img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Mizoginija

Kurs za „mužjake“: Kako se zgrću pare na mržnji prema ženama

31. decembar 2024, 17:59 Đamila Prange de Oliviera (DW)
Foto: AP Photo/Vadim Ghirda
Endru i Tristan Tejt
Copied

Predstavljaju se kao „spasioci moderne muškosti“ i prodaju onlajn kurseve koji obećavaju brzo bogaćenje. Muškarci čiji se biznis zasniva na mržnji prema ženama

Na stočiću je nož. Pored njega plava ruža, verovatno plastična. Endru Tejt sedi raširenih nogu na kožnoj fotelji, očiju skrivenih iza sunčanih naočara.

Uzvišenim tonom, kao da nešto važno objavljuje, kaže: „Analizirao sam celu planetu.“ Pri tom maše mačem.

Tejt objašnjava da je uzrok svih problema to što nema dovoljno muškaraca koji bi unaokolo išli naoružani mačem. I da nema dovoljno muškaraca poput njega, koji rade šta žele, piše DW.

„Ja sam tip koji radi šta hoće. Sada hoću jednu cigaretu, ali mi je teško da je nađem među tolikim parama u džepu jakne“, priča.

Cigareta nije još ni zapaljena, a Tejt stiže do srži svoje „analize“. Do onih koje su krive za sve – do žena.

Tejt ih naziva „ženke“. Prema njemu one manipulišu muškarcima i kontrolišu društvo. „Ženke jedva da su sposobne da osećaju. One su prazni kontejneri koji čekaju da im neko ugradi program, a onda postaju konzervativne, liberalne, feministkinje ili ko zna šta“, kaže on.

Na Jutjubu ovaj video je objavljen 2022. na profilu njegovih fanova pod nazivom „istina o ženama“. U međuvremenu je Tejt blokiran na svim platformama.

Video je imao 41.000 pregleda, što je malo kada se uzme u obzir da ovaj čovek koji je sam sebe nazvao ženomrscem, na platformi Iks ima deset miliona sledbenika, a na dva kanala na Telegramu ukupno pola miliona.

Novac, automobili, mržnja prema ženama

Za mnoge je on pojam mizoginije među influenserima simbol takozvane „toksične muškosti“. Pored Tejta u popularnoj kulturi ima još dosta takvih primera.

Recimo glumac Džastin Baldoni, kojeg je njegova koleginica Blejk Lajvli tužila zbog seksualnog uznemiravanja. Ili priča o procesu između Amber Herd i Džonija Depa. Tu je i nemački satiričar Sebastijan Hoc poznat kao El Hoco, koji se nedavno izjasnio o sopstvenom toksičnom ponašanju.

Autor i filozof Ole Libl kaže de ne postoji jedinstvena definicija toksične muškosti i da pojam nije naučan.

„Toksično znači otrovno. Pojam opisuje muškarace koji se ponašaju kao smradovi. Dakle, štetno, razorno ponašanje koje nanosi bol i koje je polno kodirano“, objašnjava Libl.

Aktivistkinje za zaštitu ženskih prava su koristile taj pojam još osamdesetih da bi označile muško ponašanje koje odlikuju dominantnost i bezosećajnost.

Mnogima taj pojam smeta. Libl kaže da on malo doprinosi naučnoj analizi patrijarhalnih struktura.

Osim toga, kritičari kažu da on stavlja muškost pod generalnu sumnju i šteti mentalnom zdravlju muškaraca. To je pokazala anketa sa 255 ispitanika koju su sproveli Univerzitet Kasim u Saudijskoj Arabiji i londonski Centar za mušku psihologiju.

Netrpeljivošću prema ženama do bogatstva

Tejt doduše mnogo priča o ženama, ali zapravo mu one nisu važne. Na društvenim mrežama vrbuje sledbenike da pogledaju njegov sajt i uplate neki od kurseva. Obećava se uspeh i bogatstvo preko noći – po ceni od 500 dolara godišnje.

Ironija je u tome što Tejt zavlači ruke u džepove onima koje navodno želi oslobodi „iz Matriksa“. Njegovi fanovi, ne samo muškarci, slave ga kao „spasioca modernog muškarca“.

Libl kaže da to uobičajen fenomen: „Muškosti se uvek insceniraju kao krizne, kako bi se time legitimisala potreba da sada nastupe izuzetno snažno i odlučno.“

Tejtov model oponašaju mnogi. Iks i Jutjub imaju na hiljade drugih koji muškarcima nude savete i kurseve. Oni se zovu, na primer, „Alfa muškarac“, osnivaju virtuelne zajednice u kojima se upotrebljava mizogini žargon i diskutuju kako da se obrlate žene i da se ponovo otkrije sopstvena muškost.

Fenomen se ne ograničava na virtuelni svet. Nude se radionice za vikend pod nazivima „Biti autentičan muškarac“ ili „Živeti muškost“ i na njima se može rezervisati mesto sa samo nekoliko klikova.

Organizatori se predstavljaju kao treneri i savetnici, prodajući „osam dana muške snage za 1.990 evra. Može i na rate“. Radionice obećavaju učesnicima da će ih uvesti u arhetip „divljeg muškarca, unutrašnjeg dečaka, ratnika, zavodnika…“.

Problematičnost Tejtove ideologije je u međuvremenu vidljiva na društvenoj mreži Redit. Tamo razmenjuju iskustva stotine žena, čiji su partneri postali Tejtovi fanovi ili su im se sinovi radikalizovali.

„Šta da radim“

Dvadesetsedmogodišnja korisnica interneta koja objavljuje pod imenom Mystic_Falls36 opisuje promene kod svog dugogodišnjeg partnera nakon što je počeo da prati objave braće Tejt.

Najpre je zahtevao da ona ostavi posao i postane domaćica. Ona je već godinu dana kod kuće, trudna je i očekuje blizance.

Potom je njen partner počeo da daje agresivne primedbe. „Celi dan si kod kuće, a nije čisto.“ Ili : „Sad imaš vremena da ideš u teretanu, pa onda idi.“

Jednom je počeo da viče na nju da je samo glupa žena, koja nikada ne bi mogla da ima isti učinak kao muškarac. Dodao je da je Endru Tejt jedan od malobrojnih muškaraca koji to razumeju.

Posle verbalnog nasilja usledilo je i fizičko. Pred očima svoje porodice, on je udario svoju dugogodišnju partnerku. Ona je na društvenoj mreži Redit postavila pitanje: „Šta da radim?“

„Nesposobni da uspostave smislenu vezu“

Takvim „toksičnim“ ponašanjem muškarci dugoročno ne nanose samo štetu ženama već i sebi. Različite studije im pripisuju manju emocionalnu inteligenciju i veću agresivnost nego ženama.

Dokazano je da je kod njih veća stopa suicida, imaju manje bliskih prijatelja, ređe idu kod lekara.

Libl kaže da sve to dovodi do nesposobnosti da se uspostavi smislena intimna veza.

Pre dve godine su Endru i njegov brat Tristan Tejt uhapšeni u Bukureštu pod optužbama za silovanje, trgovinu ljudima i formiranje kriminalne organizacije. Uz te optužbe britansko pravosuđe ih sumnjiči za pranje novca i utaju poreza. Braća Tejt odbacuju sve optužbe.

Nekoliko dana posle presude u slučaju optužbe za silovanje Žizel Peliko i otkrića globalne mreže silovatelja na Telegramu, jedan rumunski sud je proglasio krivični postupak protiv braće Tejt nezakonitim. Oni su pušteni na slobodu.

Tagovi:

Endru Tejt Mizoginija Tristan Tejt
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Rusko-ukrajinski sukob

16.maj 2025. I.M.

Razmena 1.000 za 1.000 zarobljenika: Prvi konkretan ishod rusko-ukrajinskih pregovora u Istanbulu

Delegacije Rusije i Ukrajine sastale su se u Istanbulu prvi put licem u lice još od marta 2022. godine. Iako nije postignut dogovor o prekidu vatre, usaglašena je razmena 1.000 zatvorenika sa obe strane, potvrdili su zvaničnici. Ukrajina je zatražila razgovore lidera, a Rusija najavila spremnost da ih „razmotri“.

Rat u Ukrajini

16.maj 2025. B. B.

Predstavnici Ukrajine i Rusije konačno se sastali u Istanbulu

Iako se predsednici Rusije i Ukrajine, Vladimir Putin i Volodimir Zelenski, drže po strani, njihovi pregovarači su seli za isti sto da razgovaraju o primirju

16.maj 2025. Srećko Matić (DW)

Dr Konstanca Icel: Šokirana nasiljem u Srbiji, studenti preuzimaju odgovornost za budućnost

Direktorka Evropske kuće istorije dr Konstanca Icel kaže da je veoma impresionirana hrabrošću studenata iz Srbije

Rat u Ukrajini

15.maj 2025. B. B.

Erdogan i Zelenski razgovarali skoro tri sata, ali se ne zna o čemu

Sastanak je bio zatvoren na medije, a nakon sastanka niko se nije obratio javnosti

15.maj 2025. Metju Vard Agius (DW)

Ukrajinski mirovni proces: Hronika neuspešnih pregovora

Do direktnog susreta Putina i Zelenskog ovog četvrtka neće doći, ali bi nekakvih pregovora Kijeva i Moskve ipak trebalo da bude. Uoči susreta u Istanbulu, podsećamo na dosadašnje pokušaje da se dođe do mira u Ukrajini

Komentar

Pregled nedelje

Ne smemo gledati i ćutati

Republika Srbija je u opasnosti. Ako ostanemo nemi na montirani proces protiv političkih zatvorenika u Novom Sadu i kraljevački slučaj gde su žrtve proglašene za nasilnike, uskoro ćemo svi štrajkovati glađu i žeđu za mrvicu pravde

Filip Švarm

Komentar

Novosadski taoci režima: Ko ruši državu, a ko je brani

Režimska odmazda biće strašna ako otpor posustane. Sada hoće da utamniče ljude koji su čavrljali o rušenju vlasti jer su time tobože rušili državu. Ali, državu je oteo i srušio režim, odavno

Nemanja Rujević

Država i kultura

Skadar na Bojani: Da li će beogradska Filharmonija opet izvisiti za zgradu

Ministarstvo za javna ulaganja podnelo je zahtev za građevinsku dozvolu za gradnju nove zgrade Beogradske filharmonije. S obzirom da se zna da je projekat preskup i da za njega nema para, deluje da je i ovo samo nova šarena laža

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1793
Poslednje izdanje

Vanredna sednica Visokog saveta tužilaštva

Tužioci bez zaštite od Vučićevih pritisaka Pretplati se
Lokalni izbori u Zaječaru i Kosjeriću

Studenti i ostali u kampanji

Građevinske tempirane bombe

Život pod nadstrešnicom

Istraživanje: Autizam u Srbiji

Novca ima za delfinarijum, ali ne i za lične pratioce

Prvi Amerikanac na tronu Svetog Petra

Svojim putem, uz Franjine putokaze

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure