img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Avio-industrija

Kineske avio-kompanije preuzimaju tržište dok zapadni konkurenti povlače rute

01. septembar 2024, 12:00 Artur Saliven / DW
Foto: Pexels / Markus Winkler
Kinezi profitiraju od zabrane letenja iznad Rusije
Copied

Odluke zapadnih avio-kompanija da smanje letove za Kinu zbog geopolitičkih tenzija i zabrane ruskog vazdušnog prostora otvaraju prostor kineskim prevoznicima za širenje, dok analitičari ističu da će Kina, uprkos izazovima, ostati ključno tržište za globalne igrače

Odluke nekih zapadnih avio-kompanija da smanje broj letova za Kinu ovog leta pokrenuli su pitanja o budućnosti putovanja u tu zemlju, objavio je Dojče vele.

Britiš ervejz je nedavno najavio obustavu letova između Londona i Pekinga, nakon što je Virdžin Atlantik povukao svoju rutu London-Šangaj, a Kvantas odlučio da prekine letove između Sidneja i Šangaja.

Jedan od najznačajnijih razloga koji navode insajderi iz vazduhoplovnog biznisa jeste zabrana leta ruskim vazdušnim prostorom kao i dodatni troškovi koje ona nameće avio-kompanijama. Zapadne nacije su uvele sankcije Moskvi nakon ruske invazije na Ukrajinu, Rusija je praktično svim evropskim i severnoameričkim avio-kompanijama zabranila letove iznad njenog vazdušnog prostora.

Kineske avio-kompanije nisu pogođene zabranom i to im je pomoglo da preuzmu tržišni udeo od zapadnih konkurenata u vremenu kada nastoje da prošire svoje međunarodno poslovanje.

Međutim, spori ekonomski rast u Kini nakon pandemije i dalje komplikuje oporavak vazdušnog saobraćaja, dok su geopolitičke tenzije između Kine i Sjedinjenih Država takođe dovele do preorijentacije nekih avio-kompanija.

Zaobilazak Rusije

Zabrana korišćenja ruskog vazdušnog prostora je ipak donela najviše glavobolje. Džon Grant (John Grant), glavni analitičar kompanije za podatke o vazduhoplovstvu OAG, kaže da je mnoge zapadne avio-kompanije putovanje u Kinu vide kao „slatkiš vazduhoplovstva“ jer je bilo moguće da se stigne tamo i nazad u roku od 24 sata.

„Letovi za Peking i Šangaj nekada su značili savršeno korišćenje aviona“, rekao je on za DW. „Zabrana je donela dodatnih pet i po sati putovanja do Pekinga i nazad, a to je pravi izazov.“

Ti dodatni sati u vazduhu znače značajne dodatne troškove za gorivo i osoblje, kao i potencijalno skupo žongliranje sa slotovima na prometnim aerodromima.

Kvantasova zagonetka

Međutim, ruska zabrana vazdušnog prostora nije uticala na australijsku avio-kompaniju Kvantas, koja je u julu objavila da je prekinula vezu između Sidneja i Šangaja.

Ji Gao, vanredni profesor na školi avijacije i transportne tehnologije američkog Univerziteta Perdju ističe da je Kvantas oduvek imao „ograničene“ operacije u kontinentalnoj Kini i kaže da nije tačno da je nedavno smanjenje letova zapadnih avio-kompanija za Kinu „široko rasprostranjeno“.

Međutim, on dodaje da sve snažnija konkurencija kineskih prevoznika postaje sve značajniji faktor u odlukama zapadnih avio-prevoznika. „Konkurencija kineskih prevoznika igra ključnu ulogu“, rekao je on za DW. „Kineske avio-kompanije imaju koristi od prednosti u pogledu troškova, što im omogućava da ponude konkurentnije avionske karte na linijama do kineskih gradova i iz njih.“

Brendan Sobi, analitičar vazduhoplovstva iz Singapura, kaže da je povećana konkurencija verovatno uticala na odluku Kvantasa. „Oni imaju poteškoća u tržišnoj utakmici sa kineskim prevoznicima“, rekao je on za DW.

Sobi veruje da se ponovo rasplamsava trend uočen pre pandemije koji je doveo do brzog širenja kineskih prevoznika jer se potražnja za putovanjima u kontinentalnoj Kini postepeno oporavlja nakon godina pandemijskih ograničenja.

„Već je uočljiv pomak jer su kineski prevoznici težili strateškoj ekspanziji na međunarodnom tržištu u nekoliko godina pre pandemije“, kaže on. „Posle pandemije vidimo da se ista stvar vraća. Puno njih smatra da je pitanje ruskog vazdušnog prostora prouzrokovalo sve to, što svakako jeste faktor za strane avio-kompanije. Ali mislim da bi se ovaj trend desio bez obzira na to.“

Kineski avio-prevoz teško pogođen pandemijom

Kineski prevoznici su zapravo od 2019. povećali obim letova za evropske gradove kao što su London, Budimpešta, Istanbul, Milano i Madrid. Sobi kaže da se, sa izuzetkom tržišta Severne Amerike i Indije, međunarodni kapacitet kineskih prevoznika sada vratio na nivo iz 2019.

Pandemija je nesumnjivo zadala udarac kineskim ambicijama. Samo nekoliko meseci pre nego što se pojavio virus, uz veliku pompu je otvoren Međunarodni pekinški aerodrom Dasing. „Cilj je bio da se stvori čvorište u Pekingu, a zatim ponovo u Šangaju, gde biste mogli da imate međunarodne putnike koji se povezuju sa domaćim putnicima ili čak međunarodnim putnicima“, rekao je Džon Grant. „Ali pandemija je sve to uništila.“

Putnici iz Kine godinama su najveći svetski potrošači u međunarodnom turizmu i avio-kompanijama. Međutim, stroga pandemijska ograničenja u zemlji uveliko su ograničila putovanja u Kinu i iz nje, kao i unutar zemlje, sve do 2023. godine.

Ipak, jaki međunarodni kapaciteti domaćih avio-prevoznika i njihova sposobnost da putovanja prodaju kineskim potrošačima – u kombinaciji sa pritiskom na zapadne avio-kompanije – znači da su oni i dalje u mogućnosti da povećaju udeo na tržištu.

Avionski saobraćaj između Kine i SAD i dalje prizemljen

Dok se putevi kineskih domaćih prevoznika ka Evropi otvaraju, njihovo severnoameričko tržište je i dalje obamrlo. To je delom zbog konkurentske borbe, a delom zbog postojećih geopolitičkih tenzija između Kine i SAD.

Pošto je Peking zbog pandemije uveo stroge granične kontrole, putovanja između SAD i Kine su obustavljena. Kina je želela da se vrati na predpandemijski broj letova ali trenutno on i dalje dostiže tek 15 odsto od onoga iz 2019.

Vašington nerado povećava broj letova, posebno s obzirom na to da tržišni uslovi sugerišu da bi time u ovom trenutku više favorizovao kineske avio-prevoznike nego američke – a to ne želi u vremenu jakog suparništva.

„Američke avio-kompanije kao što su Junajted, Delta i Amerikan nemaju apsolutno nikakav interes da uvedu veći broj letova za Kinu u odnosu na sadašnji, iz istih razloga iz kojih za to nisu zainteresovani ni evropski prevoznici“, rekao je Grant.

Međutim, dok se stručnjaci za vazduhoplovstvo slažu da i putne navike nakon pandemije i geopolitička pitanja podstiču promene u odnosima između zapadnih avio-prevoznika i Kine, to tržište će uvek ostati važno za najveće igrače.

Grant veruje da će globalni prevoznici kao što su Lufthanza, Er Frans ili Britiš ervejz dugoročno „morati da imaju Peking u svojoj mreži“. On veruje da je poslovanje sa Kinom neminovnost. „S vremenom će svi oni hteti da se vrate na to tržište. To je još uvek veliko tržište. Jednostavno, neće biti onako kako su svi očekivali.“

Tagovi:

letovi Kina Avio kompanija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Kuba

Kubanska kriza

27.februar 2026. I.M.

Kuba otvorila vatru na brod iz SAD: Poginuo najmanje jedan američki državljanin

Jedan američki državljanin je poginuo, a drugi je ranjen kada je kubanska vojska otvorila vatru na brod sa američkom zastavom koji je, prema navodima Havane, ušao u teritorijalne vode Kube. Kubanske vlasti saopštavaju da su četiri osobe poginule

Nemačka

26.februar 2026. Svetozar Savić (DW)

Kako je Bosanac Huso B. izigrao čitav nemački sistem

Umesto da bude deportovan pre skoro tri decenije, osuđivani Bosanac Huso B. sa svojom porodicom godišnje primi 87.000 evra

Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta

Evropska unija

26.februar 2026. Tomas Lačan (DW)

Island: Umesto 52. država SAD, 28. članica EU

Dugo je Island oklevao da se pridruži Evropskoj uniji. Međutim, svet se zabrinjavajuće menja, pa su u svetlu Trampovih pretnji Grenlandu Islanđani počeli da preispituju svoju ljubav prema EU

Donald Tramp

Diplomatija ili eskalacija sukoba

26.februar 2026. Elina Faradi / DW

Tramp razmatra vojni udar na Iran: Koliko je Bliski istok blizu novog rata

Pred novi krug pregovora u Ženevi, tenzije između Sjedinjene Američke Države i Iran dostižu tačku usijanja. Prema navodima lista Volstrit džurnal, predsednik Donald Tramp razmatra ograničeni vojni udar kao sredstvo pritiska. Da li je Ženeva poslednja šansa za diplomatsko rešenje

SAD – Evropa

26.februar 2026. Marija Vidić, Slobodan Bubnjević

Mesec, to je kad se vratiš

Kao priprema za let prve žene koja će sleteti na Zemljin satelit, u programu Artemis povratka na Mesec, sledi misija u kojoj će četiri astronauta leteti ukrug, tamo i nazad. Ali, nikako da polete

Komentar
Aleksandar Vučić i Vladimir Orlić u odelima sa kravatom u BIA

Pregled nedelje

Da se zaledi krv u žilama

Šta spaja Vučićev let u Kazahstan i obolelog Dačića? Ko i zašto tajno snima dolazak Peconija u advokatsku kancelariju Zdenka Tomanovića? I kuda vode Srbiju podivljale službe i naprednjačke paravojno/propagandne trupe

Filip Švarm

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1834
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Hoće li pasti naprednjačke tvrđave Pretplati se
Na licu mesta: Surdulica

Gomila za linč

Veštačka inteligencija

Slike danas lažu brže, jače, bolje

SAD – Evropa

Mesec, to je kad se vratiš

Intervju: Miljenko Jergović, pisac

Kradljivac knjige i njegova sećanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure