

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Predsednik Rusije Vladimir Putin se na taj potez odlučio nakon što je američki predsednik Džozefa Bajdena dozvolio Ukrajini da pogađa mete unutar Rusije raketama većeg dometa koje isporučuju SAD
Predsednik Rusije Vladimir Putin potpisao je u utorak revidiranu nuklearnu doktrinu u kojoj se navodi da će Moskva agresiju bilo koje nenuklearne države – ali uz učešće nuklearne zemlje – smatrati zajedničkim napadom na Rusiju.
Putinovo odobravanje nove politike nuklearnog odvraćanja dolazi hiljaditog dana od početka ruske invazije u Ukrajinu, 24. februara 2022. godine.
Putinov potez je odgovor na odluku američkog predsednika Džozefa Bajdena da dozvoli Ukrajini da pogađa mete unutar Rusije raketama većeg dometa koje isporučuju SAD, piše AP.
Potpisivanje doktrine, koja kaže da bi svaki masovni vazdušni napad na Rusiju mogao da izazove nuklearni odgovor, pokazuje Putinovu spremnost da iskoristi nuklearni arsenal zemlje kako bi primorao Zapad da odstupi dok Moskva nastavlja sporu ofanzivu u Ukrajini.
Upitan da li je ažurirana doktrina namerno izdata nakon Bajdenove odluke, portparol Kremlja Dmitrij Peskov je rekao da je dokument objavljen „blagovremeno“ i da je Putin naložio Vladi da ga ažurira ranije ove godine kako bi bio „u skladu sa trenutnom situacijom.”
Putin je prvi put najavio promene u nuklearnoj doktrini u septembru, kada je predsedavao sastankom na kojem se razgovaralo o predloženim revizijama.
Nova runda zveckanja nuklearnim oružjem
Izveštavajući o toj Putinovoj odluci, CNN je ocenio da je Kremlj time započeo ovu novu rundu zveckanja nuklearnim oružjem, uz napomenu da bi revidirana vojna doktrina u teoriji smanjila granice prve upotrebe nuklearnog oružja.
CNN je naveo da je portparol Kremlja Dmitrij Peskov istakao da promene znače da „Ruska Federacija zadržava pravo da upotrebi nuklearno oružje u slučaju agresije upotrebom konvencionalnog oružja protiv nje i/ili Republike Belorusije“.
Nuklearno odvraćanje je stub ruske vojne doktrine, ali se čini da revizija proširuje definiciju onoga što bi se smatralo agresijom na Rusiju.
„Važan element ovog dokumenta je da nuklearno odvraćanje ima za cilj da osigura da potencijalni protivnik shvati neizbežnost odmazde u slučaju agresije na Rusku Federaciju ili njene saveznike“, rekao je Peskov.
Revidirana doktrina jasno ima za cilj da pošalje snažan signal zapadnim saveznicima Ukrajine o rizicima eskalacije, i natera kreatore politike i javnost da dvaput razmisle o mogućim posledicama ukoliko obezbede Ukrajini sofisticiranije i dalekosežnije oružje.
Ruska doktrinarna promena prati dosledan obrazac preteće retorike koji je opstao od početka invazije na Ukrajinu u punom obimu.
Nakon što je francuski predsednik Emanuel Makron ranije ove godine rekao da neće isključiti slanje zapadnih trupa u Ukrajinu, Putin je naredio taktičku vežbu nuklearnog oružja kao odgovor na ono što je nazvao „pretnjama“ Zapada.
„Bajden će zalupiti poklopac sopstvenog kovčega“
Njujork tajms ističe da Putin od prvog dana svoje invazije na Ukrajinu pokušava da iskoristi pretnju ogromnog nuklearnog arsenala Rusije da odvrati zapadnu vojnu pomoć Ukrajini.
Ipak, ocena je da je Putin imao samo ograničen uspeh, jer je koalicija na čelu sa SAD poslala Ukrajini na desetine milijardi dolara vredne moderne tenkove, artiljerijske sisteme i rakete.
Putin je pokušao da povuče novu crvenu liniju prema mogućnosti da Ukrajina koristi zapadne rakete za napad duboko unutar ruske teritorije. Bajden je dugo odbijao da dozvoli Ukrajini da koristi rakete većeg dometa, s obzirom na to da su američki zvaničnici smatrali da postoji rizik od nasilnog odgovora Putina, ali i zbog ograničen uticaja koji bi upotreba tih projektila mogla da ima na bojnom polju.
Međutim, Bajden je nedavno promenio kurs nakon iznenadne odluke Rusije da uvede severnokorejske trupe u borbu. Kao odgovor na Bajdenovu odluku, ruski zvaničnici su u nekim izjavama, najizričitijim do sada, upozorili na rizik od nuklearnog rata.
Andrej Kartapolov, šef odbora za odbranu u donjem domu ruskog parlamenta, rekao da je tako da će Bajden „zalupiti poklopac sopstvenog kovčega i povući još mnogo, mnogo ljudi sa sobom“.
Dmitrij Medvedev, bivši ruski predsednik naveo je u objavi na društvenim mrežama da prema novoj nuklearnoj doktrini, upotreba projektila koje su obezbedile zemlje NATO-a u napadima Ukrajine na Rusiju „sada može biti kvalifikovana kao napad na Rusiju” od strane NATO nacija.
Medvedev je istakao da „u ovom slučaju, postoji pravo da se pokrene uzvratni udar oružjem za masovno uništenje na Kijev i glavne objekte NATO-a, gde god da se nalaze“.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve