img
Loader
Beograd, -7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Avio-industrija

Kineske avio-kompanije preuzimaju tržište dok zapadni konkurenti povlače rute

01. septembar 2024, 12:00 Artur Saliven / DW
Foto: Pexels / Markus Winkler
Kinezi profitiraju od zabrane letenja iznad Rusije
Copied

Odluke zapadnih avio-kompanija da smanje letove za Kinu zbog geopolitičkih tenzija i zabrane ruskog vazdušnog prostora otvaraju prostor kineskim prevoznicima za širenje, dok analitičari ističu da će Kina, uprkos izazovima, ostati ključno tržište za globalne igrače

Odluke nekih zapadnih avio-kompanija da smanje broj letova za Kinu ovog leta pokrenuli su pitanja o budućnosti putovanja u tu zemlju, objavio je Dojče vele.

Britiš ervejz je nedavno najavio obustavu letova između Londona i Pekinga, nakon što je Virdžin Atlantik povukao svoju rutu London-Šangaj, a Kvantas odlučio da prekine letove između Sidneja i Šangaja.

Jedan od najznačajnijih razloga koji navode insajderi iz vazduhoplovnog biznisa jeste zabrana leta ruskim vazdušnim prostorom kao i dodatni troškovi koje ona nameće avio-kompanijama. Zapadne nacije su uvele sankcije Moskvi nakon ruske invazije na Ukrajinu, Rusija je praktično svim evropskim i severnoameričkim avio-kompanijama zabranila letove iznad njenog vazdušnog prostora.

Kineske avio-kompanije nisu pogođene zabranom i to im je pomoglo da preuzmu tržišni udeo od zapadnih konkurenata u vremenu kada nastoje da prošire svoje međunarodno poslovanje.

Međutim, spori ekonomski rast u Kini nakon pandemije i dalje komplikuje oporavak vazdušnog saobraćaja, dok su geopolitičke tenzije između Kine i Sjedinjenih Država takođe dovele do preorijentacije nekih avio-kompanija.

Zaobilazak Rusije

Zabrana korišćenja ruskog vazdušnog prostora je ipak donela najviše glavobolje. Džon Grant (John Grant), glavni analitičar kompanije za podatke o vazduhoplovstvu OAG, kaže da je mnoge zapadne avio-kompanije putovanje u Kinu vide kao „slatkiš vazduhoplovstva“ jer je bilo moguće da se stigne tamo i nazad u roku od 24 sata.

„Letovi za Peking i Šangaj nekada su značili savršeno korišćenje aviona“, rekao je on za DW. „Zabrana je donela dodatnih pet i po sati putovanja do Pekinga i nazad, a to je pravi izazov.“

Ti dodatni sati u vazduhu znače značajne dodatne troškove za gorivo i osoblje, kao i potencijalno skupo žongliranje sa slotovima na prometnim aerodromima.

Kvantasova zagonetka

Međutim, ruska zabrana vazdušnog prostora nije uticala na australijsku avio-kompaniju Kvantas, koja je u julu objavila da je prekinula vezu između Sidneja i Šangaja.

Ji Gao, vanredni profesor na školi avijacije i transportne tehnologije američkog Univerziteta Perdju ističe da je Kvantas oduvek imao „ograničene“ operacije u kontinentalnoj Kini i kaže da nije tačno da je nedavno smanjenje letova zapadnih avio-kompanija za Kinu „široko rasprostranjeno“.

Međutim, on dodaje da sve snažnija konkurencija kineskih prevoznika postaje sve značajniji faktor u odlukama zapadnih avio-prevoznika. „Konkurencija kineskih prevoznika igra ključnu ulogu“, rekao je on za DW. „Kineske avio-kompanije imaju koristi od prednosti u pogledu troškova, što im omogućava da ponude konkurentnije avionske karte na linijama do kineskih gradova i iz njih.“

Brendan Sobi, analitičar vazduhoplovstva iz Singapura, kaže da je povećana konkurencija verovatno uticala na odluku Kvantasa. „Oni imaju poteškoća u tržišnoj utakmici sa kineskim prevoznicima“, rekao je on za DW.

Sobi veruje da se ponovo rasplamsava trend uočen pre pandemije koji je doveo do brzog širenja kineskih prevoznika jer se potražnja za putovanjima u kontinentalnoj Kini postepeno oporavlja nakon godina pandemijskih ograničenja.

„Već je uočljiv pomak jer su kineski prevoznici težili strateškoj ekspanziji na međunarodnom tržištu u nekoliko godina pre pandemije“, kaže on. „Posle pandemije vidimo da se ista stvar vraća. Puno njih smatra da je pitanje ruskog vazdušnog prostora prouzrokovalo sve to, što svakako jeste faktor za strane avio-kompanije. Ali mislim da bi se ovaj trend desio bez obzira na to.“

Kineski avio-prevoz teško pogođen pandemijom

Kineski prevoznici su zapravo od 2019. povećali obim letova za evropske gradove kao što su London, Budimpešta, Istanbul, Milano i Madrid. Sobi kaže da se, sa izuzetkom tržišta Severne Amerike i Indije, međunarodni kapacitet kineskih prevoznika sada vratio na nivo iz 2019.

Pandemija je nesumnjivo zadala udarac kineskim ambicijama. Samo nekoliko meseci pre nego što se pojavio virus, uz veliku pompu je otvoren Međunarodni pekinški aerodrom Dasing. „Cilj je bio da se stvori čvorište u Pekingu, a zatim ponovo u Šangaju, gde biste mogli da imate međunarodne putnike koji se povezuju sa domaćim putnicima ili čak međunarodnim putnicima“, rekao je Džon Grant. „Ali pandemija je sve to uništila.“

Putnici iz Kine godinama su najveći svetski potrošači u međunarodnom turizmu i avio-kompanijama. Međutim, stroga pandemijska ograničenja u zemlji uveliko su ograničila putovanja u Kinu i iz nje, kao i unutar zemlje, sve do 2023. godine.

Ipak, jaki međunarodni kapaciteti domaćih avio-prevoznika i njihova sposobnost da putovanja prodaju kineskim potrošačima – u kombinaciji sa pritiskom na zapadne avio-kompanije – znači da su oni i dalje u mogućnosti da povećaju udeo na tržištu.

Avionski saobraćaj između Kine i SAD i dalje prizemljen

Dok se putevi kineskih domaćih prevoznika ka Evropi otvaraju, njihovo severnoameričko tržište je i dalje obamrlo. To je delom zbog konkurentske borbe, a delom zbog postojećih geopolitičkih tenzija između Kine i SAD.

Pošto je Peking zbog pandemije uveo stroge granične kontrole, putovanja između SAD i Kine su obustavljena. Kina je želela da se vrati na predpandemijski broj letova ali trenutno on i dalje dostiže tek 15 odsto od onoga iz 2019.

Vašington nerado povećava broj letova, posebno s obzirom na to da tržišni uslovi sugerišu da bi time u ovom trenutku više favorizovao kineske avio-prevoznike nego američke – a to ne želi u vremenu jakog suparništva.

„Američke avio-kompanije kao što su Junajted, Delta i Amerikan nemaju apsolutno nikakav interes da uvedu veći broj letova za Kinu u odnosu na sadašnji, iz istih razloga iz kojih za to nisu zainteresovani ni evropski prevoznici“, rekao je Grant.

Međutim, dok se stručnjaci za vazduhoplovstvo slažu da i putne navike nakon pandemije i geopolitička pitanja podstiču promene u odnosima između zapadnih avio-prevoznika i Kine, to tržište će uvek ostati važno za najveće igrače.

Grant veruje da će globalni prevoznici kao što su Lufthanza, Er Frans ili Britiš ervejz dugoročno „morati da imaju Peking u svojoj mreži“. On veruje da je poslovanje sa Kinom neminovnost. „S vremenom će svi oni hteti da se vrate na to tržište. To je još uvek veliko tržište. Jednostavno, neće biti onako kako su svi očekivali.“

Tagovi:

Avio kompanija Kina letovi
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Tramp i marinci

Bezbednosna politika

08.januar 2026. Teri Šulc / DW

Cunami zvani Tramp: Šta ako članica NATO-a udari na članicu NATO-a?

NATO ima stotine stranica detaljnih vojnih planova o tome kako da se odbrani od napada spoljnog neprijatelja. Nijedan, međutim, ne predviđa da, recimo, SAD izvrše invaziju na Grenland, tj. Dansku

automobil u kome je upucana žena i agenti koji su u nju pucali

Ubistvo u Minesoti

08.januar 2026. K. S.

„Akt domaćeg terorizma”: Kako je i zašto imigracioni agent ubio žena nasred ulice

Jedna žena ubijena je u akciji američkih imigracionih agenata. Nepažnja, redovna aktivnost ili domaći terorizam

Donald Tramp

Sjedinjene Američke Države

08.januar 2026. K. S.

SAD se povlače iz 66 međunarodnih organizacija

Među 66 organizacija iz kojih je povlačenje najavio Donald Tramp su i dva Haška tribunala i Venecijanska komisija

Nemačka zastava vijori se a u pozadini je staklena kupola i plavo nebo

Nemačka

08.januar 2026. Sabine Kinkarc (DW)

Kriza za krizom: Bankrot nemačkih gradova

Loša vremena su stigla. Nemačka automobilska industrija nalazi se u najvećoj krizi u svojoj istoriji. Posrću i druge grane privrede. Čak ni nekada bogati gradovi i komune više ne mogu da pokriju svoje rashode

Sjedinjene Amerčke Države

08.januar 2026. K. S.

Trampova „vojska iz snova“: Bilion i po dolara za vojni budžet

Predsednik SAD Donald Tramp povećava vojni budžet za više od 50 odsto i gradi ‘vojsku iz snova’. Za to će biti izdvojeno hiljadu i po milijardi dolara. Nakon što je izneo svoje teritorijalne pretenzije to zvuči zlokobno

Komentar
Predsednik SAD Donald Tramp sa svetloplavom kravatom upire prst u publiku

Komentar

Imperijalna logika i kolektivna hipnoza

Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?

Ivan Milenković
Predsednik Venecule Nikolas Maduro sa povezom na očima i vezanim rukama

Komentar

Otmica Madura: Da se pripremi Petro

Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji

Andrej Ivanji
Predsenik Stbije Aleksandar Vučić sedi zamišljen u kaputu verovatno u helikopteru. Pored prozora vidi se znak Exit

Komentar

Simptomi propadanja režima

Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1827
Poslednje izdanje

Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.

Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati se
Akcija “Raspiši pobedu”

Potpisivanje Srbije

Na licu mesta – lično viđenje

Moj verski turizam

Tramp i Južna Amerika

Venecuela se tiče svih nas

Intelektualna reportaža: poljski Književni institut u Parizu (1)

Sloboda je uvek i mišljenje o slobodi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure