img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nemačka

Kolektivna tužba oko 20.000 protiv kompanije Filips

15. novembar 2024, 15:44 Kristijan Bars/Brid Rezner (DW)
Foto: Wikipedia/Rosemoon
Nekadašnje sedište Filipsa u Ajndhovenu
Copied

Ljudi koji su tužili Filips se nadaju obeštećenju nakon povlačenja sa tržišta aparata za disanje, što je verovatno najveće povlačenje nekog medicinskog proizvoda do sada

Oko 20.000 ljudi u Nemačkoj pridružilo se za samo nekoliko nedelja evropskoj kolektivnoj tužbi protiv kompanije Filips. Nadaju se obeštećenju nakon povlačenja sa tržišta aparata za disanje.

To je verovatno najveće povlačenje nekog medicinskog proizvoda do sada. U leto 2021. godine, kompanija Philips Respironics obavestila je o problemima sa svojim respiratornim uređajima. Postoji opasnost da se pena koja se koristi za prigušivanje zvuka raspadne i da je pacijenti udišu. Pored toga, u nekim uređajima su otkrivene hemikalije koje mogu biti opasne po zdravlje.

Više od pet miliona pacijenata širom sveta je pogođeno, uključujući oko 1,2 miliona pacijenata u Evropi. Oni sada mogu da se nadaju odšteti. U Italiji je udruženje za zaštitu potrošača, zajedno sa savezom nekoliko advokatskih kancelarija, u julu ove godine podnela prvu evropsku grupnu tužbu, piše DW.

Zdravstvena osiguranja obavestila pogođene

Mesecima su očigledno samo retki pogođeni bili obavešteni o tome. Međutim, u proteklih nekoliko nedelja, prema istraživanju nemačkog javnog servisa NDR, nekoliko zdravstvenih osiguravajućih kuća pisalo je desetinama hiljada osiguranika koji su koristili takav uređaj kako bi ih obavestili o mogućnosti pridruživanja tužbi.

„Ukoliko grupna tužba bude uspešna, biće vam isplaćeno novčano obeštećenje“, stoji u pismu nemačke zdravstvene osiguravajuće kompanije AOK. Registracija je besplatna, a čak i ako tužba ne bude uspešna, neće biti nikakvih troškova. Međutim, u slučaju uspeha, italijanska advokatska kancelarija koja vodi slučaj dobiće četvrtinu odštete.

Zbog toga se za tužbu već prijavilo oko 20.000 pacijenata iz Nemačke. To je potvrdila nemačka advokatska kancelarija „Hemmerich & Rohde“, koja je takođe deo udruženja advokatskih kancelarija. U saradnji s kompanijama za zdravstveno osiguranje, postavila je internet-stranicu za registraciju zainteresovanih za tužbu.

Jednostavnije tužbe u Italiji

Prema podacima italijanske advokatske kancelarije, nekoliko hiljada ljudi iz drugih zemalja već se registrovalo za kolektivnu tužbu – na primer, iz Italije, Belgije, Španije, Francuske, Bugarske, Danske i Švedske.

U Italiji je pacijentima koji su pogođeni tim problemom lakše da dobiju novčanu nadoknadu nego pred nemačkim sudovima. Naime, prema rečima advokata, u Italiji je dovoljno da pacijenti dokažu da su koristili „neispravan“ uređaj. U Nemačkoj, međutim, moraju da dokažu da su konkretno oštećeni tim uređajem, što je u većini slučajeva teško izvodljivo. U odgovoru na upit, na ovu činjenicu ukazuje i kompanija Filips.

Filips pokreće sudski postupak protiv zdravstvenih osiguranja

Informativno pismo je neobičan korak koji su preduzele kompanije za zdravstveno osiguranje. Za kompaniju Filips to, čini se, prelazi granice. Prema istraživanju novinara NDR-a, kompanija je pokrenula pravni postupak i angažovala veliku američku advokatsku kancelariju. Filips je, kako se navodi, podneo zahtev Socijalnom sudu u Minhenu za „izdavanje privremene mere“. Cilj je očigledno da se zdravstvenim osiguravajućim kućama zabrani da nastave da šalju takva informativna pisma.

Na novinarski upit, Filips nije želeo da komentariše slučaj. Iz kompanije poručuju da ne komentarišu pravne postupke koji su u toku. U principu, kompanija ističe da dosadašnji rezultati testiranja upućuju na zaključak da je „malo verovatno da je upotreba uređaja za terapiju spavanja prouzrokovala bilo kakvu značajnu štetu po zdravlje pacijenata“.

Rok do kraja godine

Predstavnik bavarskog ogranka zdravstvenog osiguranja AOK, koje je značajno doprinelo informisanju pacijenata, iznenađen je pravnim postupkom koji je pokrenuo Filips. „Kao zdravstveno osiguranje, navikli smo da imamo mnogo posla s proizvođačima medicinskih uređaja kada se pojave problemi, ali ovde očigledno želi da se spreči da svoje osiguranike detaljno informišemo“, kaže Dominik Širmer, šef odeljenja AOK Bavarska za borbu protiv nepravilnosti u sistemu zdravstvene zaštite.

A portparol zdravstvenog osiguranja BARMER kaže: „Smatramo da je naša dužnost da se zalažemo za prava naših osiguranika i njihovu sigurnost. Na taj način im omogućavamo da sami odluče da li žele da podnesu zahteve za odštetu.“

Ukoliko Filips bude uspešan u pravnom postupku, pogođenim pacijentima bi moglo biti teško da ostvare pravo na novčanu naknadu. U junu 2021. godine Filips je pokrenuo povlačenje respiratornih uređaja. Tri godine kasnije – 31. decembra. ove godine – ističe rok zastarelosti, a time i mogućnost da pogođeni pacijenti zatraže odštetu. Do tada se očekuje i odluka Socijalnog suda u Minhenu o privremenoj meri.

Tagovi:

Filips Aparati za disanje Tužba
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Ratno vazduhoplovstvo SAD

Rat na Bliskom istoku

04.april 2026. I.M.

Iran nudi nagradu za hvatanje nestalog američkog pilota od 66.000 dolara

Američki F-15 oboren je na jugu Irana, a potraga za nestalim pilotom traje. Iran nudi nagradu za hvatanje pilota, dok je pilot A-10 spašen nakon spasilačke misije. Bela kuća potvrđuje da je predsednik Tramp obavešten

Religija

03.april 2026. Kristof Štrak/DW

Sve više džamija, a sve manje crkava u Nemačkoj

Nemačka doživaljava zatvaranje katoličkih i protestantkih crkava, dok se otvaraju džamije i crkve drugih religija

Mađar, Orban, kolaž

Parlamentarni izbori u Mađarskoj

03.april 2026. Anja Mihić

„Sad ili nikad“: Hoće li Peter Mađar svrgnuti sa vlasti Viktora Orbana

Mađari 12. aprila izlaze na parlamentarne izbore. Može li u referendumskoj atmosferi izazivač Peter Mađar da pobedi Viktora Orbana? Aktuelni premijer koristi sve poluge autokratije koju je izgradio, ali njegovog protivnika podržava Evropska unija

Čovek zavija ventil za naftu

Rat na Bliskom istoku

03.april 2026. Inza Vrede / DW

Globalni ekonomski potres: Koga najviše pogađa rat protiv Irana

Kako rat na Bliskom istoku utiče na svetsku ekonomiju i kakve su prognoze

Pit Hegset i Rendi Džordž

SAD

03.april 2026. Isidora Cerić

Promene u vrhu američke vojske: Tramp usred rata menja šefa Generalštaba

Nakon najave predsednika SAD Donalda Trampa da će se rat sa Iranom završiti „vrlo brzo“, ministar rata Pit Hegset zatražio je od načelnika Generalštaba Rendija Džordža da podnese ostavku

Komentar
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Kula

Komentar

I šta sad?

Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure