Krizom na krizu

Većina običnih građana nema pojma o čemu je, zapravo, riječ u novoj velikoj svađi između Republike Srpske i međunarodne zajednice, odnosno kancelarije visokog predstavnika u BiH. Kaže im se da će uslijed toga doći do „raspada“ BiH i napuštanja institucija BiH ili pak da je Republika Srpska, baš kao i Federacija BiH, opstruisala i nije ispunila neke postavljene zadaće. Za to vrijeme u FBiH ni glasa protesta zbog najnovijih odluka Valentina Incka, na koju se sankcije iz OHR-a odnose podjednako kao i na Republiku Srpsku. Sastaje se vladajući vrh u RS i donosi odluku da Inckove poštovati neće. Čak najavljuju podizanje tužbi protiv svih dosadašnjih visokih predstavnika u BiH u zemljama iz kojih su ovi dolazili i prijete napuštanjem BiH institucija, baš kao i u svim prethodnim krizama do sada.

Vlada RS praktično je osporila autoritet visokog predstavnika, a naložila je „Službenom glasniku“ Republike Srpske da ne objavljuje Inckove odluke koje je on donio 18. septembra. Za ambasadore Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira u BiH ovakav stav Vlade RS jeste ozbiljno osporavanje pojedinih dijelova Dejtonskog mirovnog sporazuma. Za aktuelnog entitetskog premijera Milorada Dodika Savjet za sprovođenje mira je „vještačka tvorevina“ koju nije predvidio Dejtonski mirovni sporazum, a njegova podrška Inckovim odlukama je, po Dodiku, „komična inercija“. Najnoviji sukob nastao je zbog Inckove odluke, da nešto mijenja u Brčkom i Elektroprenosu, pošto entiteti nisu uspjeli da se sporazumiju.

SLUČAJ ELEKTROPRENOS: Valentin Incko nametnuo je zakon kojim se reguliše rad Elektroprenosa BiH kao preduzeća u koje su dva entiteta uložila svoj kapital 2003. godine te napravila deoničarsko društvo. Pravni osnov za osnivanje Elektroprenosa činio je Sporazum dva entitetska premijera. Zakon o osnivanju kompanije usvojio je Parlament BiH.

foto: a. anđić

Federacija BiH je u kompaniju unijela više od polovine resursa, tačnije 59 odsto, dok je Republika Srpska unijela preostalih 41 odsto. Formiranje državnih korporacija predviđeno je i aneksima Dejtonskog mirovnog sporazuma. Istom odlukom Incko je produžio mandat menadžmentu kompanije, uključujući i generalnom direktoru Dušanu Mijatoviću. Tako se Incko pita kako je antisrpska odluka ako je produžio mandat generalnom direktoru Elektroprenosa, koji je Srbin. Mijatović je 2005. godine imenovan generalnim direktorom, a imenovao ga je nezavisni član Upravnog odbora Elektroprenosa BiH Brajan Vembri. Četvorici članova Upravnog odbora Elektroprenosa mandat je istekao u protekle dvije godine, kao i trojici izvršnih direktora.

„Interesantno je da zaključci Vlade RS govore da kompanija ne funkcioniše i da je za to kriva opstrukcija, a ono o čemu ne govore je da su upravo njihovi ljudi ti koji sprječavaju funkcionisanje“, kaže prvi čovjek međunarodne zajednice u BiH. U prve dvije godine rada, Elektroprenos se dokazao kao profitabilno preduzeće: njegov profit u 2007. godini iznosio je 13,5 miliona maraka, a u 2008. oko 21 milion maraka. Na računu kompanije danas bi trebalo da se nalazi između 130 i 150 miliona KM.

Predstavnici iz Republike Srpske u Upravnom odboru Elektroprenosa nisu prisustvovali na poslednjih deset sjednica ovog organa. Pitanje je da li su za taj nerad dobijali i novčane naknade.

Neki, istina rijetki, zapitali su se zar nije logično da Federacija ima više članova upravnog odbora, s obzirom da je unijela više od polovine resursa u kompaniju. Sjedište joj je u Banjaluci, pa RS tako kasira i pet miliona maraka od poreza na dobit, za koji Federacija biva uskraćena. Smještanjem sjedišta Elektroprenosa u Banjaluci otvoreno je sto radnih mjesta.

PROMENE: Odluka OHR-a da se uvede odlučivanje prostom većinom izazvala je burne proteste, jer se RS plaši preglasavanja u Upravnom odboru Elektroprenosa, s obzirom da su četiri člana iz Federacije i tri iz Republike Srpske, uz jednog nezavisnog člana, koji je stranac.

Elektroenergetski koordinacioni centar iz Beograda uradio je za Vladu RS stručnu analizu položaja Republike Srpske u ovoj kompaniji, u kojoj su istakli da ovakav proces formiranja kompanije nije moguće pronaći nigdje u svijetu. To je moguće objasniti, istakli su stručnjaci iz ovog centra, posebnim položajem i uticajem međunarodne zajednice u političkom sistemu BiH. „Zbog mogućnosti preglasavanja, RS praktično nema nikakvu mogućnost da utiče na donošenje odluka koje su u nadležnosti UO-a, uprave i Odbora za reviziju kompanije. S tim u vezi, postavlja se opravdano pitanje kakva je uloga predstavnika RS u ovim organima“, zaključuje se u analizi. U istoj analizi, u dijelu koji objavljuje samo OHR, a ne i mediji koji „navijaju“ za vlasti Republike Srpske, navodi se: “ Rezultati analize drugih pitanja, koja se tiču funkcionisanja kompanije (uticaj poreza, prihodi od prenosa električne energije), potvrđuju da, dugoročno, RS kao manjinski dioničar neće imati više ili manje štete ili koristi od kompanije nego drugi dioničar FBiH.“

Za stručnjake i političare u Federaciji BiH slučaj Elektroprenos ima i finansijsku i političku pozadinu, iza koje se krije pokušaj osamostaljivanja Elektroprenosa Republike Srpske i njeno uvezivanje sa Elektroprenosom Srbije. Dalje se spekuliše kako je zadnja namjera premijera Republike Srpske formiranje novog telekom operatera, s obzirom da su postavljeni najmoderniji optički kablovi.

Vlada RS ipak je naredila članovima u organima Elektroprenosa iz RS da ne učestvuju u radu istih i posebno zadužila članove UO-a da ne učestvuju u njegovom radu dok članovi skupštine akcionara ili njihovi zastupnici ne usaglase načine i pristupe za rješavanje problema u Elektroprenosu. Međunarodna zajednica je uložila stotine miliona evra u obnovu i modernizaciju elektroenergetske infrastrukture u BiH.

BRČKO: Okončanje supervizije u Brčkom bilo je predviđeno za 11. novembar ove godine, ali kako stvari trenutno stoje gotovo da je izvjesno da do zatvaranja kancelarije OHR-a u Brčkom neće doći zbog nerada domaćih političara, koji gotovo devet godina nisu ispunili uslove potrebne za okončanje supervizije u Brčkom, kaže kancelarija OHR-a.

OHR u raspodjelu novca od sukcesije uključuje i Brčko, koje je u podjeli tog kolača Fiskalno vjeće BiH jednostavno zaobišlo. Ako ovaj distrikt plaća dugove, logično je da ima udjela i u raspodjeli novca od sukcesije, razmišlja visoki predstavnik. Također je građanima Brčkog novim zakonima visokog predstavnika omogućeno da se opredijele za državljanstvo jednog od entiteta, dok je najviše bure izazvala odluka o pravilima upravljanja i principima za otvaranje tržišta električne energije. To za RS nije „ništa drugo nego otimanje imovine RS“, „zadiranje u vlasničke odnose i kršenje akcionarskih prava RS, koja su zaštićena međunarodnim normama“.

LAŽNI PATRIOTIZAM: Rafi Gregorian je naložio da se u slučaju podjele ili likvidacije Elektroprenosa BiH imovina te kompanije, koja se nalazi u distriktu, automatski smatra imovinom koja pripada Brčkom. I tu nastaje problem, jer je računica pokazala da bi time RS izgubila kapital u vrijednosti od 14,6 miliona maraka, što bi značilo „otimanje imovine entitetima“, koju su unijeli prilikom formiranja Elektroprenosa BiH. I Federacija BiH bila bi na taj način zakinuta. Iz OHR-a su pojasnili kako ovo nije zadiranje u imovinu Elektroprenosa: „Imovina Elektroprenosa koja se nalazi u Brčko Distriktu ostaje isključivo u vlasništvu Elektroprenosa, osim ukoliko pomenuto preduzeće prestane postojati kao pravno lice. U takvoj situaciji, imovina Elektroprenosa u Brčko Distriktu smatrat će se imovinom Brčko Distrikta u skladu sa Konačnom arbitražnom odlukom, Aneksom konačne arbitražne odluke, te Ustavom BiH.“

Kako je „struja jedna od najkurentnijih roba i nepresušan izvor para za vladanje i radnih mjesta za udomljavanje podobnih, te moneta za političko potkusurivanje, nije ni čudo da RS hoće apsolutnu kontrolu“, kaže u razgovoru za „Vreme“ ekonomistica i nekadašnja ministrica finansija u Vladi RS Svetlana Cenić.

Obaveze za ukidanje supervizije u Brčkom odavno su poznate. Za lidera SDS-a Mladena Bosića „nametnuti Zakon o državljanstvu u distriktu je prihvatljiv, jer omogućava građanima da se opredijele u izboru državljanstva“.

Nekadašnji predsjednik Republike Srpske i lider novoosnovane Demokratske partije Dragan Čavić naglašava da njegova stranka neće biti „privjesak politike konflikata Saveza nezavisnih socijaldemokrata“. Čavić dalje smatra kako je ovakva politika vladajućeg SNSD-a pogrešna i da se ne vodi zarad zaštite nacionalnih interesa, već je riječ o „lažnom patriotizmu uzvikivača parola“.

Profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Šaćir Filandra kaže da je to odbijanje nametnutih rješenja, osim „smišljene demonstracije političkog i nacionalnog jedinstva RS“. On je ubijeđen da „političari iz RS rade po principu – traži previše da bi dobio koliko treba“: „Politički akteri u RS su u političkoj prednosti u odnosu na ostatak države, jer uvijek idu korak naprijed. Ovo je utakmica između RS i međunarodne zajednice, u kojoj ova druga vidno popušta pred zahtjevima, prije svega Milorada Dodika. Dokle će to ići – nije jasno.“

OD KRIZE DO KRIZE: Konflikti na relaciji vođstva Republike Srpske i kancelarije OHR-a traju gotovo godinu dana (uvijek imaju isti scenarij), još od mandata Miroslava Lajčaka, koji je nametnuo Zakon o Savjetu ministara BiH i naložio parlamentu BiH da izmijeni poslovnik o svom radu. Bio je to Lajčakov pokušaj da natjera izabrane da rade „inače dobro plaćen posao“.

I tad su se sastajali svi najvažniji ljudi sa vlasti u Republici Srpskoj i, kao i u slučaju Elektroprenosa, gotovo kovertirali neopozive ostavke i zaprijetili napuštanjem institucija BiH, u slučaju da visoki predstavnik svoju odluku ne promijeni. I tad su odluke visokog predstavnika protumačene kao „neustavne“, „antisrpske“ i antidejtonske“.

Podsjećanja radi, visoki predstavnici niti u jednom slučaju do sada nisu povukli svoje odluke, sem amnestiranja nekih od političkih pokajnika, koji su bili uklonjeni sa javne scene.