img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Hrvatska

Kako upokojiti jastrebove?

18. decembar 2003, 02:21 Slobodanka Ast
Copied

Sanader se lako rešio "pravaša", što je bio eksplicitan zahtev EU-a. Veliki brat u Vašingtonu ne želi da vidi u novoj hrvatskoj vladi ni dr Hebranga i traži i ovaj dokaz "detuđmanizacije"

VRH HDZ-a: Ivo Sanader i Jadranka Kosor

Rukovodstvo HDZ-a odlučilo je da nova hrvatska vlada ima 14 ministarstava, pet manje nego do sada: smanjenje državnog aparata bilo je jedno od predizbornih obećanja pobedničke stranke. Tako je izbrisano pet ministarstava, a uspostavljeno jedno novo, uveliko komplikovanog naziva i još komplikovanijeg polja rada: Ministarstvo obitelji, međugeneracijske solidarnosti i branitelja!

Dr Ivo Sanader samouvereno drži mandat u džepu, ali formiranje vlade, kao uostalom i parlamentarne većine, predsedniku HDZ-a ni izdaleka ne ide onako lako kako je zamišljao u prvom talasu postizbornog trijumfa kada je osvojio 66 poslaničkih mandata, očekujući da će preostalih 11 sakupiti dok udariš dlanom o dlan. Pokazalo se, naime, da skupljanje glasova, zapravo preraspodela fotelja i novca, ne ide ni malo lako.

Mandataru Sanaderu tek preostaje da pokaže da je savladao delikatnu veštinu pregovaranja, ali i umeće rukovođenja manjinskom vladom, za čije mu je formiranje preostalo još nedelju dana. U svojoj deceniji dugoj vladavini, HDZ nikada do sada nije bio u sličnoj situaciji.

Brisel poručuje da je zadovoljan kako su u Hrvatskoj prošli izbori. Romano Prodi, predsednik Evropske komisije, galantno je poručio da je Hrvatska ispunila sve uslove za sticanje statusa kandidata. Sinjor Prodi je bio jasan: „Brzina kojom će se Hrvatska kretati prema Evropskoj uniji je u njenim rukama.“

Brisel je, naravno, postavio i neke uslove: puna saradnja sa Haškim tribunalom, povratak izbeglica i manjinska prava.

Još pre uspostavljanja ovih hrvatskih uslova pre statusa, Brisel je odmah po okončanju izbora upozorio da je HDZ-ov savez s „pravašima“ neprihvatljiv, ma koliko se oni trudili da se „redizajniraju“ i prikažu u novom izdanju. Tako je došlo do radikalnih promena na nekim do sada uporišnim tačkama HDZ-a.

U ZNAKU HAGA: Budući premijer Hrvatske Ivo Sanader jasno je rekao da će njegova vlada, koja još nije formirana, nastaviti saradnju sa Haškim tribunalom, kako to i nalaže Ustavni zakon. Mnogi mediji u svetu već tvrde kako Sanaderov odnos prema Hagu zapravo nije sasvim jasan. Povod je njegov prošlonedeljni intervju za HTV: on je tom prilikom javnosti dao do znanja da će njegova vlada ući u „pravni spor“ sa Tribunalom oko „slučaja Gotovina“ i da će tražiti promenu optužnice protiv generala koji je u bekstvu. Na izričito pitanje da li će izručivati Hagu potencijalne buduće optuženike, predsednik HDZ-a i budući premijer odgovorio je pitijski da će poštovati „pravnu proceduru“.

Zagreb zna da mu posle novogodišnjih praznika stiže u goste Karla del Ponte i da donosi nekoliko novih optužnica. Optimisti misle da postoji mogućnost da se neki od optuženih dobrovoljno spakuju i odu u Hag, kako ne bi bili prepreka da Hrvatska do leta dobije šansu da počne pregovore sa EU-om.

Slučaj Gotovina se ne uklapa u ovaj optimistički scenario: tu situacija nije sasvim jasna i dodatno se komplikuje jer Evropa i SAD na ovaj problem gledaju kroz različitu prizmu. Američki državni sekretar Kolin Pauel nije nedavno pomenuo Gotovinu, naglasio je da njegova vlada insistira na hvatanju Mladića i Karadžića. Karla del Ponte eksplicite traži i generala Gotovinu. Američki ambasador za ratne zločine Pjer-Rišar Prosper potencira da je američka vlada raspisala milionske nagrade za one koji će otrkiti gde se kriju haški optuženici, među kojima je pomenut i Gotovina.

Preko „Vašington Tajmsa“ Sanaderu je predložen svojevrsni deal: Ako Sanader potpiše sporazum sa SAD o neizručivanju američkih vojnika međunarodnom sudu pravde, Vašington bi mogao da promeni ili ukine optužnicu protiv Gotovine. Ovu značajnu poruku preneo je i Glas Amerike. Da bi konfuzija bila veća, u Zagreb, posle nove godine, dolazi Karla del Ponte, ali stiže i ambasador Prosper…

…I VELIKOG BRATA: Pritisnut ovim smernicama iz Evrope, Sanader je odmah zamrznuo razgovore sa desničarskim HSP-om iako bi mu njegovih osam poslaničkih mandata vrlo dobro došlo i uveliko olakšalo položaj u Saboru. Kako su glavni Sanaderovi koalicioni partneri SSLS i DC prošli slabije nego što je iko očekivao, Sanader je na sve četiri strane počeo da traži saveznike za formiranje vlade, pa i tamo gde ih HDZ nikad nije tražio.

Istina, Sanader je pozvao Srbe da se vrate u Hrvatsku još pre izbora, njihove predstavnike je posle pobede pozvao i u Vladu, obećava i produženje bezviznog režima s Beogradom. Bošnjacima je obećao da će ih vratiti u Ustav, italijanskoj manjini daleko veća prava, Istra i Kvarner bili bi praktično dvojezična područja… Da li je ovaj raskid s Tuđmanovom zaostavštinom bio istinsko prepravljanje projekta „pohrvaćenja“ ili ispunjavanje briselskih uslova i skupljanje poslaničkih glasova?

Sanader je u više navrata naglasio da namerava da ima dobru saradnju sa susednim državama, pa i federalnim vlastima u Sarajevu. Ali, dok hrvatski potpredsednik u Federaciji polaže venac na grob Alije Izetbegovića i čak traži ukidanje liste za dijasporu za Hrvatski sabor u BiH, na ozloglašenom Širokom Brijegu, na otkrivanju spomenika Franji Tuđmanu, a povodom četvrte godišnjice smrti, Florjan Boras, poslanik HDZ-a sa liste za dijasporu i lični izaslanik Ive Sanadera, najgrubljim vokabularom ispraća odlazeći SDP, kao „komunjare“ koje su odgovorne za smrt katoličkih sveštenika sa ovog područja pre više od pola veka.

Nekima se učinilo da ponovo čuju eho devedesetih i onaj poznati govor mržnje Tuđmanove ere. Potom i prva dama HDZ-a, Sanaderova desna ruka Jadranka Kosor, koja je viđena za potpredsednicu vlade, izjavljuje da Hrvatska nije prema BiH vodila agresivnu politiku…

Signali sa Širokog Brijega nisu puki ekscesi: u trenutku kada se u Evropi vodi velika rasprava o evropskom ustavu između njenog liberalnog i konzervativnog dela, Ivo Sanader u svojim prvim državničkim porukama poručuje Evropi kako bi njegova Hrvatska htela da Bog bude prisutan u evropskom ustavu, ključnom dokumentu Evropske zajednice.

Veliko je pitanje koliko je i Sanaderov, verbalno, politički vrlo korektan stav prema manjinama, u saglasju sa raspoloženjem njegove stranačke baze.

Sanader se lako rešio „pravaša“, što je bio eksplicitan zahtev EU-a, ali kako će se odreći usluga bliskog saradnika dr Andrije Hebranga, jednog od najtvrđih hadezeovaca koga veliki brat u Vašingtonu ne želi da vidi u novoj hrvatskoj vladi te traži i ovaj dokaz „detuđmanizacije“?

Kako će Sanader smiriti sopstvene jastrebove? Dobri poznavaoci hrvatskih prilika misle – vrlo teško.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
U pucnjavi na plaži Bondi u Sidneju ubijeno je deset ljudi.

Australija

14.decembar 2025. B. B.

Teroristički napad na jevrejsku zajednicu: Broj poginulih na sidnejskoj plaži porastao na 16

Najpoznatija plaže Australije pretvorila se u mesto horora kada su napadači zapucali na ljude koji su se tu zatekli. Njihov cilj: jevrejska zajednica. Prema najnovijim podacima poginulo je 16 ljudi, a ranjeno 38

Rat u Ukrajini

14.decembar 2025. S. Ć.

Zelenski: Naš kompromis je da odustanemo od priključenja NATO-u

Ukrajina je na insistiranje Rusije odustala od strateškog cilja da se priključi NATO-u. "To je kompromis sa naše strane“, rekao je Volodimir Zelenski uoči mirovnih pregovora sa američkim izaslanicima u Berlinu

Prema istraživanju fondacije Scelles i najnovijim podacima Ujedinjenih nacija, u svetu postoji između 40 i 52 miliona osoba zaposlenih u sekualnoj industriji.

Trgovima ljudima

14.decembar 2025. Dragan Radovančević

Mapa bola i siromaštva: Globalna prostitucija obrće 150 milijadri dolara godišnje

Američka Filmska akademija je, svesno ili ne, nagradivši sa pet Oskara film „Anora“ otvorila diskusiju: šta znamo o prostituciji u svetu? Odakle i zašto dolazi oko 50 miliona, često maloletnih žena i dece prinuđenih na seksualnu eksploataciju? Kako taj problem može da se reši?

U grozničavoj potrazi za napadačem koji je ubio dvoje studenata, a devetoro njih ranio učestvuje više od 400 pripadnika snaga reda.

SAD

14.decembar 2025. B. B.

U pucnjavi na američkom univerzitetu dvoje ubijenih

U grozničavoj potrazi za napadačem koji je ubio dvoje studenata, a devetoro njih ranio učestvuje više od 400 pripadnika snaga reda

Trampova bezbednosna strategija

13.decembar 2025. Astrid Benelken / DW

Rasturanje Evrope: Da li postoji američki tajni plan?

SAD navodno planiraju da „izdvoje“ iz EU - Italiju, Austriju, Poljsku i Mađarsku. Da li je to tačno i koliko je to realno? I zašto su baš ove četiri zemlje meta navodnog američkog plana?

Komentar
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Ćacičend sa ukrašenim jelkama i letećim Deda Mrazom

Komentar

Praznični Ćacilend: Dovedite i Božić Batu

Ne treba dirati Ćacilend pred praznike. Kad već u Beogradu neće na ulici biti novodišnjih proslava, valja ga ostaviti kao atrakciju za strane turiste

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Prometej iz Ćacilenda

Preuzimanjem „na sebe“ odgovornost za aferu Generalštab i obećavanjem amnestije Selakoviću i drugim potencijalnim osumnjičenim licima, Vučić hoće da se osigura da mu saradnici ne postanu svedoci-saradnici. Zato je spreman da razori sudsku granu vlasti

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1823
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva

Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati se
Politički život i smrt u Srbiji

Kada će izbori, ali stvarno

BIA: Izbor za superlojalistu

Ljudi sa crvenim đonovima

Sjedinjene Američke Države

Tramp u potrazi za Nobelom

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure