciljevi u Iranu, vazdušna uzbuna u Kuvajtu i Bahreinu

Američka vojska je saoštila da je presrela iranske dronove u Ormuskom moreuzu pa potom gađala radarska postrojenja u Iranu. Nekoliko sati kasnije Teheran je ispalio balističke rakete na Kuvajt i Bahrein

Samit EU - Zapadni Balkan

05.jun 2026. B. B.

Antonio Košta: Crna Gora na korak od članstva u EU, a hita i Albanija

„Zaista odbrojavamo dane do proširenja, da Crna Gora postane članica do 2028. godine“, rekao je predsednik Evropskog saveta Antonio Košta

pruga

Železnice Srbije

05.jun 2026. Anja Mihić

Peter Mađar: Da se preispita ulaganje u prugu Budimpešta-Beograd

Mađarska vlada preispitaće ulaganja u železničku prugu Budimpešta–Beograd, projekat koji već godinama prate kašnjenja i kontroverze. Putnički saobraćaj još nije uspostavljen, uprkos višestrukim najavama otvaranja

Lideri u Tivtu

Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana

05.jun 2026. Aleksa Petrovski

Non–pejper: Francuska i Nemačka nude novi model približavanja EU

Predlog Francuske i Nemačke na samitu EU - Zapadni Balkan u Tivtu zemljama kandidatima za članstvo omogućava pristup određenim sednicama Saveta za spoljne poslove. Postoje i drugi uslovi

Komentar
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1848
Poslednje izdanje

Si, Tramp, Putin i Dan srpske diplomatije

Nepodnošljiva lakoća šibicarenja Pretplati se
Politika i tehnologija

Roboti za Žikino kolo

Intervju: Veroljub Sarić (90), demonstrant

Ko izdrži, taj je pobedio

Intervju: Dr Varsen Agabekijan Šahin, ministarka spoljnih poslova i iseljenika države Palestine

Očuvanje božanstvenog mozaika naroda Palestine

Intervju: Drago Pilsel, novinar i publicista

Odrastao sam s Pavelićevom slikom iznad kreveta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure