
Rat u Ukrajini
Susret Trampa i Putina: Da li je na pomolu kraj rata u Ukrajini?
Predsednici Sjedinjenih Američkih Država i Rusije sešće za isti sto. Da li je ovo korak ka okončanju troipogodišnjeg rata u Ukrajini
Grupa studenata iz Crne Gore pozvala je sve građane da u nedelju održe 12 minuta ćutanja za 12 tragično stradalih u nedavnom zločinu na Cetinju. Nakon toga, najavljen je protest, na kome će studenti zatražiti političku odgovornost
Neformalna grupa studenata iz Crne Gore „Kamo sjutra?“ pozvala je građane da se u nedelju u 17.26 okupe ispred Lovćenske vile na Cetinju i akcijom ćutanja od 12 minuta odaju poštu ubijenima u tom gradu.
Oni su građane pozvali da se, nakon toga, u 19.30 okupe ispred Ministarstva unutrašnjih poslova u Pogorici, gde bi izneli zahteve – među kojima je prvi ostavka ministra unutrašnjih poslova i potpredsednika Vlade za bezbednost i odbranu, piše FoNet.
Zahtevi su i demilitarizacija društva, oduzimanje i uništavanje ilegalnog i skrivenog oružja i revidiranje dozvola za posedovanje oružja, kao i uspostavljanje policije u zajednici, vraćanje građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u školama, moratorijum na izdavanje dozvola za oružje, kao i uvođenje visokog poreza na posedovanje oružja.
Studenti su na svom Instagram profilu istakli da su dešavanja u Crnoj Gori izazvala bez i tugu, te da nasilje i govor mržnje ne smeju biti način na koji se rešavaju problemi.
„Želimo da skup bude studentski i građanski, pa političko-partijske parole nisu dobrodošle. Stoga, molimo sve građane da njihovi transparenti ne sadrže prethodno navedeno“, dodali su studenti u pozivu.
Istakli su da neće nositi transparente ispred Lovćenske vile na Cetinju, već su tu da bi pružili podršku gradu i porodicama stradalih.
„Pozivamo sve učesnike na dostojanstvenost i zajedništvo, jer jedino na taj način ćemo uspeti da stvorimo bolje, pravednije i bezbednije društvo za sve nas“, naveli su studenti.
Martinović ilegalno držao oružje
Protesti u Crnoj Gori dolaze nakon što je Cetinjanin Aco Martinović (45) u tom gradu 1. januara ubio 12 osoba, a ranio četiri, nakon čega je izvršio samoubistvo.
Martinović je još 2005. godine je uslovno osuđen zbog nasilničkog ponašanja, a policija je ranije kod njega primetila antisocijalno ponašanje uz zahtev za psihijatrijski pregled.
Martinoviću je tada propisana terapija u Domu zdravlja, ali nije upućen u specijalnizovanu zdravstvenu ustanovu.
Govoreći o profilu masovnog ubice, vršilac dužnosti direktora Uprave policije (UP) Lazar Šćepanović kazao je ranije da je Aco Martinović rođen 1979. godine u Cetinju. Bavio se popravkom, odnosno lakiranjem automobila. Bio je neoženjen, bez dece, i živeo je sam.
Šćepanović je kazao i da se ubica, prema zvaničnim podacima Uprave policije, nije vodio kao operativno interesantno lice.
Policija je, kako kaže Šćepanović, pretresla Martinovićevu porodičnu kuću, 28. novembra 2022. godine, i pronašli su dve vazduše puške, 43 komada metaka različitog kalibra, jednu veću improvizovanu ekpslozivnu napravu velike razorne moći i set za čišćenje vatrenog oružja.
Zbog zločina na Cetinju premijer Milojko Spajić najavio je da će Vlada Crne Gore usvojiti novi Zakon o oružju, po kojem će svi koji žele da drže oružje morati da prođu rigorozne kontrole pre dobijanja dozvole.
Svi koji već imaju dozvolu, do 1. januara 2026. godine moraće da ih obnove uz prethodne psihološke i bezbedonosne provere, najavio je Spajić.
Izvori: FoNet/Vijesti
Predsednici Sjedinjenih Američkih Država i Rusije sešće za isti sto. Da li je ovo korak ka okončanju troipogodišnjeg rata u Ukrajini
Naoružani napadač ranio je pet vojnika u vojnoj bazi u Džordžiji
Napad Rusije na luku Ismail u Ukrajini primorao je Rumuniju da zbog blizine sukoba podigne dva borbena aviona F-16 i izda upozorenje za rumunsko stanovništvo
Ruski predsednik Vladimir Putin razgovarao je u Moskvi sa Stivom Vitkofom, specijalnim izaslanikom američkog predsednika Donalda Trampa saopštio je Kremlj, uoči američkog ultimatuma datog Rusiji
Na današnji dan pre osamdeset godina, Hirošima je postala simbol najstrašnijeg razaranja koje je čovečanstvo ikada proizvelo. Dok broj preživelih opada, dvanaestogodišnji Šun Sasaki, praunuk žene koja je preživela eksploziju, posetiocima iz celog sveta prenosi priču o ratu, stradanju i nadi. Njegova misija: da se nikada ne zaboravi
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve