img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Avio-industrija

Kineske avio-kompanije preuzimaju tržište dok zapadni konkurenti povlače rute

01. septembar 2024, 12:00 Artur Saliven / DW
Foto: Pexels / Markus Winkler
Kinezi profitiraju od zabrane letenja iznad Rusije
Copied

Odluke zapadnih avio-kompanija da smanje letove za Kinu zbog geopolitičkih tenzija i zabrane ruskog vazdušnog prostora otvaraju prostor kineskim prevoznicima za širenje, dok analitičari ističu da će Kina, uprkos izazovima, ostati ključno tržište za globalne igrače

Odluke nekih zapadnih avio-kompanija da smanje broj letova za Kinu ovog leta pokrenuli su pitanja o budućnosti putovanja u tu zemlju, objavio je Dojče vele.

Britiš ervejz je nedavno najavio obustavu letova između Londona i Pekinga, nakon što je Virdžin Atlantik povukao svoju rutu London-Šangaj, a Kvantas odlučio da prekine letove između Sidneja i Šangaja.

Jedan od najznačajnijih razloga koji navode insajderi iz vazduhoplovnog biznisa jeste zabrana leta ruskim vazdušnim prostorom kao i dodatni troškovi koje ona nameće avio-kompanijama. Zapadne nacije su uvele sankcije Moskvi nakon ruske invazije na Ukrajinu, Rusija je praktično svim evropskim i severnoameričkim avio-kompanijama zabranila letove iznad njenog vazdušnog prostora.

Kineske avio-kompanije nisu pogođene zabranom i to im je pomoglo da preuzmu tržišni udeo od zapadnih konkurenata u vremenu kada nastoje da prošire svoje međunarodno poslovanje.

Međutim, spori ekonomski rast u Kini nakon pandemije i dalje komplikuje oporavak vazdušnog saobraćaja, dok su geopolitičke tenzije između Kine i Sjedinjenih Država takođe dovele do preorijentacije nekih avio-kompanija.

Zaobilazak Rusije

Zabrana korišćenja ruskog vazdušnog prostora je ipak donela najviše glavobolje. Džon Grant (John Grant), glavni analitičar kompanije za podatke o vazduhoplovstvu OAG, kaže da je mnoge zapadne avio-kompanije putovanje u Kinu vide kao „slatkiš vazduhoplovstva“ jer je bilo moguće da se stigne tamo i nazad u roku od 24 sata.

„Letovi za Peking i Šangaj nekada su značili savršeno korišćenje aviona“, rekao je on za DW. „Zabrana je donela dodatnih pet i po sati putovanja do Pekinga i nazad, a to je pravi izazov.“

Ti dodatni sati u vazduhu znače značajne dodatne troškove za gorivo i osoblje, kao i potencijalno skupo žongliranje sa slotovima na prometnim aerodromima.

Kvantasova zagonetka

Međutim, ruska zabrana vazdušnog prostora nije uticala na australijsku avio-kompaniju Kvantas, koja je u julu objavila da je prekinula vezu između Sidneja i Šangaja.

Ji Gao, vanredni profesor na školi avijacije i transportne tehnologije američkog Univerziteta Perdju ističe da je Kvantas oduvek imao „ograničene“ operacije u kontinentalnoj Kini i kaže da nije tačno da je nedavno smanjenje letova zapadnih avio-kompanija za Kinu „široko rasprostranjeno“.

Međutim, on dodaje da sve snažnija konkurencija kineskih prevoznika postaje sve značajniji faktor u odlukama zapadnih avio-prevoznika. „Konkurencija kineskih prevoznika igra ključnu ulogu“, rekao je on za DW. „Kineske avio-kompanije imaju koristi od prednosti u pogledu troškova, što im omogućava da ponude konkurentnije avionske karte na linijama do kineskih gradova i iz njih.“

Brendan Sobi, analitičar vazduhoplovstva iz Singapura, kaže da je povećana konkurencija verovatno uticala na odluku Kvantasa. „Oni imaju poteškoća u tržišnoj utakmici sa kineskim prevoznicima“, rekao je on za DW.

Sobi veruje da se ponovo rasplamsava trend uočen pre pandemije koji je doveo do brzog širenja kineskih prevoznika jer se potražnja za putovanjima u kontinentalnoj Kini postepeno oporavlja nakon godina pandemijskih ograničenja.

„Već je uočljiv pomak jer su kineski prevoznici težili strateškoj ekspanziji na međunarodnom tržištu u nekoliko godina pre pandemije“, kaže on. „Posle pandemije vidimo da se ista stvar vraća. Puno njih smatra da je pitanje ruskog vazdušnog prostora prouzrokovalo sve to, što svakako jeste faktor za strane avio-kompanije. Ali mislim da bi se ovaj trend desio bez obzira na to.“

Kineski avio-prevoz teško pogođen pandemijom

Kineski prevoznici su zapravo od 2019. povećali obim letova za evropske gradove kao što su London, Budimpešta, Istanbul, Milano i Madrid. Sobi kaže da se, sa izuzetkom tržišta Severne Amerike i Indije, međunarodni kapacitet kineskih prevoznika sada vratio na nivo iz 2019.

Pandemija je nesumnjivo zadala udarac kineskim ambicijama. Samo nekoliko meseci pre nego što se pojavio virus, uz veliku pompu je otvoren Međunarodni pekinški aerodrom Dasing. „Cilj je bio da se stvori čvorište u Pekingu, a zatim ponovo u Šangaju, gde biste mogli da imate međunarodne putnike koji se povezuju sa domaćim putnicima ili čak međunarodnim putnicima“, rekao je Džon Grant. „Ali pandemija je sve to uništila.“

Putnici iz Kine godinama su najveći svetski potrošači u međunarodnom turizmu i avio-kompanijama. Međutim, stroga pandemijska ograničenja u zemlji uveliko su ograničila putovanja u Kinu i iz nje, kao i unutar zemlje, sve do 2023. godine.

Ipak, jaki međunarodni kapaciteti domaćih avio-prevoznika i njihova sposobnost da putovanja prodaju kineskim potrošačima – u kombinaciji sa pritiskom na zapadne avio-kompanije – znači da su oni i dalje u mogućnosti da povećaju udeo na tržištu.

Avionski saobraćaj između Kine i SAD i dalje prizemljen

Dok se putevi kineskih domaćih prevoznika ka Evropi otvaraju, njihovo severnoameričko tržište je i dalje obamrlo. To je delom zbog konkurentske borbe, a delom zbog postojećih geopolitičkih tenzija između Kine i SAD.

Pošto je Peking zbog pandemije uveo stroge granične kontrole, putovanja između SAD i Kine su obustavljena. Kina je želela da se vrati na predpandemijski broj letova ali trenutno on i dalje dostiže tek 15 odsto od onoga iz 2019.

Vašington nerado povećava broj letova, posebno s obzirom na to da tržišni uslovi sugerišu da bi time u ovom trenutku više favorizovao kineske avio-prevoznike nego američke – a to ne želi u vremenu jakog suparništva.

„Američke avio-kompanije kao što su Junajted, Delta i Amerikan nemaju apsolutno nikakav interes da uvedu veći broj letova za Kinu u odnosu na sadašnji, iz istih razloga iz kojih za to nisu zainteresovani ni evropski prevoznici“, rekao je Grant.

Međutim, dok se stručnjaci za vazduhoplovstvo slažu da i putne navike nakon pandemije i geopolitička pitanja podstiču promene u odnosima između zapadnih avio-prevoznika i Kine, to tržište će uvek ostati važno za najveće igrače.

Grant veruje da će globalni prevoznici kao što su Lufthanza, Er Frans ili Britiš ervejz dugoročno „morati da imaju Peking u svojoj mreži“. On veruje da je poslovanje sa Kinom neminovnost. „S vremenom će svi oni hteti da se vrate na to tržište. To je još uvek veliko tržište. Jednostavno, neće biti onako kako su svi očekivali.“

Tagovi:

Avio kompanija Kina letovi
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Smenjen najviši kineski general

Kina

27.januar 2026. Uroš Mitrović

Uzdrmana „Čelična elita“: Šta znači pad generala Džanga Jousije

Smena i hapšenje generala Džanga Jousije, potpredsednika Centralne vojne komisije i dugogodišnjeg bliskog saradnika predsednika Si Đinpinga, zbog špijunaže je iznenadila zapadne posmatrače. Šta se događa u zatvorenom sistemu moći Narodne Republike Kine

Nosač aviona sve bliži Iranu

Bliski istok

27.januar 2026. I.M.

SAD i Iran: Američki nosač aviona „Abraham Linkoln“ zauzima borbeni položaj

Dok predsednik SAD Donald Trump razmatra moguće odgovore na represiju u Iranu, američka ratna mornarica predvođena nosačem „Abraham Linkoln“ sve je bliže Teheranu

SAD

SAD

26.januar 2026. Metju Pirson / DW

Trampove patriote: Kako se vrbuju ljudi za lov na migrante

Masovne deportacije koje sprovodi američka imigraciona služba ICE praćene su naglim rastom broja zaposlenih i promenama u sistemu obuke. Kritičari upozoravaju da je naglasak stavljen na kvantitet, dok se istovremeno povećava broj konflikata, protesta i smrtonosnih incidenata

SAD

26.januar 2026. A.I.

Lov na migrante: Napad na fundamentalne vrednosti demokratije

Trampove naoružane trupe za deportaciju ganjaju migrante kao slobodnu lovinu. Od početka godine ubili su troje ljudi. Oglasili su se i bivši predsednici Barak Obama i Bil Klinton

Ljudi posmatraju kako izraelski vojni buldožer ruši kuće u palestinskom izbegličkom kampu Nur Šams, blizu grada Tulkarema na Zapadnoj obali.

Na licu mesta

26.januar 2026. Tanja Kremer (DW)

Palestinci na Zapadnoj obali: Život u strahu, bolu i poniženju

Postoji obrazac kojim militantni izraelski naseljenici maltretiraju mnoge palestinske porodice na Zapadnoj obali, zbog čega su te porodice prinuđene da napuste domove

Komentar
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Blokada Filozofskog fakultta u Novom Sadu

Komentar

Šta bi naprednjaci dali da su Jelena Kleut

Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1829
Poslednje izdanje

Ova situacija

Opomene i pouke Vlade Zorana Đinđića Pretplati se
Intervju: Ivan Vujačić, ekonomista, bivši ambasador u SAD, predsednik upravnog odbora Fondacije Zoran Đinđić

Žongliranje sa 18 loptica u Vladi

Naprednjački udar na pravosuđe

Lojalizacija sudstva i tužilaštva

Vučić kao četnik

Zapela mi kokarda za granu

Iran

Američke pretnje i domaće nezadovoljstvo

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure