img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Hrvatska

Kako upokojiti jastrebove?

18. decembar 2003, 02:21 Slobodanka Ast
Copied

Sanader se lako rešio "pravaša", što je bio eksplicitan zahtev EU-a. Veliki brat u Vašingtonu ne želi da vidi u novoj hrvatskoj vladi ni dr Hebranga i traži i ovaj dokaz "detuđmanizacije"

VRH HDZ-a: Ivo Sanader i Jadranka Kosor

Rukovodstvo HDZ-a odlučilo je da nova hrvatska vlada ima 14 ministarstava, pet manje nego do sada: smanjenje državnog aparata bilo je jedno od predizbornih obećanja pobedničke stranke. Tako je izbrisano pet ministarstava, a uspostavljeno jedno novo, uveliko komplikovanog naziva i još komplikovanijeg polja rada: Ministarstvo obitelji, međugeneracijske solidarnosti i branitelja!

Dr Ivo Sanader samouvereno drži mandat u džepu, ali formiranje vlade, kao uostalom i parlamentarne većine, predsedniku HDZ-a ni izdaleka ne ide onako lako kako je zamišljao u prvom talasu postizbornog trijumfa kada je osvojio 66 poslaničkih mandata, očekujući da će preostalih 11 sakupiti dok udariš dlanom o dlan. Pokazalo se, naime, da skupljanje glasova, zapravo preraspodela fotelja i novca, ne ide ni malo lako.

Mandataru Sanaderu tek preostaje da pokaže da je savladao delikatnu veštinu pregovaranja, ali i umeće rukovođenja manjinskom vladom, za čije mu je formiranje preostalo još nedelju dana. U svojoj deceniji dugoj vladavini, HDZ nikada do sada nije bio u sličnoj situaciji.

Brisel poručuje da je zadovoljan kako su u Hrvatskoj prošli izbori. Romano Prodi, predsednik Evropske komisije, galantno je poručio da je Hrvatska ispunila sve uslove za sticanje statusa kandidata. Sinjor Prodi je bio jasan: „Brzina kojom će se Hrvatska kretati prema Evropskoj uniji je u njenim rukama.“

Brisel je, naravno, postavio i neke uslove: puna saradnja sa Haškim tribunalom, povratak izbeglica i manjinska prava.

Još pre uspostavljanja ovih hrvatskih uslova pre statusa, Brisel je odmah po okončanju izbora upozorio da je HDZ-ov savez s „pravašima“ neprihvatljiv, ma koliko se oni trudili da se „redizajniraju“ i prikažu u novom izdanju. Tako je došlo do radikalnih promena na nekim do sada uporišnim tačkama HDZ-a.

U ZNAKU HAGA: Budući premijer Hrvatske Ivo Sanader jasno je rekao da će njegova vlada, koja još nije formirana, nastaviti saradnju sa Haškim tribunalom, kako to i nalaže Ustavni zakon. Mnogi mediji u svetu već tvrde kako Sanaderov odnos prema Hagu zapravo nije sasvim jasan. Povod je njegov prošlonedeljni intervju za HTV: on je tom prilikom javnosti dao do znanja da će njegova vlada ući u „pravni spor“ sa Tribunalom oko „slučaja Gotovina“ i da će tražiti promenu optužnice protiv generala koji je u bekstvu. Na izričito pitanje da li će izručivati Hagu potencijalne buduće optuženike, predsednik HDZ-a i budući premijer odgovorio je pitijski da će poštovati „pravnu proceduru“.

Zagreb zna da mu posle novogodišnjih praznika stiže u goste Karla del Ponte i da donosi nekoliko novih optužnica. Optimisti misle da postoji mogućnost da se neki od optuženih dobrovoljno spakuju i odu u Hag, kako ne bi bili prepreka da Hrvatska do leta dobije šansu da počne pregovore sa EU-om.

Slučaj Gotovina se ne uklapa u ovaj optimistički scenario: tu situacija nije sasvim jasna i dodatno se komplikuje jer Evropa i SAD na ovaj problem gledaju kroz različitu prizmu. Američki državni sekretar Kolin Pauel nije nedavno pomenuo Gotovinu, naglasio je da njegova vlada insistira na hvatanju Mladića i Karadžića. Karla del Ponte eksplicite traži i generala Gotovinu. Američki ambasador za ratne zločine Pjer-Rišar Prosper potencira da je američka vlada raspisala milionske nagrade za one koji će otrkiti gde se kriju haški optuženici, među kojima je pomenut i Gotovina.

Preko „Vašington Tajmsa“ Sanaderu je predložen svojevrsni deal: Ako Sanader potpiše sporazum sa SAD o neizručivanju američkih vojnika međunarodnom sudu pravde, Vašington bi mogao da promeni ili ukine optužnicu protiv Gotovine. Ovu značajnu poruku preneo je i Glas Amerike. Da bi konfuzija bila veća, u Zagreb, posle nove godine, dolazi Karla del Ponte, ali stiže i ambasador Prosper…

…I VELIKOG BRATA: Pritisnut ovim smernicama iz Evrope, Sanader je odmah zamrznuo razgovore sa desničarskim HSP-om iako bi mu njegovih osam poslaničkih mandata vrlo dobro došlo i uveliko olakšalo položaj u Saboru. Kako su glavni Sanaderovi koalicioni partneri SSLS i DC prošli slabije nego što je iko očekivao, Sanader je na sve četiri strane počeo da traži saveznike za formiranje vlade, pa i tamo gde ih HDZ nikad nije tražio.

Istina, Sanader je pozvao Srbe da se vrate u Hrvatsku još pre izbora, njihove predstavnike je posle pobede pozvao i u Vladu, obećava i produženje bezviznog režima s Beogradom. Bošnjacima je obećao da će ih vratiti u Ustav, italijanskoj manjini daleko veća prava, Istra i Kvarner bili bi praktično dvojezična područja… Da li je ovaj raskid s Tuđmanovom zaostavštinom bio istinsko prepravljanje projekta „pohrvaćenja“ ili ispunjavanje briselskih uslova i skupljanje poslaničkih glasova?

Sanader je u više navrata naglasio da namerava da ima dobru saradnju sa susednim državama, pa i federalnim vlastima u Sarajevu. Ali, dok hrvatski potpredsednik u Federaciji polaže venac na grob Alije Izetbegovića i čak traži ukidanje liste za dijasporu za Hrvatski sabor u BiH, na ozloglašenom Širokom Brijegu, na otkrivanju spomenika Franji Tuđmanu, a povodom četvrte godišnjice smrti, Florjan Boras, poslanik HDZ-a sa liste za dijasporu i lični izaslanik Ive Sanadera, najgrubljim vokabularom ispraća odlazeći SDP, kao „komunjare“ koje su odgovorne za smrt katoličkih sveštenika sa ovog područja pre više od pola veka.

Nekima se učinilo da ponovo čuju eho devedesetih i onaj poznati govor mržnje Tuđmanove ere. Potom i prva dama HDZ-a, Sanaderova desna ruka Jadranka Kosor, koja je viđena za potpredsednicu vlade, izjavljuje da Hrvatska nije prema BiH vodila agresivnu politiku…

Signali sa Širokog Brijega nisu puki ekscesi: u trenutku kada se u Evropi vodi velika rasprava o evropskom ustavu između njenog liberalnog i konzervativnog dela, Ivo Sanader u svojim prvim državničkim porukama poručuje Evropi kako bi njegova Hrvatska htela da Bog bude prisutan u evropskom ustavu, ključnom dokumentu Evropske zajednice.

Veliko je pitanje koliko je i Sanaderov, verbalno, politički vrlo korektan stav prema manjinama, u saglasju sa raspoloženjem njegove stranačke baze.

Sanader se lako rešio „pravaša“, što je bio eksplicitan zahtev EU-a, ali kako će se odreći usluga bliskog saradnika dr Andrije Hebranga, jednog od najtvrđih hadezeovaca koga veliki brat u Vašingtonu ne želi da vidi u novoj hrvatskoj vladi te traži i ovaj dokaz „detuđmanizacije“?

Kako će Sanader smiriti sopstvene jastrebove? Dobri poznavaoci hrvatskih prilika misle – vrlo teško.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Reza Pahlavi, sin svrgnutog iranskog šaha Mohameda Reze Pahlavija

Iran

09.januar 2026. B. B.

Reza Pahlavi zamolio Trampa da bude spreman da interveniše u Iranu

„Gospodine predsedniče, ovo je hitan i neposredni poziv za vašu pažnju, podršku i akciju“, napisao je iranski prestolonaslednik i opozicionar u egzilu  Reza Pahlavi

Žena leži na stomaku na krevetu.

Nemačka

09.januar 2026. Inza Vrede (DW)

Nemačka privreda trpi zbog menopauze

Posledice menopauze koštaju Nemačku oko devet i po milijardi evra godišnje u izgubljenoj ekonomskoj vrednosti

Žena tuguje i polaže sveće

Tragedija u Kran-Montani

09.januar 2026. B. B.

Pritvoren vlasnik švajcarskog kafića u kome je stradalo 40 ljudi

Tužilaštvo je u petak ispitalo francuske vlasnike bara „Le Constellation“, a u pritvoru je zadržan Žak Moreti zbog sumnje da bi mogao da pobegne

Putin i Maduro

Napad SAD na Venecuelu

09.januar 2026. Sergej Nikitin

DW: Zašto je ruska protivvazdušna odbrana zakazala u Venecueli?

Predsednik Venecuele Nikolas Maduro hvalio se ruskim PVO sistemom pre samo nekoliko meseci. A onda su ga Amerikanci kidnapovali koristeći upravo vazdušnu silu

Vojska na Grenlandu

Grenland

09.januar 2026. N. M.

Danska preti oružanim otporom ako SAD krene na Grenland

Dansko vojno rukovodstvo potvrdilo je da će oružane snage Danske pružiti oružani otpor američkim trupama ukoliko bi one izvršile invaziju na Grenland

Komentar
Kolažna fotografija svrgnutog predsednika Venecuele Nikolasa Madura i predsednika Srbije Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Hola Maduro, adios amigo

Šta je pravi bezbednosni izazov za Srbiju? Većina građana u podne i u ponoć zna odgovor – to je Vučićev naprednjački režim

Filip Švarm
Predsednik SAD Donald Tramp sa svetloplavom kravatom upire prst u publiku

Komentar

Imperijalna logika i kolektivna hipnoza

Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?

Ivan Milenković
Predsednik Venecule Nikolas Maduro sa povezom na očima i vezanim rukama

Komentar

Otmica Madura: Da se pripremi Petro

Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1827
Poslednje izdanje

Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.

Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati se
Akcija “Raspiši pobedu”

Potpisivanje Srbije

Na licu mesta – lično viđenje

Moj verski turizam

Tramp i Južna Amerika

Venecuela se tiče svih nas

Intelektualna reportaža: poljski Književni institut u Parizu (1)

Sloboda je uvek i mišljenje o slobodi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure