img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zapad i Rusija

Kraj kraja Hladnog rata

24. avgust 2016, 14:43 Andrej Ivanji
foto: ap
Copied

Putin nije Hitler, ma koliko ga Zapad predstavljao kao cara nezasitog vlasti koji bi da širi životni prostor Rusa. Svet je naučen na globalnu konfrontaciju, veliki mir nakon raspada SSSR jedva da je potrajao malo duže od dve decenije

Raspadom Sovjetskog Saveza počeo je kraj Hladnog rata. Sovjetski model komunizma bio je poražen, Rusija je bila na kolenima, SAD sa saveznicima nisu tretirale Moskvu i Borisa Jeljcina kao partnera, već kao poraženog protivnika. Svet je bio u disbalansu.

Jedna od posledica „kraja straha od komunizma“ bila je postepeni, ali slavodobitni pohod neoliberalnih ideja na Evropu, drugim rečima, jačanje esencijalnog kapitalizma na uštrb socijalne države u sistemu socijalne tržišne privrede po kome su se evropske zemlje izvan Istočnog bloka razlikovale od Amerike i tačerizma, koji se ukorenio u Velikoj Britaniji.

„Svetski mir“ koji se slavio nakon poraza SSSR trajao je nešto duže od dve decenije. Početak kraja kraja Hladnog rata vezuje se za početak ukrajinske krize pre dve godine, kada je Rusija anektirala Krim. Zapad se „zgrozio“ i Ruskoj Federaciji uveo privredne sankcije. Rusija je, međutim, sa Putinom na čelu, u međuvremenu ojačala, postala ponovo globalni igrač, odoleva sankcijama Zapada, i tu i tamo prelazi u kontranapad.

CRNO–BELI SVET: Zapadni političari i mediji za obnovu Hladnog rata, to jest bipolarnog sveta, gotovo jednoglasno okrivljuju Putinovu Rusiju. Tek pojedinačni glasovi daju malo boje crno-beloj predstavi u kojoj se Putin poredi sa Hitlerom.

Tako Jakob Augštajn u nemačkom nedeljniku „Špigel“ pre dve godine piše da je obnova hladnoratovske politike u kojoj obe strane ponovo zveckaju oružjem mogla da se izbegne, da je neko hteo da se ona izbegne, jer It takes two to tango, kako je svojevremeno Ronald Regan opisao američko-sovjetske odnose.

To važi kako za relaksaciju odnosa, tako i za konfrontaciju, piše Augštajn. On objašnjava da se hladnoratovski način razmišljanja oslanja na teoriju igara: pođi uvek od najgorih namera i najboljih sposobnosti neprijatelja. Tako Zapad razmišlja danas: Šta hoće Putin? Da mu je stalo samo do Krima, povukao bi se iz istočne Ukrajine, umesto da tamo vodi neobjavljeni rat. Mora da hoće da uništi Zapad… Tu postoji samo jedan odgovor: biti jak, biti čvrst. Niko neće da bude drugi Čemberlen.

Augštajn, crna ovca glede Putina na zapadnoj medijskoj sceni, uzalud pokušava da objasni da Putin nije „drugi Hitler“, da ne „živi u sopstvenom svetu“, ili „fantazira da Rusiju opkoljavaju“, te da je istina da je „Putin dugo posmatrao kako mu se NATO i Evropska unija sve više približavaju. Kod Ukrajine je podvukao crtu. Zapad je morao da zna da će Putin tako postupiti. Naše zgražanje zato je pomalo šuplje. Svako sam odlučuje o tome u čemu će da prepozna ono što ga ugrožava.“

Hladnoratovski zanos uzeo je ponovo maha. Ni Rusija ni Zapad ne žele da ustuknu i pokažu slabost. Tako je Obama na početku ukrajinske krize odleteo u glavni grad Estonije Talin i održao govor u duhu sile zaštitnice državica koje tek što nije napao zli Putin: ako se ljudi u Estoniji i drugim baltičkim državama danas pitaju „ko će nam priteći u pomoć“, odgovor je jasan: „NATO trupe i vojnici Sjedinjenih Američkih Država. Ovde i sada. Mi smo tu za Estoniju. Bićemo tu za Letoniju. Bićemo tu za Litvaniju. Već ste jednom svoju nezavisnost morali da ustupite Rusiji. Sa NATO-om iza sebe više nikada nećete da je izgubite.“

Za Augštajna to je previše patosa, čak i za jednog američkog predsednika, što ipak u datim okolnostima ne čudi: što je najava nečega neubedljivija, utoliko glasnije mora da bude izložena. NATO stratezi su izjavili da je baltičke države od potencijalnog ruskog napada nemoguće odbraniti konvencionalnim oružjem. Šta to znači, pita se Augštajn. Da bi ih NATO branio nuklearnim oružjem?

Raspadom SSSR došlo je do disbalansa u svetu, čije krajnje posledice se još ne prepoznaju. „Opkoljavanje“ Rusije i „pokazivanje mišića“, „stvaranje slika neprijatelja“, „pobeda kapitalizma“ jesu tek neke od njih. Bar se (još uvek) ne zvecka nuklearnim oružjem. Zajednički interesi ipak su u međuvremenu isuviše isprepleteni po isuviše pitanja. Ovaj dežavi Hladnog rata počiva na drugačijim temeljima. Mlađe generacije ne mogu ni da zamisle da je pre nekoliko decenija svet zaista strepeo od sopstvenog istrebljenja.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Predswednik SAD Donald Tramp pred mnoštvom američkih zastava

SAD i UN

20.januar 2026. Jan Valter (DW)

Trampov „Odbor za mir“: Milijarda za stalno članstvo, carine onome ko se usudi da ga kritikuje

Predsednik Francuske Emanuel Makron je kritikovao američkog kolegu Donalda Trampa zbog njegovog „Odbora za mir“, pa mu je ovaj zapretio „carinom od 200 odsto“ na francuska vina i šampanjce. Šta je opšta ta organizacija?

Rep kita na otvorenom moru

Istorijski sporazum o otvorenom moru

20.januar 2026. Jelena Kozbašić (Klima 101)

Da li je došao kraj nezajažljivoj trci za resursima na otvorenom moru?

Otvoreno more nema pravnu zaštitu. Barem je nije imalo do sada. Sporazum o biodiverzitetu van nacionalne jurisdikcije je zato istorisjki iskorak. Među 145 zemalja potpisnica je i Srbija. Šta to znači?

Predsednik Bugarske Rumen Radev

Bugarska

20.januar 2026. B. B.

Duboka politička kriza: Nakon Vlade ostavku podnosi i predsednik države

Predsednik Bugarske Rumen Radev podnosi ostavku nedugo nakon što je to učinila Vlada te zemlje. Više puta je nagovestio da bi mogao da učestvuje na vanrednim parlamentarnim izborima ne bi li zemlju izvukao iz haosa

Osnivač modne linije umro u Italiji

Svet mode

19.januar 2026. I.M.

Preminuo čuveni modni dizajner Valentino

Osnivač slavne modne kuće Valentino preminuo je u 93. godini života

Sudar vozova u Španiji

Španija

19.januar 2026. B. B.

Šta se do sada zna o smrtonosnom sudaru vozova?

Uzrok nesreće još nije poznat, i zaista je čudno da se iskliznuće iz šina dogodilo na pravoj deonici pruge koji je obnovljen u maju, rekao je španski ministar saobraćaja

Komentar
Aleksandar Vučić proslavlja izbornu pobedu sa vrhom Srpske napredne stranke

Komentar

Lustracija naša nasušna

Studenti su svesni da je „dan posle“ Vučićevog režima ulazak u novi krug velikih muka. Stoga je lustracija nesavršeno, ali nužno rešenje

Ivan Milenković
Protest studenata Univerziteta u Novom Sadu u blokadi održan 17. januara 2026.

Komentar

Studenti i Robin Hud: Počelo je finale borbe

Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija

Nemanja Rujević
Kolaž Aleksanfar Vučić i Ana Bekuta

Pregled nedelje

Đavolu bih dušu dala za merak

Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom

Filip Švarm    
Vidi sve
Vreme 1828
Poslednje izdanje

Novi Trampov poredak (I)

Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati se
Novi Trampov poredak (II)

Hronika najavljene smrti

Intervju: Predrag Petrović, Beogradski centar za bezbednosnu politiku

Kako su naprednjaci upropastili vojsku i policiju

Elektroprivreda

Struja našeg nezadovoljstva

Intervju: Milan Glavaški, grupa “Vashy”

Ne mogu da pobegnem od sebe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure