img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zapad i Rusija

Kraj kraja Hladnog rata

24. avgust 2016, 14:43 Andrej Ivanji
foto: ap
Copied

Putin nije Hitler, ma koliko ga Zapad predstavljao kao cara nezasitog vlasti koji bi da širi životni prostor Rusa. Svet je naučen na globalnu konfrontaciju, veliki mir nakon raspada SSSR jedva da je potrajao malo duže od dve decenije

Raspadom Sovjetskog Saveza počeo je kraj Hladnog rata. Sovjetski model komunizma bio je poražen, Rusija je bila na kolenima, SAD sa saveznicima nisu tretirale Moskvu i Borisa Jeljcina kao partnera, već kao poraženog protivnika. Svet je bio u disbalansu.

Jedna od posledica „kraja straha od komunizma“ bila je postepeni, ali slavodobitni pohod neoliberalnih ideja na Evropu, drugim rečima, jačanje esencijalnog kapitalizma na uštrb socijalne države u sistemu socijalne tržišne privrede po kome su se evropske zemlje izvan Istočnog bloka razlikovale od Amerike i tačerizma, koji se ukorenio u Velikoj Britaniji.

„Svetski mir“ koji se slavio nakon poraza SSSR trajao je nešto duže od dve decenije. Početak kraja kraja Hladnog rata vezuje se za početak ukrajinske krize pre dve godine, kada je Rusija anektirala Krim. Zapad se „zgrozio“ i Ruskoj Federaciji uveo privredne sankcije. Rusija je, međutim, sa Putinom na čelu, u međuvremenu ojačala, postala ponovo globalni igrač, odoleva sankcijama Zapada, i tu i tamo prelazi u kontranapad.

CRNO–BELI SVET: Zapadni političari i mediji za obnovu Hladnog rata, to jest bipolarnog sveta, gotovo jednoglasno okrivljuju Putinovu Rusiju. Tek pojedinačni glasovi daju malo boje crno-beloj predstavi u kojoj se Putin poredi sa Hitlerom.

Tako Jakob Augštajn u nemačkom nedeljniku „Špigel“ pre dve godine piše da je obnova hladnoratovske politike u kojoj obe strane ponovo zveckaju oružjem mogla da se izbegne, da je neko hteo da se ona izbegne, jer It takes two to tango, kako je svojevremeno Ronald Regan opisao američko-sovjetske odnose.

To važi kako za relaksaciju odnosa, tako i za konfrontaciju, piše Augštajn. On objašnjava da se hladnoratovski način razmišljanja oslanja na teoriju igara: pođi uvek od najgorih namera i najboljih sposobnosti neprijatelja. Tako Zapad razmišlja danas: Šta hoće Putin? Da mu je stalo samo do Krima, povukao bi se iz istočne Ukrajine, umesto da tamo vodi neobjavljeni rat. Mora da hoće da uništi Zapad… Tu postoji samo jedan odgovor: biti jak, biti čvrst. Niko neće da bude drugi Čemberlen.

Augštajn, crna ovca glede Putina na zapadnoj medijskoj sceni, uzalud pokušava da objasni da Putin nije „drugi Hitler“, da ne „živi u sopstvenom svetu“, ili „fantazira da Rusiju opkoljavaju“, te da je istina da je „Putin dugo posmatrao kako mu se NATO i Evropska unija sve više približavaju. Kod Ukrajine je podvukao crtu. Zapad je morao da zna da će Putin tako postupiti. Naše zgražanje zato je pomalo šuplje. Svako sam odlučuje o tome u čemu će da prepozna ono što ga ugrožava.“

Hladnoratovski zanos uzeo je ponovo maha. Ni Rusija ni Zapad ne žele da ustuknu i pokažu slabost. Tako je Obama na početku ukrajinske krize odleteo u glavni grad Estonije Talin i održao govor u duhu sile zaštitnice državica koje tek što nije napao zli Putin: ako se ljudi u Estoniji i drugim baltičkim državama danas pitaju „ko će nam priteći u pomoć“, odgovor je jasan: „NATO trupe i vojnici Sjedinjenih Američkih Država. Ovde i sada. Mi smo tu za Estoniju. Bićemo tu za Letoniju. Bićemo tu za Litvaniju. Već ste jednom svoju nezavisnost morali da ustupite Rusiji. Sa NATO-om iza sebe više nikada nećete da je izgubite.“

Za Augštajna to je previše patosa, čak i za jednog američkog predsednika, što ipak u datim okolnostima ne čudi: što je najava nečega neubedljivija, utoliko glasnije mora da bude izložena. NATO stratezi su izjavili da je baltičke države od potencijalnog ruskog napada nemoguće odbraniti konvencionalnim oružjem. Šta to znači, pita se Augštajn. Da bi ih NATO branio nuklearnim oružjem?

Raspadom SSSR došlo je do disbalansa u svetu, čije krajnje posledice se još ne prepoznaju. „Opkoljavanje“ Rusije i „pokazivanje mišića“, „stvaranje slika neprijatelja“, „pobeda kapitalizma“ jesu tek neke od njih. Bar se (još uvek) ne zvecka nuklearnim oružjem. Zajednički interesi ipak su u međuvremenu isuviše isprepleteni po isuviše pitanja. Ovaj dežavi Hladnog rata počiva na drugačijim temeljima. Mlađe generacije ne mogu ni da zamisle da je pre nekoliko decenija svet zaista strepeo od sopstvenog istrebljenja.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Sukob na Bliskom istoku

24.jun 2025. I.M.

Ništa od Trampovog primirja: Iran ponovo ispalio rakete na Izrael

Američki predsednik Donald Tramp objavio da je dogovoren dvanaestočasovni prekid vatre između Izraela i Irana. Teheran potvrdio dogovor, kao i kabinet Benjamina Netanjahua. Međutim, Izrael je saopštio da je Iran ispalio nove projektile

Iran

23.jun 2025. B. B.

Iran ispalio rakete prema američkim bazama u Kataru i Iraku

Iran je, kao odgovor na američko bombardovanje nuklearnih postrojenja, lansirao rakete na američke baze u Iraku i Kataru

Plastika

23.jun 2025. Anđelko Šubić (DW)

Čepovi pričvršćeni na flaše svima idu na živce

Plastične flaše sada imaju pričvršćeni čep – tako je smislila Evropska unija. Taj čep mnogo nervira potrošače, a i nema baš dokaza da je problem ikad postojao…

Bombarovanje Irana

23.jun 2025. Marija L. Janković

Iran: Da li je nuklearni pogon zaista uništen

Iako Donald Tramp tvrdi da je SAD uništio tri nuklearna postrojenja u Iranu, stručnjaci upozoravaju da ne postoje čvrsti dokazi za to. Izostala je i odluka američkog Kongresa ili rezolucija UN-a o napadu

Bombardovanje Irana

22.jun 2025. S.Ć.

SAD: Operacija „Ponoćni čekić“ postigla cilj

Najavljena je sednica Saveta bezbednosti UN. Pentagon ocenjuje da je Operacija „Ponoćni čekić“ uspela, a iransko Ministarstvo zdravlja tvrdi da vazduh nije zagađen

Komentar

Komentar

Vučić, vojska, obmane i laži

U svojim obmanama po pitanju Vojske Srbije, u koje se upliće kao pile u kučine, Aleksandar Vučić je otišao korak dalje ne bi li ispeglao one prethodne

Davor Lukač

Komentar

Brbljanje i strah pred Vidovdan

Pretnje Aleksandra Vučića i njegovi pokušaji da obeshrabri građane da se priključe Vidovdanskom protestu zvuče kao zviždanje u mraku

Ivan Milenković

Komentar

Osnivanje ANS-a: Medijski ćacilend

Zaposleni u prorežimskim propagandnim glasilima osnovali su svoje udruženje – Asocijaciju novinara Srbije, još jednu tvorevinu paralelnog kosmosa odlazećeg režima

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr