

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Grupa studenata iz Crne Gore pozvala je sve građane da u nedelju održe 12 minuta ćutanja za 12 tragično stradalih u nedavnom zločinu na Cetinju. Nakon toga, najavljen je protest, na kome će studenti zatražiti političku odgovornost
Neformalna grupa studenata iz Crne Gore „Kamo sjutra?“ pozvala je građane da se u nedelju u 17.26 okupe ispred Lovćenske vile na Cetinju i akcijom ćutanja od 12 minuta odaju poštu ubijenima u tom gradu.
Oni su građane pozvali da se, nakon toga, u 19.30 okupe ispred Ministarstva unutrašnjih poslova u Pogorici, gde bi izneli zahteve – među kojima je prvi ostavka ministra unutrašnjih poslova i potpredsednika Vlade za bezbednost i odbranu, piše FoNet.
Zahtevi su i demilitarizacija društva, oduzimanje i uništavanje ilegalnog i skrivenog oružja i revidiranje dozvola za posedovanje oružja, kao i uspostavljanje policije u zajednici, vraćanje građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u školama, moratorijum na izdavanje dozvola za oružje, kao i uvođenje visokog poreza na posedovanje oružja.
Studenti su na svom Instagram profilu istakli da su dešavanja u Crnoj Gori izazvala bez i tugu, te da nasilje i govor mržnje ne smeju biti način na koji se rešavaju problemi.
„Želimo da skup bude studentski i građanski, pa političko-partijske parole nisu dobrodošle. Stoga, molimo sve građane da njihovi transparenti ne sadrže prethodno navedeno“, dodali su studenti u pozivu.
Istakli su da neće nositi transparente ispred Lovćenske vile na Cetinju, već su tu da bi pružili podršku gradu i porodicama stradalih.
„Pozivamo sve učesnike na dostojanstvenost i zajedništvo, jer jedino na taj način ćemo uspeti da stvorimo bolje, pravednije i bezbednije društvo za sve nas“, naveli su studenti.
Martinović ilegalno držao oružje
Protesti u Crnoj Gori dolaze nakon što je Cetinjanin Aco Martinović (45) u tom gradu 1. januara ubio 12 osoba, a ranio četiri, nakon čega je izvršio samoubistvo.
Martinović je još 2005. godine je uslovno osuđen zbog nasilničkog ponašanja, a policija je ranije kod njega primetila antisocijalno ponašanje uz zahtev za psihijatrijski pregled.
Martinoviću je tada propisana terapija u Domu zdravlja, ali nije upućen u specijalnizovanu zdravstvenu ustanovu.
Govoreći o profilu masovnog ubice, vršilac dužnosti direktora Uprave policije (UP) Lazar Šćepanović kazao je ranije da je Aco Martinović rođen 1979. godine u Cetinju. Bavio se popravkom, odnosno lakiranjem automobila. Bio je neoženjen, bez dece, i živeo je sam.
Šćepanović je kazao i da se ubica, prema zvaničnim podacima Uprave policije, nije vodio kao operativno interesantno lice.
Policija je, kako kaže Šćepanović, pretresla Martinovićevu porodičnu kuću, 28. novembra 2022. godine, i pronašli su dve vazduše puške, 43 komada metaka različitog kalibra, jednu veću improvizovanu ekpslozivnu napravu velike razorne moći i set za čišćenje vatrenog oružja.
Zbog zločina na Cetinju premijer Milojko Spajić najavio je da će Vlada Crne Gore usvojiti novi Zakon o oružju, po kojem će svi koji žele da drže oružje morati da prođu rigorozne kontrole pre dobijanja dozvole.
Svi koji već imaju dozvolu, do 1. januara 2026. godine moraće da ih obnove uz prethodne psihološke i bezbedonosne provere, najavio je Spajić.
Izvori: FoNet/Vijesti


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve